Bitka s inflacijom

Bitka s inflacijom mogla bi uskoro postati još teža. Očekuje se da će Europska središnja banka nastaviti s popuštanjem monetarne politike jer želi potaknuti rast potrošnje u dijelovima eurozone zahvaćenima recesijom. To će vjerojatno potaknuti i novi rast cijena kod nas.

Inflacija u eurozoni i dalje slabi pa Europska središnja banka nastavlja sa snižavanjem kamatnih stopa.

- Inflacija se nastavila kretati uglavnom u skladu s projekcijama stručnjaka Eurosustava i trebala bi se tijekom godine vratiti na naš srednjoročni cilj od 2 posto, rekla je Christine Legarde, predsjednica Europske središnje banke.

Suzbijanje inflacije u Hrvatskoj

U Hrvatskoj inflacija već četiri mjeseca zaredom postupno ubrzava. Unatoč takvim neočekivanim trendovima, u Vladi i dalje procjenjuju da će i ove godine prosječna inflacija biti malo niža nego prošle, kada je iznosila 3 posto.

- Mi očekujemo otprilike 2,7 posto stopu inflacije na razini cijele godine ali ako se pogledaju prognoze i analize i drugih institucija, također prognoziraju Hrvatskoj stopu inflacije manju od 3 posto, kazao je Zvonimir Savić, posebni savjetnik predsjednika Vlade za gospodarstvo.

HNB pooštrava uvjete kreditiranja potrošača, i to ponajviše gotovinskih nenamjenskih kredita, a koji su samo lani porasli 15 posto. Time želi usporiti zaduživanje građana, štiti financijsku stabilnost, ali i pokušava suzbiti inflaciju.

- To će s druge strane djelovati anti-inflatorno budući da hladi potražnju koja snažno raste, znači osobna potrošnja snažno raste što isto tako doprinosi rastu cijena, rekao je Boris Vujčić, guverner HNB-a.

Veća potrošnja puni proračun, podiže BDP, ali podržava inflaciju

Snažan rast BDP-a, odlična turistička sezona te povećanje plaća od 11 posto u prošloj godini - sve to povećava potrošnju, a usto i inflaciju, kažu analitičari. Alata za smanjenje potrošnje i nema previše.

- Jedini alat je da potrošači imaju manje novca a to je nemoguće u Hrvatskoj očekivati u narednim godinama tako da će inflacija vrlo vjerojatno u Hrvatskoj biti viša nego u ovim drugim zemljama europske monetarne unije, ali ne tako dramatično visoka kao u zemljama izvan europske monetarne unije kao što to vidimo u Poljskoj ili Srbiji, kazao je Damir Novotny, ekonomski analitičar.

Koliko će građanski bojkot trgovina utjecati na smanjenje potrošnje, ovisit će o njegovu trajanju i snazi. Prema posljednjim statističkim podacima potrošnja u Hrvatskoj raste već 21 mjesec uzastopno, i to po prilično visokim stopama - višim od 6 posto godišnje. Tako nam puni proračun, podiže BDP, ali i podržava inflaciju, piše HRT.

(hkv)