Tko je i protiv koga ratovao?

 

Ako se tvrdi da Hrvatska nije bila u ratu sa Srbijom i Crnom Gorom a niti sa SR Jugoslavijom, treba utvrditi da su Srbija i Crna Gora bile u ratu s Hrvatskom. Srbija je agresiju na susjede priznala u svojim zakonima.

O tome tko je protiv koga ratovao, pisano je u ovoj rubrici tijekom rata, pa je sada dobro u skraćenom obliku podsjetiti naše čitatelje na to. To je pitanje važno glede utvrđivanja odgovornosti država i prava traženja odšteta, odnosno utvrđivanja odgovornosti za genocid. Službene politike u vrijeme rata u svojim dokumentima izbjegavale su riječ "rat" a pred kraj rata spominjale su samo mir i normalizaciju odnosa. Međutim, pojedini propisi Srbije dokazuju da je rata bilo i to osvajačkog, pa valja podsjetiti da smo o tome pisali pod naslovom "Priznanje li Jugoslavija agresiju na Hrvatski, Bosnu i Hercegovinu?".

Za one koji su se tijekom rata bogatili i grabili, rata najvjerojatnije nije ni bilo, dok je za izgnanike, prognanike, izbjeglice, udovice, siročad, poginule, ranjene, nezaposlene pa i umirovljenike rat itekako postojao. Moglo bi se ta različita gledanja nazvati "subjektivnim doživljavanjem određenih događanja". No, činjenicu da Hrvatska nije napala Srbiju niti Crnu Goru ne treba dokazivati, jer niti jedan naš branitelj nije kao organizirani vojnik stradao na području Srbije ili Crne Gore poznate kao "dva oka u glavi" - kako su se one same rado u ono doba nazivale.

Polazeći od činjenice da SR Jugoslavija kao država nije apstraktan pojam već konkretno, međunarodno i od Hrvatske države priznata neovisna, suverena i ravnopravna država koju su činile njezine dvije republike, kojima je također priznat povijesni kontinuitet kao nezavisnim državama (Srbija i Crna Gora) i prije stvaranja Jugoslavije, nameće se zaključak da je Jugoslavija putem ta "dva svoja oka u glavi" ipak bila agresor i okupator Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Izjave njihovih ondašnjih dužnosnika niti njihovi ondašnji politički dokumenti ne priznaju agresiju kao da okupacije velikoga dijela Bosne i Hercegovine nema, kao da su Baranja, Vukovar i Ilok bili potpuno slobodni i slično. Isto tako i ondašnje crnogorske želje za Prevlakom, pokazuju osvajačke apetite prema dijelovima hrvatskoga teritorija, pa prema njihovom razmišljanju "ako Prevlaku ne mogu dobiti, neka to bude pod kontrolom drugih, glavno je da nije hrvatska". Sve su to činjenice na koje smo prije nekoliko godina upozoravali, pa zato sada na to i podsjećamo.

Pisali smo već tada da život potvrđuje da se istina nikada ne može sakriti, a često objavi istine pridonosi upravo i onaj tko je želi sakriti ili promijeniti. Tako je i sa slučajem rata protiv Hrvatske, Bosne i Hercegovine. Ako i zaboravimo što se sve pisalo tijekom rata, što su izjavljivali pojedini politički dužnosnici i stranački čelnici, tobože nikada zaraćenih strana, kao da poginulih i ranjenih nikada nije ni bilo, odnosno ako prihvatimo stajalište da su razaranja, zlo i ubijanja radili samo neodgovorni i nekontrolirani pojedinci, bez suglasnosti ili odobrenja svojih vođa koji kao "pater familiasi" (očevi svojih obitelji) zaključuju mir i odlučuju riješiti sve međusobnim dogovorima u duhu dobrosusjedskih odnosa (što je za svaku pohvalu), ne smijemo zaboraviti istinu - a istina je da su Srbija i Crna Gora bile napadači i osvajači na dvije međunarodno priznate susjedne države i da su to same priznale pojedinim vlastitim zakonima.

Ova tvrdnja nije politička izjava već je utemeljena na zakonskom dokumentu izglasanom u parlamentu Srbije. Citirat ćemo iz teksta Službenoga glasnika Republike Srbije, broj 57. Beograd, 9. maj 1992. odredbu "Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju", koji se primjenjuje od 1. 6. 1992. a proglašen je Ukazom koji je potpisao Predsjednik Republike Slobodan Milošević, a koja glasi:

"Član 144. (2 ) Osiguraniku, odnosno osobi koja je kao pripadnik oružanih snaga Jugoslavije sudjelovala u oružanim akcijama posle 17. kolovoza 1990. godine, vrijeme provedeno u tim akcijama, kao i vrijeme provedeno u zarobljeništvu, računa se u posebni staž u dvostrukom trajanju.

(3) Osiguraniku, odnosno osobi iz stava 2. ovog člana u posebni staž u dvostrukom trajanju računa se i vrijeme provedeno na liječenju u medicinskoj rehabilitaciji zbog bolesti ili povreda zadobivenih u oružanim akcijama i zarobljeništvu.

(4) Sredstva za prava iz st.1. do 3. ovog člana osigurava Republika."

Iz teksta ovog srpskog zakona očito je priznanje Srbije da je početkom agresije na susjedne države stimulirala i priznavala agresiju tj. rat na tuđem teritoriju na način da je svim sudionicima u sastavu svojih oružanih snaga, odnosno snaga tadašnje Jugoslavije i u svim "oružanim akcijama" (dakle i paravojnim snagama), priznavan dvostruki staž.

Takvih bi se propisa i detalja moglo još dosta pronaći i upotrijebiti kao dokaze o vlastitome priznanju agresije i rata protiv susjeda.

Iznenađuje neznanje Europe i svijeta pa i naših političara "koji obično sve znaju" da ne uočavaju takve činjenice i okolnosti, odnosno pogreške i priznanja od strane bivših neprijatelja, ili možda to ne žele znati. Da se to hoće rasvijetliti, tada bi se lako utvrdilo da se nisu svađali niti ratovali narodi već politike, nakon čega bi se lakše utvrđivale odgovornosti politika državâ za ratne zločine, genocid i odštete.

Stjepan Androić
Glas Koncila
{mxc}
Čet, 29-07-2021, 11:46:54

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.