KninDana 12. veljače, 2008.g. u Gradskoj vijećnici grada Knina održana je tiskovna konferencija, koju su sazvali Gradsko poglavarstvo i Koordinacija braniteljskih udruga hrvatskog kraljevskog grada Knina, zbog intervjua saborskog zastupnika srpske nacionalne manjine Ratka Gajice, koji je Večernji list objavio 07. veljače, 2008. g. pod naslovom „ APN je pomogao da se Srbe razvlasti „, gdje je iznio čitav niz neistina o položaju srpske nacionalne manjine u RH i gradu Kninu. Na tiskovnoj konferenciji govorili su : Gradonačelnice Josipa Rimac i njen zamjenik iz redova srpske nacionalne manjine Dragan Jerković ( SDSS ), predsjedavajući radnog predsjedništva Koordinacije Tomislav Čolak i članovi radnog predsjedništva Ivan Kanaet i Mladen Milošević.
Add a comment        
 

 
TitoMUP je obnovio praksu informativnih razgovora s bivšim partizanima o ratnim zločinima počinjenim poslije Drugog svjetskog rata, piše Novi list. Predsjednica Saveza antifašističkih boraca Hrvatske (SABH) Vesna Čulinović-Konstantinović rekla je listu da su policajci u civilu u drugoj polovini siječnja posjetili dva bivša partizana, člana SABH-a, u Zagrebu i Glini, i "bez puno objašnjavanja kazali da su iz policije te da bi htjeli razgovarati".Ispitivani su o ratnome putu te o postrojbama u kojima su ispitivani ratovali. Nevjerojatno je kako su se predstavnici Saveza za zaštitu antifašističkih boraca, zbog nekoliko upućenih pitanja "digli na zadnje noge" i upalili zvona za uzbunu! I letimično poznavanje materije omogućuje donošenje jasnoga zaključka, a to je da su ovdje spomenuta ispitivanja(ako ih se tako uopće može nazvati) zapravo vrlo simbolična i bez ikakvoga važnijeg značaja za bilo koga, a ponajmanje za nekoliko osamdesetogodišnjih starčića koji su danas valjda u ovoj državi i nakon toliko godina u strahu da će im netko za nešto suditi. Gluposti. Da su se zločini htjeli procesuirati već bi to odavno bilo učinjeno, a sada - nakon što je prošlo više od pola stoljeća i ozbiljniji bi pokušaji da se utvrdi istina od ovih nekoliko pitanja upućenih sklerotičnim starcima zapravo bili beznačajni i smiješni. Stoga ovakva predramatična i preburna reakcija "antifašista" nije u cilju zaštite te nekolicine ljudi koje apsolutno nitko nije ni ugrozio, već obično "pokazivanje zubiju" i na najmanji mogući pokušaj ili pomisao da su "slavni" partizani krajem Drugoga svjetskog rata možda počinili neke zločine i pobili nekih tričavih stotinjak tisuća ljudi. Ne daj Bože tako nešto uopće i pomisliti, a kamoli izreći. (mmb)
Add a comment        
 

 
Ottawa - Izmjena garde7. veljače 2008. Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Ottawi izvijestilo je javnost da je Kanada ukinula vojni obrazac za hrvatske državljane koji traže vizu za posjet ovoj zemlji. Podsjećamo, o ovom obrascu na portalu posvetili smo više priloga, a s njim u svezi Hrvatsko kulturno vijeće uputilo je dva dopisa Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija. Prvo pismo, o kojem smo pisali u članku Kolinda Grabar-Kitarović o kanadskim vizama na upit HKV-a, poslano je 19. listopada 2006., dok je drugo, o kojem smo pisali u članku Uzvratiti istom mjerom, poslano godinu dana kasnije. Ne ulazeći u nagađanja da li je i koliko insistiranje naše udruge pripomoglo da se sramotni obrazac ukine, možemo samo izraziti zadovoljstvo da je do toga napokon došlo. Sreća bi bila potpuna da priopćenje Veleposlanstva ne sadrži standardne ulizničke i podaničke fraze tipa: "Kanadska vlada prepoznala je reforme koje je Republika Hrvatska uspješno provela pri čemu izrazito cijeni punu suradnju s ICTY-em i vodeću ulogu Republike Hrvatske u Jugoistočnoj Europi." Da Kanađani nemaju nečistu savjest u svezi s tzv. bitkom u Medačkom džepu čisto sumnjamo da bi do uvođenja ovoga obrasca ikada uopće došlo, odnosno da je stvarna briga za pravdu imala išta s njim.(mm)
Add a comment        
 

 
kardinal Josip BozanićKako javlja IKA, jučer je misom u zagrebačkoj proslavljen spomendan blaženog Alojzija Stepinca. Misu je predvodio zagrebački nadbiskup , a u koncelebraciji su bili zagrebački pomoćni biskupi Vlado Košić i Valentin Pozaić, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije đakovački i srijemski biskup Marin Srakić, varaždinski biskup Josip Mrzljak, vojni biskup Juraj Jezerinac, mostarsko-duvanjski i trebinjsko-mrkanjski biskup Ratko Perić, prvi tajnik Apostolske nuncijature u Republici Hrvatskoj Henryk Mieczyslaw Jagodziński, provincijali redovničkih zajednica u Hrvatskoj, te stotinjak svećenika. U nastavku donosimo dio propovjedi kardinala Bozanića koji se odnosi na suđenje Stepincu, ali i na današnje pravosuđe, kao i dio u kojem se ukazuje na sputanost medija u Hrvatskoj. "I dok se u suvremenome hrvatskom društvu najčešće proziva pravosuđe, teško je moguće naći pogubniju spregu od one koja polazi od nedostatno osmišljenog i provedivoga zakonodavstva, koje se u nekim svojim elementima ne uspijeva osloboditi mentaliteta komunističkoga sustava, i koje se očituje u pravosuđu nerijetko i pod pritiskom slike koju nude mediji. Jer čak i oni koji bi u pravosuđu htjeli pošteno raditi na opće dobro, često su sputani s jedne strane nedorečenom zakonskom regulativom, a s druge odlukama nadređenih da se bave manje važnim poslovima; da im se ne omogućuje stručan rad, organiziranost i unutarnji nadzor. Često puta i naizgled male izmjene pogoduju ili sprječavaju kriminal koji rastače opće dobro našega naroda."
Add a comment        
 

 
NobiloLatinLoša predstava koju je prije nekoliko dana u HRT-ovoj emisiji Latinica izveo dvojac Ante Nobilo/Denis Latin, najbolji je dokaz o neumitnoj isprepletenosti politike, pravosuđa i medija u Hrvatskoj. Tako se u emisiji koja je trebala biti posvećena liku i djelu Gojka Šuška većinu vremena posvetilo komentiranju sudskih postupaka protiv hrvatskih generala, posebice Ante Gotovine i to na najperfidniji mogući način, korištenjem niza manipulatorskih smicalica u režiji moderniziranog Goebbelsa Latina i svim mastima premazanog Ante Nobila, koji je svoj zanat ispekao na funkciji pomoćnika okružnog tužitelja u bivšoj Jugoslaviji. Naime, u to je vrijeme najvažnija kvalifikacija za obavljanje tako osjetljive funkcije bila uspješno manipuliranje istinom i pravom u korist politike. Tako se Nobilo, prigodno smetnuvši s uma pravila i kodeks odvjetničke struke, upustio u davanje svojih blago rečeno subjektivnih komentara i zaključaka o tijeku sudskoga procesa. Iako ničim pozvan da se tako nečim bavi, s obzirom na činjenicu da u samom procesu ne sudjeluje kao punomoćnik, Nobilo je u suradnji s pomoćnikom i suflerom Latinom zlouporabio udarni večernji termin kako bi hrvatskoj javnosti servirao «istinu», konstatiravši kako je hrvatski državni vrh za vrijeme Tuđmana namjerno spriječio sudove da procesuiraju hrvatske generale. No, bez obzira na dugotrajne funkcije koje je odano obnašao za vrijeme SFRJ, Nobilo je najveću slavu ipak stekao kad je njegov branjenik Blaškić u Haagu dobio rekordnih 45 godina, unatoč obrani koju je njegov odvjetnik tako ustrajno pokušavao temeljiti na postojanju takozvane dvostruke linije zapovjedanja. Izgleda da još uvijek smatra kako njegov posao u inkriminaciji svih mogućih vrijednosti Domovinskog rata i ondašnjega državnog vrha nije ni približno završen. U svezi s njegovim izjavama iz spomenute Latinice oglasio se i Gotovinin branitelj Mišetić, koji je HRT-u uputio zahtjev za ispravak. Više pojedinosti donosimo u nastavku u članku s portala javno.com. (mmb)
Add a comment        
 

 
Krug za trgS konferencije za medije donosimo priopćenje za javnost u kojem Građanska inicijativa "Krug za trg" obavještava javnost i poziva Vas da u subotu 9. veljače 2008. u 11 sati dođete ispred Hrvatskog narodnog kazališta gdje će se održati javno okupljanje kojim se traži povratak imena Kazališni trg zagrebačkom trgu nazvanom imenom zločinca maršala Tita. "Komunistički režim je najljepši zagrebački trg nasilno preimenovao u Trg Maršala Tita. Veličanje zločinca i totalitarnog sustava ozbiljna je zapreka demokratskom napretku hrvatskog društva. Stoga je građanska inicijativa Krug za trg organizirala javno okupljanje kojim zahtijeva suočavanje sa zločinima komunističkog režima i povratak imena Kazališni trg. Program javnog okupljanja sastoji se od četiri točke: prekrivanja Zdenca života crnom tkaninom u znak sjećanja na žrtve Titovog režima, žalobnog mimohoda oko Hrvatskog narodnog kazališta, čitanja dokumentarnih tekstova i simbolične zamjene ulične ploče s imenom Trga. Poziv na javno okupljanje upućen je svim građanima. Dolazak pred HNK, u subotu 09. veljače u 11 sati, do sada su najavili brojni pojedinci i udruge".
Add a comment        
 

 
BandićKako piše Jutarnji list «Devet arhitekata zaposlenih u zagrebačkom gradskom Zavodu za planiranje, koji su se u studenom prošle godine odbili potpisati na završnu verziju Generalnog urbanističkog plana, ucijenjeni su od svojih šefova premještajem na niže radno mjesto ako ne stave svoj potpis na kontroverzni GUP». Na kraju je šestero od njih, od kojih su neki i pred mirovinom, u strahu od gubitka posla GUP ipak potpisali, dok su Niko Gamulin, Borislav Doklestić i Irena Matković to ipak odbili učiniti pa čak i pod cijenu eventualnog otkaza ili degradacije na niža ili nikakva radna mjesta. Što će biti sa stručnjacima koji su odbili staviti svoj potpis na projekt iza kojega ne žele stajati ostaje za vidjeti, no iz svega navedenoga jasno je na koji se način u gradu Zagrebu odvijaju veliki poslovi u dijelu u kojemu bi trebala odlučivati struka, a ne politika ili interesni i financijski lobiji. Ovakav sramotni prikaz doslovnog pokapanja struke ucjenama najbolje pokazuje na kojoj je razini i stupnju demokratskoga i civilizacijskoga razvoja hrvatsko društvo i ljudi koji su izabrani kako bi osigurali razvoj i prosperitet Republike Hrvatske, odnosno Grada Zagreba. Slučaj jasno pokazuje da je Bandiću, kao i mnogim drugim «Bandićima» širom Lijepe Naše glavni interes zadovoljiti vlastite prioritete i ambicije, a o općim, društvenim, interesima za koje su dobili mandat na izborima neka razmišljaju - drugi.(mmb)
Add a comment        
 

 
Bolonjski procesS obzirom na činjenicu da je Hrvatska u sklopu pregovora za ulazak u EU potpisala Bolonjsku deklaraciju na Rektorskoj konferenciji 2001. u Pragu, nakon toga Bolonjski proces postao je obvezan i u Lijepoj Našoj. Koje su to novosti koje nam ta, moglo bi se reći reforma školstva u konkretnom smislu donosi i da li su stvari baš onako idealne kakvima nam se stalno pokušavaju prikazati? Trenutna situacija mogla bi se okarakterizirati na način da jedino privatne Visoke škole u Hrvatskoj trenutno provode «Bolonju» u potpunosti, pa se nekakav konkretni efekt najbolje može vidjeti upravo iz njihova primjera. A ono što se vidi i nije baš obećavajuće. Svjesni smo da svaka prilagodba zahtjeva protek određenog vremena i da su pritom počinjene greške u koracima sasvim normalna i uobičajena stvar, no činjenica je da na državnim fakultetima diljem Lijepe Naše trenutno vlada kaos, od kojega najmanje koristi svakako imaju studenti. Krivnja dakako nije ni na profesorima, većina kojih se svoj posao trudi obavljati u znatno promijenjenim uvjetima, no s neosiguranom odgovarajućom podlogom u smislu logističke podrške bez koje je ostvarenje ovakvih programa u postojećim materijalnim uvjetima zaista, čista utopija. Europski trend također pokazuje da se ponovno pokušava pronaći neko novo rješenje. No, kako sada stvari stoje, ljudi u Hrvatskoj koji bi trebali odlučivati o tim nadasve značajnim pitanjima još uvijek su u fazi bezrezervnog oduševljenja sa svime što je u jednom trenutku (pogrešnog) došlo iz Europe.(mmb)
Add a comment        
 

 
OvčaraNevladina organizacija za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch, sa sjedištem u Washingtonu, u četvrtak je objavila izvješće o stanju ljudskih prava u svijetu za 2008. godinu u kojem, u dijelu koji se odnosi na Hrvatsku, ocjenjuje kako je "tijekom 2007. godine u Hrvatskoj došlo do skromnih postignuća u poštivanju ljudskih prava koja su djelomice povezana s njenom kandidaturom za članstvo u Europskoj uniji". Ključni problemi koji još uvijek postoje odnose se na naslijeđe iz rata u Hrvatskoj od 1991. do 1995. Ostvaren je, ali još uvijek nedostatan, napredak u otklanjanju preostalih zapreka koje stoje na putu povratku i reintegraciji izbjeglih Srba. Napravljeni su neki pomaci k utvrđivanju stvarne odgovornosti za povrede ljudskih prava tijekom rata, s tim da su još uvijek u pitanju nepristranost i učinkovitost kaznenih progona pred domaćim sudovima, ističe HRW. I tako dalje. I tako dalje. I tako dalje. Dakle, iz izvješća organizacije koja sebe voli nazivati organizacijom koja «štiti» ljudska prava s lakoćom se može iščitati pristranost, neobjektivnost, površnost, i zlonamjernost. A, nakon velikosrpske agresije koja je devedesetih godina počinjena nad građanima Republike Hrvatske, i u situaciji da danas u Haagu sudi hrvatskim generalima za zajednički zločinački pothvat dok Šljivančanin slobodno šeće, opravdano se postavlja pitanje do kad će se ovakve idiotarije raznoraznih «izvješća» o raznoraznim «napredcima» hrvatske civiliziranosti i demokracije morati trpjeti i zbog čega?(mmb)
Add a comment        
Pon, 19-04-2021, 17:38:48

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.