turizamNeredi u Srbiji i ruske prijetnje ratom mogle bi se itekako odraziti na uspješnost ovogodišnje turističke sezone u Hrvatskoj. Turizam, koji se jedva i to valja napomenuti, još uvijek samo djelomično oporavio od posljedica srpske agresije na Hrvatsku početkom devedesetih godina, ponovno bi mogao patiti ne riješi li se sporna situacija u dogledno vrijeme mirnim putem. A da bi tome moglo biti tako dokazuje i činjenica katastrofalne sezone iz 1999. godine kada je NATO bombardirao Srbiju, a Hrvatskoj je prepolovljena zarada od turizma. Prelijetanje NATO-ovih aviona, zemljopisna blizina, i općenito ratna psihoza tada su otjerali goste. Zbog svih tih razloga hrvatska bi vlada i njeni resori zaduženi za turizam ove godine trebali još više potegnuti u širenje aktivne promocije i znanja o ljepotama hrvatske obale, ali i Lijepe Naše u cjelini, kao i o njenoj demokratskoj uređenosti i sigurnosti koju jedna srednjeeuropska država zasigurno može pružiti svojim eventualnim posjetiteljima. Poučeni dosadašnjim iskustvom takve mjere ne samo da su poželjne, one su neophodne za ostvarenje imalo zadovoljavajućih rezultata u ovoj godini s obzirom na nemirno političko stanje u susjedstvu. A s koliko se to uspjeha čini već sada, kao i u slijedećim mjesecima najbolje će pokazati predstojeći uskršnji blagdani kao prvi turistički ovogodišnji test.(mmb)
Add a comment        
 

 
ŠeksKao veliki političar ili, bolje rečeno, političar velikog ega - Vladimir Šeks danas se ponaša kao da njegovi politički potencijali nisu niti približno dovoljno iskorišteni. Zato nalazi načina gotovo svakodnevno se pojavljivati u hrvatskim medijima i to svakoga puta s diskutabilnim porukama. Iako bi trebao biti zauzet ozbiljnim reformama Ustava o kojima smo u nekoliko navrata pisali na portalu (Da ne bi bilo zabune 1 i 2 ), a koje izazivaju krajnje podozrenje, u Hininoj vijesti koju prenosi Jutarnji list Šeks ponovno «briljira». Tako je izjavio da bi izbor HDZ-ova kandidata Miroslava Škore za osječkoga gradonačelnika na prijevremenim lokalnim izborima 9. ožujka značio mogućnost intenzivnijeg povezivanja središnje i lokalne vlasti, a time i jamstvo bržeg razvoja grada. Drugim riječima, središnja će vlast po Šeksu valjda kazniti građane Osijeka (koji su ujedno i građani Hrvatske) ako svoj glas ne budu dali HDZ-u?!(mmb)
Add a comment        
 

 
Eduardo Da SilvaVjerojatno svi koji su imalo zainteresirani za šport, a pogotovo oni koju dobro poznaju nogometnu igru, ostali šokirani nakon televizijskih izvještaja o otvorenom lomu noge koje je pretrpio hrvatski reprezentativac . Njega je sasjekao na najbrutalniji mogući način kapetan Birminghama Martin Taylor u trećoj minuti utakmice engleske nogometne lige s Da Silvinim Arsenalom. Snimke koje su obišle svijet svjedoče o jednom od najtežih prekršaja u nogometnoj igri viđenih na malim ekranima, i ostavljaju dojam da grubost iskazana prema Eduardu Da Silvi nije bila potpuno slučajna. Naime, teško se oteti dojmu da bi si ovakav start Martin Taylor ikada ovako olako dozvolio u slučaju da se radilo o nekom drugom internacionalcu kojih je engleska liga prepuna - toliko da je neke momčadi teško uopće zvati engleskima. Pri tome ne tvrdimo da je Martin Taylor namjerno želio teško ozlijedi Eduarda Da Silvu, ali u ustima ostaje gorak okus.(mm)
Add a comment        
 

 
ŠeksNakon što smo se prošloga tjedna u komentaru (Da ne bi bilo zabune!) osvrnuli na najave Vladimira Šeksa o predstojećim izmjenama Ustava, i to prvenstveno u smislu izmjena odredbi o propisanom broju glasova za referendum glede pridruživanja RH međunarodnim organizacijama, ovoga tjedna donosimo i drugi komentar na ovu temu. Naime, čini se da taština, nakon parlamentarnih izbora degradiranoga Šeksa ne dopušta da se za njega svjetla političke pozornice još ugase, pa je iz svoje nove funkcije šefa Odbora za izmjene Ustava odlučio za sebe izvući maksimum, ne mareći pritom kakve bi reperkusije za Hrvatsku njegova djelovanja mogla imati u bliskoj ili daljoj budućnosti.(mmb)
Add a comment        
 

 
luda kućaKako piše Večernji list, saborski je Odbor za izbor i imenovanja u utorak poslijepodne bez rasprave i jednoglasno podržao kandidaturu Branimira Glavaša za člana Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Nakon što je ovaj prijedlog podigao veliku prašinu, uslijedila su objašnjenja premijera Sanadera kako niti jedan zastupnik HDZ-a zasigurno nije glasovao za Glavaša. Sličnu je izjavu dao i zastupnik srpske manjine Ratko Gajica, navodeći kako je tijekom glasovanja bio suzdržan. Bez obzira na ove (i druge) izjave, podatci i činjenice govore drugačije - sve kandidature za popunu brojnih radnih tijela Sabora dobile su jednoglasnu potporu svih nazočnih članova Odbora, a bilo ih je pet iz HDZ-a, dva iz SDP-a, po jedan iz SDSS-a, HNS-a i IDS-a te manjinski zastupnik Nazif Memedi.(mmb)
Add a comment        
 

 
GlavašNakon što je konstituiranjem novoga saziva Sabora, a nakon dugotrajnoga štrajka glađu, popraćenog angažmanom dijela hrvatske intelektualne elite i Katoličke crkve (vidi primjerice: Apel Ustavnom i Vrhovnom sudu RH u vezi s Branimirom Glavašem), Branimir Glavaš je ipak pušten iz pritvora da se brani sa slobode. Međutim, afere vezane uz njegovo suđenje nikako ne prestaju, dapače, čini se da nikada nisu bile jačeg intenziteta. Tako je, paralelno s njegovim izlaskom na slobodu buknula afera s rušenjem kuće u Dubrovačkoj ulici 30 u Osijeku u kojoj su, po optužnici u tzv. slučaju selotejp, pripadnici Samostalne uskočke satnije 1991. zatvarali i zlostavljali srpske civile, a zatim ih odvodili i likvidirali na obali Drave. Rušenje se dogodilo prije zakašnjelog dolaska policije sa sudskim nalogom o zabrani daljnjeg rušenja. Mjesec dana kasnije redakcija splitskog tjednika Feral Tribune najavila je (u ponedjeljak) da će se obratiti Europskoj komisiji i svim međunarodnim tijelima zaduženim za pregovore s Hrvatskom i upozoriti ih na, kako kažu, skandalozni tijek suđenja Branimiru Glavašu i sramotne događaje koji ga prate, za što odgovornim smatraju službenu hrvatsku politiku. Suzdržavajući se na ovome mjestu od nekih dubljih analiza i komentara, postavit ćemo samo nekoliko pitanja, koja svakako potiču na razmišljanje.(mmb)
Add a comment        
 

 
komunizamPovodom druge obljetnice Rezolucije Vijeća Europe o Potrebi za međunarodnom osudom zločina totalitarnih komunističkih režima donosimo tekst jednog od organizatora Građanske inicijative Krug za trg – Josipa Jurčevića, kao i nekoliko prepoznatljivih odlomaka iz izvornih dokumenata koji zorno svjedoče o zločinačkim temeljima sustava jugoslavenskog komunističkog režima. Izdvajamo: "Parlamentarna skupština Vijeća Europe, 2006. godine je donijela Rezoluciju 1481 kojom se odlučno, jasno i nedvosmisleno osuđuju zločini komunističkih režima. Nakon toga je i Hrvatski sabor – iskazujući privrženost «najvišim vrijednostima ustavnog poretka Republike Hrvatske i međunarodnog pravnog poretka» te «potvrđujući i osnažujući smisao i sadržaj Rezolucije 1481» - donio Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945. – 1990. godine. Međutim - iako oba dokumenta izriču jasnu i odlučnu osudu zločina komunističkih režima te traže provođenje svekolikog distanciranja od tih zločina – u Hrvatskoj se vrše sustavne opstrukcije implementaciji Rezolucije i Deklaracije, te je stoga, kako navodi Rezolucija, «svijest javnosti o zločinima totalitarnih komunističkih režima jako slaba». Nositelji ovih opstrukcija u Hrvatskoj – s kojima se onemogućava distanciranje od zločinačke komunističke prošlosti - zasigurno su strukture koje su svoju moć iz komunističkog razdoblja prenijele u nove demokratske okolnosti".
Add a comment        
 

 
ŠeksKako za Večernji list kaže Vladimir Šeks, potpredsjednik Sabora i predsjednik Odbora za Ustav, Sabor RH ove će se godine prihvatiti izmjene Ustava, najzahtjevnijega pravnog i političkog posla u zakonodavnom dijelu vlasti. Jedna od glavnih izmjena bila bi vezana uz referendum za pristupanje EU, za čiji je uspjeh prema sadašnjem Ustavu potrebno da ulazak u EU podupre većina od ukupnog broja birača u Hrvatskoj. «Ta je teška odredba u Ustav ugrađena 1997., podsjeća Šeks, kako bi se spriječili eventualni pokušaji oživljavanja neke vrste jugoslavenske državne zajednice ili stvaranja neke nove balkanske zajednice u kojoj bi bila Hrvatska. No ta bi čvrsta odredba mogla biti zapreka ulasku u EU jer je, unatoč istraživanjima koja pokazuju da većina Hrvata podupire članstvo, gotovo nemoguće osigurati tako golem odziv birača koji bi jamčio da će 2,250.000 birača poduprijeti članstvo». Dakle, da rezimiramo. Vladimir Šeks, koji se nagledao kroz ovih dvadesetak godina koliko sjedi u Saboru nagledao nebrojeno mnogo zakona i zakonskih akata, tvrdi kako je odredba o referendumskom odlučivanju većinom glasova birača u Ustav unesena kako bi se onemogućio ponovni ulazak Hrvatske u bilo koji oblik balkanskog udruživanja. Valjda računajući da građani ne će sami ići čitati Ustav Republike Hrvatske.(mmb)
Add a comment        
 

 
pismo31. siječnja 2008. godine nekoliko je uglednih Hrvata koji se nalaze u iseljeništvu uputilo otvoreno pismo hrvatskoj Vladi i Saboru, vezano uz slučaj Jagodnjak. Pismo smo tom prilikom i objavili na našem portalu (Otvoreno pismo hrvatskoj Vladi i Saboru ). 5. veljače stigao je odgovor Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa koje je u nekoliko točaka obrazložilo svoje dosadašnje poteze u tom smislu, potpisano od savjetnika ministra – Ivana Milanovića Litre. U pismu navodi, kako je otvoreno pismo američkih Hrvata shvaćeno prije svega kao briga i skrb za djecu u Republici Hrvatskoj i težnju za izgradnjom demokratskoga društva. S obzirom na to da je odgovor ministarstva bio više izraz kurtoazijskog ophođenja nego realna analiza rješavanja problema (ima i nekoliko bisera koje čitatelji ne bi smjeli propustiti), autori prvoga pisma odlučili su zahvaliti ministrovu savjetniku i napisati mu konkretno koje poteze i zakonske odredbe u ovome slučaju smatraju diskutabilnima. Oba pisma u nastavku donosimo u cijelosti.
Add a comment        
Pon, 19-04-2021, 11:11:41

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.