Graham BlewittSada kada se političke manipulacije Haaškog suda više ne mogu sakriti, osim možda jedino u Hrvatskoj gdje u dobrom dijelu medija i političara još uvijek politika ovog suda uživa otvorenu potporu, jedan po jedan javljaju se ljudi koji su radili za tužiteljstvo prebacujući krivnju za ovakvo stanje na rad Carle del Ponte. Posljednji u nizu je Graham Blewitt, koji je više od deset godina bio zamjenik glavnog tužitelja Haaškog suda. On je za sarajevski Dnevni avaz ustvrdio kako u dogovorima s Beogradom nije sudjelovao: "Takvo ponašanje bilo je ne samo neprikladno i neprofesionalno nego i protiv žrtava kojima služimo. Kako je vrijeme odmicalo, ona se ponašala sve neprofesionalnije.". Svoju profesionalnost Graham Blewitt nije našao za shodno komentirati, no mi hoćemo. Dakle, i pored opće amnezije koja djelomično vlada hrvatskim medijima, vrlo se dobro sjećamo kako je Blewitt bio taj koji je još 1994., dakle prije Oluje, dogovarao suradnju sa Savom Štrbcom (članom triju vlada pobunjenih Srba) i njegovim Veritasom, "nevladinom i nestranačkom organizacijom koju su krajem 1993. godine osnovali građani s područja Republike Srpske Krajine".
Add a comment        
 

 
Iz Hrvatskog slova prenosimo članak o slučaju obitelji Čengić, koja je teško stradala za vrijeme Domovinskog rata. Jedan od osumnjičenih za zločine iz ove priče je Damir Travica, koji je kako smo već javljali, za sada našao utočište u Velikoj Britaniji. Slučaj Čengić izdvaja od brojnih sličnih takvih slučajeva i činjenica da je Miroslav Mikuljan snimio 1994. godine dokumentarni o stradanjima ove obitelji, pod naslovom "Vratit ću se u Ervenik".
Add a comment        
 

 
Slobodan MiloševićOvih dana svjedoci smo sve glasnijih napada na glavnu haašku tužiteljicu Carlu del Ponte koji dolaze od njezinih bivših suradnika. Tako se prošli tjedan ponovo javio i dr. Marko Attila Hoare (doktorirao je na Yaleu kod Ive Banca) koji je jedno vrijeme također bio haaški istražitelj. Podsjećamo kako smo početkom travnja već prenijeli na ovom portalu razgovor s dr. Hoareom koji je objavljen u Slobodnoj Dalmaciji. Politički sadržaj ovog prvog razgovora mogao se ukratko svesti na to da su i hrvatska i srpska strana krive, osim što se srpska spletom okolnosti i nesnalaženjem Carle del Ponte uspjela izvući bez osude. U razgovoru koji ovaj puta prenosimo optužbe na račun Carle del Ponte znatno su konkretnije, a Hrvatska se uopće ne spominje. Izdvajamo: "...zbog Del Pontinih "malih" ustupaka Srbiji, plaćena je teška cijena nauštrb pravde. Ali Del Ponte također nije vrlo sofisticirana osoba, i već je ranije izjavljivala kako je nije briga tko je agresor, a tko žrtva. Tako je teret optužnica pao na male "ribe", male ljude, Srbe iz Bosne i Hrvatske, umjesto na visoke dužnosnike iz Srbije, odnosno optuženi su radije suradnici agresora nego sami agresori.".
Add a comment        
 

 
FACTUMIz Hrvatskog lista prenosimo članak u kojem su opisni neki manje poznati aspekti slučaja Lora. Ovaj slučaj, slično kao i slučaj Glavaš danas, praćeni su od strane većine medija na način koji je stvorio klimu kako su optuženi sigurno krivi. Ne ulazeći u sudsku presudu koja je donesena, primjećujemo da je ovakav pritisak medija teško uklopiti u standarde demokratskog društva u koje se ti isti mediji naveliko zaklinju. Ovom prilikom zato prenosimo argumente i druge strane, kao i posebno zanimljivu sudsku kronologiju slučaja Lora.
Add a comment        
 

 
UNHaaško tužiteljstvo danas je u potpunosti odbacilo tvrdnje da je imalo ikakve veze sa skrivanjem dokumenata o umiješanosti Beograda u ratove u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini od Međunarodnog suda pravde (ICJ) u procesu u kojem je Bosne i Hercegovina tužila Jugoslaviju za genocid. "To nije i ne može biti odgovornost ICTY-a ni njegova Tužiteljstva", stoji u izjavi Haaškog tužiteljstva, u kojoj se dodaje "kao što se može pročitati u njegovoj presudi, Međunarodni sud pravde odlučio je ne zatražiti dokumente o kojima je riječ". Istina je da dogovori Carle del Ponte i Beograda o prikrivanju umiješanosti Jugoslavije u ratove u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini pred javnošću ničim nisu obvezivali ICJ. Stoga se postupci ICJ-a nikako ne mogu opravdati postupcima ICTY-a, čime je skandal oko zaobilaženja podataka relevantnih za suđenje ratnim zločinima u radu oba ova suda koje  je osnovao UN tim veći.  Što se tiče ICTY-a, prvo su relevantni dokumenti tokom postupka protiv Slobodana Miloševića cenzurirani prema javnosti. Onda je cijeli postupak obustavljen njegovom smrću u Haaškom pritvoru, slično kao i u slučaju smrti Slavka Dokmanovića i Milana Babića u istom tom pritvoru. ICJ pak jednostavno nije htio imati uvid u te dokumente. U svakom slučaju, na oba suda nije došlo do donošenja presuda koje su za Jugoslaviju mogle imati teške međunarodnopravne posljedice. "How come?" - reklo bi se na engleskom.
Add a comment        
 

 
Dragan VasiljkovićKako javlja Hina, Dragan Vasiljković, poznatiji kao kapetan Dragan, po odluci australskog suda trebao bi biti izručen Hrvatskoj na temelju uhidbenog naloga Interpola koji je podignut zbog sumnje da je predvodio postrojbe koje su počinile zločine za vrijeme Domovinskog rata. Podsjećamo, Dragan Vasiljković (52) ima dvojno australsko i srbijansko državljanstvo, i živio je u Perthu kao učitelj golfa. Uhićen je 20. siječnja 2006. godine. Optužen je da je osobno nadzirao planove za napad na policijsku postaju u Glini i zauzimanje sela Gornji i Donji Viduševac, pri čemu je došlo do uništavanja kuća, progonstva lokalnog stanovništva i smrti civila, uključujući stranog novinara. Optužen je također za zlostavljanje i pokolj zatočenih hrvatskih vojnika i policajaca u ljeto 1991. godine, kao i za ratne zločine počinjene u selu Bruška u blizini Bekovca u veljači 1993. godine.
Add a comment        
 

 

Luka MišetićDonosimo iz tjednika Globus razgovor s Lukom Mišetićem, voditeljem braniteljskog tima generala Ante Gotovine. Ovaj razgovor baca malo više svjetla na zbivanja u posljednjih par tjedana u svezi suđenja trojici hrvatskih generala u Haagu, koja su zbog načina izvještavanja hrvatskih medija ostala javnosti dobrim dijelom nepoznata i nejasna. Iako se pitanjima više sugerira nego pita, i dalje razgovor u Globusu s Lukom Mišetićem pruža vrlo zanimljiva i važna objašnjenja trenutnog stanja u kojem se nalazi sudski postupak, kao i odnosa koji vladaju među odvjetničkim timovima koji brane generale Gotovinu, Čermaka i Markača.

Add a comment        
 

 
Ivan ŠimonovićPrenosimo u hrvatskom prijevodu u cijelosti članak koji je objavio The New York Times, u kojem je opisano kako su u postupku koji je pokrenula Bosna i Hercegovina pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) zatajeni neki od ključnih dokumenata koji bi rasvjetlili pravu ulogu Srbije u ratu u BiH. Treba primijetiti da ono što "otkriva" The New York Times ne može više promijeniti odluku o odbijanju tužbe za genocid BiH, pa se motivi  za članak koji prenosimo mogu objasniti dodatnim pritiskom na Srbiju u svezi kosovskog pitanja. No, u svemu ovome ima jedna pojedinost koja se nigdje ne spominje. Naime, sada kada je, istina, kasno za BiH, razotkrivena manipulacija sa srpskim arhivima, oni koji vode hrvatsku tužbu na Međunarodnom sudu pravde trebala bi moći razmjerno lako doći do novih važnih dokaza. No, ako se sjetimo zalaganja dr. Šimonovića, pravnog zastupnika RH u Haagu, da Hrvatska povuče svoju tužbu protiv Srbije, ovo naše razmišljanje može biti račun bez krčmara.
Add a comment        
 

 
LondonNa ovom portalu već smo pisali opširnije o nedosljednostima britanske strane u slučaju Milana Španovića. Podsjećamo, Milan Španović nakon dužeg pravnog natezanja našao je sklonište u Velikoj Britaniji, usprkos zahtjeva Hrvatske za izručenje zbog sumnje da je počinio ratni zločin. U Veliku Britaniju sklonio se i Damir Travica, osumnjičenik za teške ratne zločine, čije je izručenja Hrvatska također zatražila. Za razliku od slučaja Španović, u slučaju Travica britansko pravosuđe je donijelo odluku o izručenju. No, i pored toga do izručenja nikako da dođe zbog "zapinjanja" u britanskom Ministarstvu unutarnjih poslova. Donosimo članak iz Slobodne Dalmacije u kojem su objavljene pojedinosti iz policijskog zapisnika pobunjenih Srba, koji sadrži iskaz Damira Travice u kojem je on podrobno opisao svoje zločine. Upozoravamo čitatelje da se radi o tekstu koji je vrlo mučno čitati.
Add a comment        
Sub, 19-06-2021, 14:21:05

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.