Je li trebao nanizati toliko kaznenih djela u SAD-u da bi se shvatilo kako je riječ o kriminalcu, koji je počinio iznimno okrutno zlodjelo na osnovi etničke mržnje?

Američke vlasti uhitile su u četvrtak, 26. siječnja 2023. monstruoznoga petrinjskoga ratnoga zločinca Jugoslava Vidića, nakon što je u SAD-u nanizao više kaznenih djela, od kojih je svakako najteže laganje američkoj migracijskoj službi da nije osuđivan niti sudjelovao u ratu.

Vijest o uhićenju objavilo je američko ministarstvo pravosuđa, a prenijela Hrvatska izvještajna novinska agencija (Hina).

Umirovljeni pukovnik Hrvatske vojske Ivica Pandža Orkan izjavio je da je prije 12 godina u Maloj Gorici kod Petrinje mjerodavnomu američkomu diplomatskomu savjetniku uručio dokumente iz kojih je vidljivo da je Jugoslav Vidić dao lažne podatke prilikom ulaska u SAD. Tom prilikom dobio je informaciju da su američke službe locirale Jugoslava Vidića u SAD-u. „Kad je došao u SAD, na upit je li sudjelovao u ratu u bivšoj Jugoslaviji, odgovorio je da nije“, rekao je Pandža.

Hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman 25. kolovoza 1991. posjetio je iznenada Banovinu i u centru Petrinje usputno se rukovao s građanima, među kojima je bio Stjepan Komes (Vinica, kod Varaždina, 1939.), koji se doselio u Petrinju 1959. i ondje zasnovao obitelj, zaposlivši se kao tehnolog u tamošnjoj Mesnoj industriji „Gavrilović“.

Komes Tudjman

Stjepan Komes rukuje se s predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom

Kad su 16. rujna 1991., nakon što je zapovjednik petrinjskoga garnizona postao pukovnik Slobodan Tarbuk, lokalni rezervisti upali oklopnim transporterom JNA u krug tvornice „Gavrilović“, izdvojili su hrvatske radnike, među kojima i Stjepana Komesa.

„Jugoslav Vidić prišao je Stjepanu Komesu, kojega je prepoznao s televizijske snimke, pružio mu ruku i rekao: 'Evo ustaše koji je pred restoranom pozdravio glavnoga ustašu Tuđmana'“, kaže Pandža.

Jugoslav Vidić, koji je u Mesnoj industriji „Gavrilović“ bio pomoćni mesar, Stjepanu Komesu oštrim je predmetom zasjekao s unutarnje strane žile u predjelu lakta, zbog čega je nastupilo jako krvarenje. Ubacili su ga u transporter i odvezli iz kruga tvornice „Gavrilović“ u smjeru petrinjske obilaznice. Komesov leš nađen je u masovnoj grobnici na groblju, nakon vojno-redarstvene operacije Oluja.

Tomislav Komes, koji je završio srednju školu kad mu je otac monstruozno ubijen, na sve načine htio je ući u trag ubojici svojega oca. „To mi je uspjelo 2010. godine“, izjavio je. Nije želio potvrditi ni zanijekati je li razgovarao s američkim diplomatskim predstavnicima o ubojstvu svojega oca. Dodao je, međutim, kako je prilikom identifikacije na Šalati, temeljem nalaza patologa utvrđeno da je ruka oštrim predmetom bila odvojena. „Ruka im je trebala poslužiti kao trofej“, rekao je. Prema njegovim riječima američke službe, koliko mu je poznato, intenzivno su postupak protiv Vidića počele voditi od 2017. godine.

Presudom Županijskoga suda u Sisku 1998. godine Jugoslav Vidić osuđen je u odsutnosti zbog ratnoga zločina na 20 godina zatvora, na osnovi iskaza svjedoka. Vrhovni sud Republike Hrvatske 1999. godine odbio mu je žalbu i potvrdio prvostupanjsku kaznu.

Pravomoćno osuđeni ratni zločinac Jugoslav Vidić, koji ima 55 godina, podrijetlom s benkovačkoga područja, u Hrvatskoj je živio do operacije Oluje, a u SAD je otišao 1999. sa statusom izbjeglice. Američko državljanstvo dobio je 2005. godine, prenose američki mediji.

U Sisačko-moslavačkoj županiji tijekom Domovinskoga rata, prema podatcima koje je prikupio umirovljeni pukovnik Ivica Pandža Orkan, ubijeno je 1600 civila, među kojima pet domaćih i stranih novinara. Poginulo je 560 hrvatskih policajaca i vojnika. „Oni koji su bili u zatvoru zbog ratnoga zločina nad civilima mogu se nabrojiti na prste jedne ruke“, izjavio je.

Ivica Pandza Orkan

Ivica Pandža Orkan

Vidić je američkim vlastima lagao da je služio vojsku u JNA samo od 1988. do 1989., ne spomenuvši da je bio u sastavu postrojba pobunjenih hrvatskih Srba, od 1991. do 1995. Prvo je lagao američkoj imigracijskoj službi u Rumunjskoj, zatim prilikom prijave boravišta u SAD-u 1999., pa 2005. kad je dobio američko državljanstvo i konačno 2017. kad je ispitan u američkom ministarstvu sigurnosti.

Kako prenose mediji, lagao je i da nikad nije bio optužen za kršenje zakona te da nikad nije sudjelovao u ubojstvu nekoga zbog etničkoga podrijetla ili političkoga mišljenja, objavilo je američko ministarstvo pravosuđa. Zbog laganja vlastima sad mu prijeti do 15 godina zatvora.

Na saslušanju u četvrtak rekao je da se ne smatra krivim, prenose američki mediji.

Tužitelj Jerome Teresinski prilikom ispitivanja rekao je da će za Vidića tražiti pritvor dok traje proces. Iduće njegovo ispitivanje bit će 2. veljače.

„On je ratni zločinac i lagao je FBI-ju o tome. Vjerujemo da bi pobjegao kad bismo ga pustili uz jamčevinu“, rekao je Teresinski, spomenuvši i optužnicu u Hrvatskoj.

Stanovnik Parma Heightsa, zapadnoga predgrađa Clevelanda, u SAD-u je radio najprije u supermarketu, a zatim u lokalnoj mesnici. Ondje je optužen da je seksualno uznemiravao četiri žene, zbog čega je njegov poslodavac platio odštetu, pišu clevelandske novine.

Poslije toga otvorio je tvrtku Jugo‘s Inc u Ohiju koja je prodavala kobasice. Lokalne službe otkrile su 2019. da je prodavao meso koje nije prošlo inspekciju pa mu je oduzeta dozvola.

Na kraju se nameću i neka pitanja. Nakon odbijanja žalbe na Vrhovnom sudu, 1999. godine, je li ratni zločinac Jugoslav Vidić stavljen na Interpolovu tjeralicu? Ako su ga američke sigurnosne službe locirale 2010., kako je toliko vremena prošlo do izvođenja pred američka istražna tijela? Je li trebao nanizati toliko kaznenih djela u SAD-u da bi se shvatilo kako je riječ o kriminalcu, koji je počinio iznimno okrutno zlodjelo na osnovi etničke mržnje?

Uhićenje Jugoslava Vidića dogodilo se samo nekoliko dana prije susreta srbijanskoga i hrvatskoga ministra vanjskih poslova, Ivice Dačića i Gordana Grlića Radmana, u okviru subotičke tradicionalne manifestacije „Veliko prelo“ 28. siječnja. Radman je izjavio da će prilikom razgovora sa srbijanskim ministrom razgovarati „o pitanju nestalih, odšteti logorašima i kvazi regionalnoj jurisdikciji“. Je li vrijeme da se razgovara i o počiniteljima ratnih zločina u agresiji na Hrvatsku, koji slobodno žive u Srbiji, među kojima je i osuđeni ratni zločinac Slobodan Tarbuk?

Marko Curać

Sub, 18-05-2024, 13:01:24

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.