Mladen BajićS nadnaslovom "O tome se ne govori" Davor Ivanković u Večernjem listu piše o planu da se suđenjima za zločine počinjene devedesetih nastavi još niz godina. Na toj liniji našle su se raznorazne nevladine organizacije, predstavnici hrvatske vlade i pravosuđa, kao i europski predstavnici. Iako je navodni cilj ovih novih suđenja bio čišćenje svih ratnih mrlji, nema nikakvih dvojbi da se radi o nastavku politike relativiziranja svega postignutog Domovinskom ratom. Zašto? Da bi se moglo vladati hrvatskim narodom onako kako se vladalo za vrijeme Jugoslavije.(mm)
Add a comment        
 

 
Sv. DujeIako je od Uskrsa prošlo sedam dana, ovdje prenosimo uskrsnu poruku splitsko-makarskog nadbiskupa dr. Marin Barišić, budući da je ona dobrim dijelom posvećena mladima koji su sve češće pune stupce crnih kronika. Nadbiskup Barišić poručuje: "Predraga mladeži! Život svakoga od vas je, kako reče pjesnik: Jedna želja Božja spuštena do zemlje. Zato podignite glavu i ne dopustite da vas vode i slome loši primjeri! ...  Bog nije stvorio čovjeka da ga napusti – niti je stvorio svijet da ga uništi. Sve nas hoće za život, a ne za smrt. Upravo je uskrsnuće temelj naše ljudske nade. Obuhva­ća čitava čovjeka: naš duh i tijelo, čitav naš svijet. Jaka je čovjekova nada, ali i stvarna je – baš zbog Božje vjernosti. Tako je jaka i ona žeđ za životom, koju svatko osjeća. Ta žeđ neće biti iznevjerena... U svjetlu ove iskonske i temeljne nade naš veliki pjesnik Tin ovako hrabri ljudsku dušu: Leti ko lišće što vir ga vije, za let si dušo stvorena. Za zemlju nije, za pokoj nije cvijet što nema korijena!"
Add a comment        
 

 

zerpJurica Körbler u Vjesniku napisao je komentar pod nazivom "Nema kraja histeriji susjeda", u kojem se ironično osvrnuo na nedopustivo ponašanje susjedne Slovenije tijekom njenoga šestomjesečnog predsjedanja EU-om. Tu se prvenstveno misli na korištenje te vremenski ograničene funkcije za rješavanje bilateralnih problema s Hrvatskom, posebice glede ZERP-a. No, isto tako naglašava kako u situaciji kad Sloveniji predstoje izbori, u slovenskom parlamentu histerija oko "problematične Hrvaške" postaje sve veća, a sve oštriji tonovi neodoljivo podsjećaju na srpsku retoriku od prije nekih petnaestak godina (a dijelom i danas), te neumitno smještaju Sloveniju na Balkan unatoč tome što su njenim političarima i građanima puna usta Europe. Sve što je Vjesnikov komentator napisao vrlo vjerojatno i stoji. No ipak, nešto mu je vjerujemo čak i nesvjesno u cijeloj toj hrvatsko-slovenskoj trakavici ili sapunici promaklo, a to je zapravo ključni dio kad se promotri cijeli mozaik događaja. Pa iako je više puta spomenuo kako Slovenija svojim ponašanjem koje manifestira u predsjedavanju EU-om izaziva opetovani podsmjeh europskih zemalja i kako je na taj način pridonijela rušenju europskih standarda same Unije, Körbler je izostavio ono najvažnije, a to je sirova činjenica - da je u svojim zacrtanim namjerama Slovenija uspjela. Hrvatska je od ZERP-a na kraju odustala, "ohrabrena" obećanjem o ubrzanju pristupnih pregovora. Obećanjem koje se po svojoj težini i vrijednosti može strpati u zajednički koš sa svim onim obećanjima i garancijama kojima je hrvatska politička elita već dugi niz godina uporno odlučila vjerovati, iako jedno demantira drugo i tako u krug.(mmb)

Add a comment        
 

 
HŽKako piše Vjesnik, na sljedećoj će se sjednici Sabora raspravljati o nacionalnom programu željezničke infrastrukture. Naime, u izgradnju, modernizaciju i održavanje postojeće izrazito loše željezničke infrastrukture u idućih pet godina planira se uložiti čak oko 18.05 milijardi kuna. Najveći dio, oko 16 milijardi namaknuti će se iz državnoga proračuna, oko milijardu iz predpristupnih  fondova, a ostatak iz još za sad nepoznatih izvora. Iako su planirana sredstva svakako pozamašna, valja u obzir uzeti sadašnje stanje hrvatskih željeznica koje je gotovo pa katastrofalno. Ukupna dužina svih željezničkih pruga u Hrvatskoj je 2722,41 kilometar, a od toga je čak 90,7 posto jednokolosiječnih i tek 9,3 posto dvokolosiječnih pruga. Ulaganje planiranih sredstava trebalo bi omogućiti stvaranje razvijene željezničke infrastrukture koja će se sastojati od transeuropske mreže željezničkih pruga za velike brzine i transeuropske mreže konvencionalnih željezničkih pruga. Što se velikih džavnih ulaganja tiče, valja spomenuti i naznaku rješavanja problematike navodnjavanja obradivih površina. Naime, Hrvatska je što se zaliha pitke vode tiče zasigurno jedna od najbogatijih zemalja Europe, no prema broju navodnjavanih površina zauzima jedno od posljednjih mjesta.(mmb)
Add a comment        
 

 
okoMinistarstvo mora, prometa i infrastrukture prije dva je tjedna uputilo na javnu raspravu Nacrt konačnog prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama kojeg su državni tajnik za promet Dražen Breglec i načelnik Odjela telekomunikacija Krešo Antonović sredinom ožujka predstavili u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Smatra se kako će novi zakon omogućiti jednostavniji ulazak na tržište novim operatorima, poticanje i jačanje tržišnog natjecanja, kao i ulogu regulatora tržišta te daljnju zaštitu prava potrošača, ocijenio je državni tajnik Breglec. Rasprava o prijedlogu zakona završava današnjim danom, a najsporniji element zakona su članci 108., 109. i 110. kojima se uvodi obveza zadržavanja podataka o elektroničkim komunikacijama, a koje smo prenijeli u nastavku. Svi operateri, bilo da je riječ o telefoniji ili pristupu internetu, morat će šest mjeseci čuvati podatke o svim komunikacijama koje se provode preko njihovih mreža. Na zahtjev policijske uprave, istražnog suca ili sigurnosno-obavještajnih agencija (u Zakonu se ne kaže izrijekom o kojim je agencijama riječ), operateri moraju dostaviti te podatke u roku od 48 sati. Iako je iz sigurnosnih razloga, a i zbog sprečavanja raznoraznih mogućnosti zlouporabe Interneta i mobilne telefonije zasigurno od velike važnosti uspostaviti odgovarajuću zakonsku podlogu koja bi pomogla u otkrivanju i sankcioniranju svih prekršaja te vrste, valjalo bi dobro porazmisliti, kako da se istovremeno upravo odredbama konkretnoga zakona ne dopusti mogućnost zlouporabe istih.(mmb)
Add a comment        
 

 
Tito na BrijunimaKako piše Jutarnji list, Titova galerija na Brijunima, odnosno prostor u kojem je postavljena fotoizložba “Tito na Brionima”, nakon više od 20 godina u potpunosti je obnovljena. Smještena je usred Nacionalnog parka koji je u spomenuti projekt uložio oko 500.000 kuna. Uprava se hvali, kako će novo će ruho posjetiteljima omogućiti ugodnije razgledavanje oko 200 fotografija, kao i štapa i kape koje je Tito nosio u posljednjem posjetu Brijunima. Ovakav postupak danas je moguć još samo u Hrvatskoj, jer niti jedna si moderna europska pa čak ni svjetska država (osim vjerojatno Sjeverne Koreje) zasigurno ne bi dopustila veličanje diktatora i komunističkoga totalitarista kakav je bio Tito, a pogotovo ne na ovako u potpunosti afirmativan način i u središtu Nacionalnog parka, kako nikome ne bi mogao promaknuti. Izgleda da su Titov štap i kapa za ovu državu vrjedniji od života ljudi koje su on i njegova ideologija žrtvovali. Ovakav sramotan čin, kojeg nitko nije javno osudio, jasno pokazuje na kojoj je još danas niskoj civilizacijskoj razini hrvatsko društvo, odnosno da se u zadnjih 20 godina nije baš puno pomaklo od kulta veličanja Velikog vođe.(mmb)
Add a comment        
 

 
MesićBivši hrvatski veleposlanik u Beogradu osamdesetjednogodišnji Zvonimir Marković, pravomoćno osuđen na dvije godine zatvora jer je s oko 670 tisuća kuna donacije za veleposlanstvo podmirio svoj stambeni kredit, neće ići u zatvor jer mu je odlukom predsjednika države kazna zamijenjena u uvjetnu osudu. Prema odluci predsjednika Stjepana Mesića, objavljenoj u Narodnim novinama, Marković neće u zatvor ako u godinu dana ne počini novo kazneno djelo. Odluka o zamjeni kazne Markoviću objavljena je u posljednjem broju Narodnih novina, zajedno s već poznatom odlukom o 18-mjesečnom smanjenju kazne Zadranki Ani Magaš, osuđenoj na pet godina zatvora zbog ubojstva supruga u prekoračenju nužne obrane. Stječe se dojam da je upravo slučaj Magaš, namjerno ili ne, svrsishodno poslužio namjeni, odnosno da spomenuto veoma sporno i dvojbeno pomilovanje Markovića u medijima, a time i u javnosti prođe neopaženo. Ipak, to se nije dogodilo, pa smo se imali prilike izravno uvjeriti kako se predsjednik Mesić hvata u koštac s korupcijom.(mmb)
Add a comment        
 

 
FaberSvi optuženici za ratni zločin nad osječkim Srbima ocijenili su u utorak kako je svjedočenje bivšeg načelnika osječko-baranjske PU Vladimira Fabera u slučajevima "garaža" i "selotejp" bilo neistinito, a njihovi su odvjetnici ustvrdili da davanjem lažnog iskaza Faber pokušava utjecati na ishod postupka. Nažalost, praćenje ovog sudskog procesa još jedna je očita demonstracija "površnog" izvještavanja hrvatskih medija, kojim se potpuno zamagljuje slučaj Faber. Naime, gledajući televizijske izvještaje i čitajući novinske napise, stječe se dojam kako tvrdnje optuženih na račun Vladimira Fabera iznesene tek tijekom samoga suđenja, i da su zapravo dio obrane. No, malo pažljivije praćenje priče od njenih početaka, odnosno od istražnoga postupka upućuje na nešto posve drugo.(mmb)
Add a comment        
 

 
Pauci4. gardijska brigada, znana pod nazivom «Pauci», osonovana je 28. travnja 1991. godine u jeku priprema za ustrojavanje ZNG-a, nakon samog početka agresije na Republiku Hrvatsku. Brigada je bila sastavljena od dragovoljaca i veće skupine mladih redarstvenika koji su izašli iz središta za izobrazbu postrojbi za posebne namjene MUP-a. 4. brigada je jedna od onih postrojbi čiji pripadnici nisu imali vremena za obučavanje, pa je isto vršeno u hodu tijekom izvršenja zadaća koje su postavljane pred njih. Sve borbene zadaće brigada je izvršavala pod geslom "In hoc signo vinces" (U tom znaku pobjeđuješ), a prvi borbeni zadatak brigade je bila akcija oslobađanja Kruševa, koji je uspješno izvršen u srpnju 1991. godine. Potom su uslijedile obrambene ali i oslobodilačke akcije od Zadra, Sinja, Drniša, Šibenika, Vodica do oslobađanja Dubrovnika i dubrovačkog zaleđa u akcijama Tigar i Vlaštica, operacija Maslenica, Zima 94, Skok-1 i Skok-2, Ljeto 95, a potom akcije Oluja i Maestral. U borbi za slobodu Hrvatske poginula su 193 pripadnika ove postrojbe. Na žalost, one koji su se hrabrima i nepobjedivima pokazali u ratu, pravi porazi izgleda očekuju tek nakon njega.. Tako nam je prispjelo pismo čitatelja Ante iz Splita u kojem upozorava na činjenicu da je prije nekoliko dana ta ista brigada  navodno ukinuta, bez da je Slobodna Dalmacija ili bilo koji drugi medij o tome donio niti jednu jedinu riječ. Posljednje sjedište 4. gardijske udarne brigade bilo je u Kninu. Ako je tome zaista tako, sada od Karlovca pa do juga Hrvatske nema više Hrvatske vojske, piše Ante. U svakom slučaju riječ je o logičnom nastavku trenda kriminalizacije Domovinskoga rata i odricanja svega i svih što bi se sa njime moglo povezati, uključujući i hrvatske generale koji sjede na optuženičkim klupama u Haagu.(mmb)
Add a comment        
Sri, 14-04-2021, 15:40:16

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.