lipicanciHrvatski lipicanci, koji su 1991 godine ukradeni, odnosno odvedeni preko susjedne BiH u Srbiju najvjerojatnije će, kako trenutno stvari stoje biti vraćeni kući. Podsjećamo, nakon dugogodišnjih apela hrvatske javnosti usmjerenih političkom vrhu države da se po tom pitanju nešto poduzme, te akcija od strane udruga koje se zalažu za očuvanje hrvatske baštine – stvar se ipak pokrenula s mrtve točke. Potkraj kolovoza u Novom Sadu sastali su se ministri poljoprivrede Hrvatske i Srbije – Čobanković i Milosavljević te dogovorili formiranje mješovitog tima veterinarskih stručnjaka, koji bi zajednički obavio sve potrebne provjere i utvrdio njihovo trenutno zdravstveno stanje. A ono je, sudeći po svim informacijama koje sa ergele Bukinac gdje se konji nalaze pristižu, nikako nije dobro. Čak su se i srbijanske udruge za zaštitu životinja pobunile na zastrašujući prizor konja koji su toliko izgladnjeli da im se rebra mogu prebrojati čak i iz veće udaljenosti. Tijela su im prekrivena ranama i ožiljcima, a slabost je tolika da nakon što od iznemoglosti padnu jedva smognu dovoljno snage da ponovno ustanu. Veći broj lipicanaca prodan je na crnom tržištu, a oni koji nisu, ostali su na milost i nemilost nemilosrdnom vlasniku ergele, koji ih je ovako jadne i zapuštene još bahato i bezobrazno htio i unovčiti. (mmb)
Add a comment        
 

 
GotovinaNovinarka Jutarnjeg lista razgovarala je u Parizu s Jeanom Lucatom bivšim agentom francuske tajne službe, koji je preko Dominiquea Erulina dobro upoznao hrvatskog generala Antu Gotovinu. Lucat je inače bio policajac te inspektor antiterorističke i kontraobavještajne jedinice francuske tajne službe DST koja je bila pod kontrolom predsjednika Francoisa Mitterranda te mu je služila za obračunavanje s političkim neistomišljenicima. Tvrdi kako je 80-tih godina Gotovina iz Legije stranaca došao u Pariz te postao desna ruka Dominiquea Erulina – šefa osiguranja predsjednika ekstremne desnice Jean-Marie Le Penna. Gotovinin odvjetnički tim tvrdi kako ga je zbog njegovog položaja tajna služba htjela uhapsiti odnosno ubiti. U hrvatskim medijima dosta se pisalo o Gotovininim francuskim uhićenjima za koje Lucat tvrdi da su namještena kako bi postao lak plijen političkim protivnicima: «Prvi su uhićeni Boyer i Chaillot kojima je policajac sugerirao da kažu da su s njima bili Gotovina i Erulin, pa da će dobiti manju kaznu. Boyer je na to nagovorio Chaillota. No, kasnije su promijenili iskaz i priznali da Erulin i Gotovina nikad nisu bili s njima - tvrdi Lucat dodajući da je u toj manipulaciji sudjelovao i policajac Paul Barill koji je godinama pokušavao uloviti Erulina zbog sumnji vladajućih da oni planiraju atentat na francuskog predsjednika.»
Add a comment        
 

 

Carla Del PonteNedavno smo na Portalu donijeli komentar pojedinih dijelova knjige "Mir i kazna", bivše glasnogovornice haaškog tužiteljstva Florence Hartmann. U njima je autorica optužila glavnog tužitelja u procesu Miloševiću - Geoffreya Nicea da je iz optužnice pokušao izbaciti zločine u Srebrenici i Sarajevu, a da bi to prikrio kazao kako je Carla Del Ponte tajno pregovarala s Beogradom oko slanja potrebne dokumentacije. Jutarnji list donosi najzanimljivije dijelove pisma koje je Nice poslao kao svojevrstan demanti. Izdvajamo: "Bilo bi dobro da Hartmannova objasni koji su se to dokazi prikrivali i opstruirali jer, kako i ona sama kaže dokaza protiv Miloševića u listopadu 2000. nije bilo. Kako onda objašnjava to da su najvažniji dokazi prispjeli između 2002. i 2005. godine, znači otkako sam ja preuzeo slučaj. Reagirao sam na svaki trag o informacijama s mogućim dokazima, dajući instrukcije istražiteljima". Samo pismo ne predstavlja nikakav dokaz da bi iz njega mogli zaključiti tko od njih dvoje govori, odnosno ne govori istinu, koja je vjerojatno negdje u sredini. Ono što jedino sa sigurnošću možemo reći jest da su konačno pale i posljednje krinke i da konkretna situacija sama po sebi predstavlja "corpus delicti" onog u što se godinama sumnjalo.(mmb)

Add a comment        
 

 
general Petar StipetićU ovotjednom komentaru u svezi suđenja za akciju u Medačkom džepu već smo konstatirali kako se ono pretvorilo u čisti politički obračun. Dio časnika Hrvatske vojske, koji su svi redom prije toga bili oficiri JNA, uvjerava hrvatsku javnost kako su tijekom Domovinskog rata postojale dva zapovjedna lanca. Nije teško pogoditi da su po toj teoriji upravo oni činili legalni zapovjedni lanac, a njihovi politički neistomišljenici drugi, odmetnuti i zločinački. Dojam koji se stječe nakon ovakvih iskaza je da je Domovinski rat dobiven pukom srećom, odnosno da sve to skupa nije vrijedilo ni pišljiva boba. Ružniju sliku o Domovinskom ratu ne bi vjerojatno ni oni najekstremniji s kojima smo ratovali mogli zaželjeti. A što je s navodnim zločinima, odnosno okolnostima pod kojima su poginuli oni zbog kojih je optužnica podignuta, kao da više nikog ni ne zanima. Tek je jučer umirovljeni admiral Davor Domazet Lošo u svom svjedočenju pokrenuo krajnje nejasno pitanje uloge kanadskog bataljuna Unprofora: "Kanađani tvrde da su u toj akciji ubili 26 ljudi. Kako Hrvate nisu ubili, može se zaključiti koga jesu jer optužnica spominje 27 srpskih civila". No, da ovu krajnje šokantnu podudarnost hrvatski sud želi rasvjetliti, onda ne bi još u lipnju odbilo uvrstiti u postupak dokumente o oružju i municiji koju su koristili pripadnici HV-a, MUP-a i UNPROFOR-a.(mm)
Add a comment        
 

 
NaslovnicaKnjiga Florence Hartmann “Mir i kazna” pokazuje se zanimljivijom nego što se u prvi tren činilo iz agencijskih vijesti, u kojima se najviše govorilo o dogovoru međunarodne zajednice da se Karadžića čuva podalje od Haaga. Naime, da taj dogovor postoji već se dugo govori. Ono što je novo su brojne pojedinosti koje Florence Hartmann iznjela u svezi ovog dogovora. A, ono što je posebno zanimljivo je ono što je ona napisala o hapšenju Ante Gotovine. Jutarnji list zadužio je čak tri novinara da napišu članak na ovu važnu temu, što je rezultiralo tekstom koji bez sumnje valja pročitati. Izdvajamo dio koji govori o "nesnalaženju" hrvatske politike: "Ali u Londonu on (Ante Gotvina, op. ur.) ima žestoke neprijatelje, koji ga pod svaku cijenu žele vidjeti u zatvoru. Washington se svrstava na tu stranu sredinom 2003., nakon što je Hrvatska odbila potpisati bilateralni sporazum o neizručivanju američkih državljana ICC-u, stalnom Međunarodnom kaznenom sudu". Za vjerovati je kako će knjiga Florance Hartmann još više uzburkati duhove oko rada Haaškog suda koji je na zapadu već doživio brojne kritike. Da to nažalost ne vrijedi u Hrvatskoj, svjedoči izjava našeg "vrhunskog diplomata" Bechtelovca Miomira Žužula, koji se izborio za osobito važnu ulogu OESS-ovog posrednika između Rusije i Gruzije. Naime, umjesto da istakne svaku izjavu Florence Hartmann koja se može iskoristiti za hrvatske interese, a kojih nema tako malo, Žužul se odlučio dovesti u pitanje sve što je ona napisala: "Mi smo cijelo vrijeme imali konstruktivan dijalog s Amerikom o svim pitanjima. Imali smo razumijevanje i za naš stav prema suradnji s Haaškim sudom, ali nikada nisam imao dojam da je on uvjetovan bilo kojim drugim pitanjem. Gospođa Hartmann je iznijela puno fantastičnih tvrdnji u svojoj knjizi i bit će zanimljivo vidjeti može li ona te tvrdnje i potvrditi.". Reklo bi se da nam s takvim diplomatima neprijatelji ni ne trebaju. (mm)
Add a comment        
 

 
Haaški sudU svojoj kolumni u Večernjem listu, Tihomir Dujmović piše o poraznim činjenicama vezanim uz djelo i rad Haaškog suda koje su dobile svoju potvrdu u knjizi «Mir i kazna» bivše glasnogovornice haaškog tužiteljstva Florence Hartmann. O sramotnom dogovoru velikih sila oko opstrukcije Karadžićevog uhićenja već smo pisali, no Dujmović donosi nekoliko zanimljivih pojedinosti glede suđenja Miloševiću: «Ona tvrdi da je glavni tužitelj u procesu protiv Miloševića sir Geoffrey Nice uporno pokušavao iz optužnice izbaciti najteže optužbe: one za zločine u Sarajevu i u Srebrenici» - a da bi to prikrio, optužio je Del Ponte da je s Beogradom dogovarala koji se dokumenti trebaju, a koji ne trebaju poslati u Haag. Malo je reći da ovakav rasplet ostavlja gorak okus u ustima. Izgleda da se nakon ovog svi zajedno možemo pokriti po ušima jer smo dopustili, a i dalje dopuštamo provođenje servilne i ponižavajuće politike prema instituciji koja predstavlja najobičniju farsu u režiji svjetskih moćnika. Na zapadu ništa novo... Zagovornici te i takve politike u njenu korist ističu okolnost da je Hrvatska «mala zemlja» koja se mora prikloniti općim strujanjima jer «nema» drugog izbora. To je laž! Nigdje ne piše da mali narod ne smije voljeti i držati do svoje domovine, oplakati i odati dužnu počast svojim žrtvama i slaviti svoje heroje! Nigdje ne piše da mali narod ne smije ponosno dići glavu, jer nema razloga spuštati pogled! Zbog svojih postupaka sramiti se ne moramo, za razliku od onih koji nam kroje sudbinu, a sami su crniji od crnog vraga. Posramiti nas može jedino činjenica što smo dopustili da tone dokumenata, među kojima i najdelikatnije državne tajne dođu na stol onima, koji su veoma dobro znali kako iste izmanipulirati protiv Hrvata. Sumnje su potvrđene, gorčina je tu, na red bi konačno trebala doći i djela!(mmb)
Add a comment        
 

 
Florence HartmanNakon što je godinama marljivo skupljala šuškave novčanice u Haagu kao glasnogovornica Haaškog tužiteljstva  Florence Harmann odlučila si je olakšati dušu - i napisati knjigu. U toj knjizi piše kako su velike sile spriječile uhićenje srpskog ratnog vođe Radovana Karadžića u Bosni i Hercegovini. U dvanaest godina potrage provedene su samo tri istinske operacije, no njihov cilj nije bio uhititi Karadžića već spriječiti njegov politički rad, piše Hartmann i tvrdi da nijedna sila nije željela Karadžićevo uhićenje, već su sve one pregovarale s optuženikom: "Svaka velika sila ima vlastite dugove, osim dugova koje dijele sve zajedno, a Francuska nije nikada željela ukloniti sumnje oko okolnosti oslobađanja svojih pilota". I što sad "drugarice" Hartmann?
Add a comment        
 

 
general-gotovinaDavor Ivanković u Večernjem listu piše: «Haaško je tužiteljstvo zadnjeg dana prije isteka roka poslalo sudskom vijeću svoj podnesak, u kojem se oštro protivi zahtjevu obrane za puštanjem generala Ante Gotovine na slobodu». Prije više od mjesec dana pisali smo o pripremi takvog zahtjeva od strane generalova braniteljskog tima te o potvrdi premijera Sanadera o tome da će i Vlada dati potrebna jamstva. I tada je bilo jasno da zbog otegotne okolnosti Gotovinina četverogodišnjeg bijega ta jamstva sama po sebi neće biti dovoljna te da su dana više zbog pridobivanja političkih simpatija birača prije skorašnjih izbora. Obrana je tada najavila i nove inovativne metode koje je sada konačno i javno obznanila.(mmb)
Add a comment        
 

 
Križ na ušću VukeDonosimo propovijed fra Zlatka Špehara, gvardijana vukovarskog, sa svete mise održane danas povodom 15. obljetnice izlaska na slobodu i Dana Hrvatske udruge logoraša srpskih koncentracijskih logora. Špehar je bez uvijanja progovorio o hrvatskoj sadašnjosti: "...medijski i politički neprestance izbjegavaju spomenuti zločini koji su počinjeni nad Vama vukovarskim braniteljima i civilima, zatočenicima srpskih koncentracijskih logora. Ukoliko se i tko oglasi, ugušuju ga sve glasniji i otvoreniji nastupi srpskih uniformi po hrvatskim  televizijskim programima, hrvatskim novinama a sve u orkestru tzv. nevladinih udruga i njihovih naručitelja. Što se time hoće postići? Nije li odgovor: omalovažiti vas, unijeti nesigurnost i strah u vaše redove iz kojega onda niče osjećaj nemoći i nedostižnosti pravde. Zar su vas prebijali, mučili i ubijali u logorima po Srbiji neki bezimeni ljudi? Zar se u njihovoj dokumentaciji ne znaju zapovjednici i izvršitelji, stražari i progonitelji? Zar su nestali u demokratskoj Hrvatskoj vaši pismeni iskazi i popisi mučitelja i njihovih zapovjednika?". No, gvardijan vukovarski isto tako podsjeća na upozorenje Ivana apostola: "Oni koji mrze ostaju ubojice, a nijedan ubojica nema trajnoga a kamo li vječnoga života u sebi".
Add a comment        
Čet, 29-07-2021, 11:06:54

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.