VukovarDonosimo niz reakcija na presudu Haaškog suda u procesu protiv "vukovarske trojke". U uvodu izdvajamo onu Emila Čakalića, koji je slučajno izbjegao smaknuće na Ovčari: "Svjedočio sam tri puta u Haagu, a pitam se zašto! Da bih sada najveće zločince gledali na slobodi! Za mene je Veselin Šljivančanin jedan od najodgovornijih za Ovčaru, ali i za sve zlo u Vukovaru koje se dogodilo, pa mi još ne ide u glavu da će se samo tako išetati iz zatvora. On je odgovoran i za sve moje ožiljke... Bio sam šef medicinskog laboratorija u vukovarskoj bolnici i dragovoljac Domovinskog rata. Na svoje sam oči vidio Šljivančanina i njegove pomoćnike u bolnici u kojoj smo potražili utočište. Ja sam bio u skupini koja je potrpana u autobuse i potom odvedena na Ovčaru: tukli su nas bejzbolskim palicama, ljudi su već podlegli batinama, a oni su se i dalje iživljavali nad njima. Meni su umalo kičmu slomili - sada imam teško oštećenje kralježnice, rukama ništa ne mogu, a psihički sam slomljen, imam iznimno težak PTSP, liječio sam se i na splitskoj Psihijatriji. On će se sada šepuriti na slobodi, a u Srbiji će ga slaviti kao heroja. Ja njemu i ostalima nikada neću moći oprostiti, a kamoli zaboraviti, jer ako bih oprostio, onda bih se narugao svim mrtvima koji nisu imali sreće ostati živi kao ja. Mene je iz pakla Ovčare spasio Srbin Stevan Zorić, koji me prepoznao i izdvojio iz kolone. Da nije bilo njega, danas sa mnom ne biste pričali."
Add a comment        
 

 
Hrvatski memorijalno dokumentarni centar Domovinskog rataPosljednjih smo nekoliko godina svjedoci raznih pokušaja – nekih više, a nekih manje uspješnih – manipuliranja problematikom Domovinskog rata. Zbog sve većeg broja neistina i lažnih informacija koje se objavljuju putem medija, postoji opravdana bojazan da će mnoga od tih zlonamjernih podmetanja, ako ih se ne počne kontinuirano i argumentirano demantirati s vremenom postati «istina». A da bi prava istina ostala sačuvana i dokumentirana za generacije koje dolaze osnovan je Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, čiji je ravnatelj mr. sc. Ante Nazor. U svojoj relativno kratkoj, ali iznimno bogatoj karijeri, Nazor je, između ostaloga, bio predavač u Dočasničkoj školi u Jastrebarskom te na Katedri za vojnu povijest Hrvatskog vojnog učilišta u Zagrebu, a i danas je časnik za vojnu povijest u ZZIO-u te predavač na Visokoj dočasničkoj školi, gdje u sklopu predmeta Vojna povijest predaje Operacije OSRH-a u Domovinskom ratu. Centar je utemeljen kao javna znanstvena ustanova - specijalizirani arhiv i smješten je u zgradi Hrvatskog državnog arhiva na Marulićevom trgu u Zagrebu. Ustrojavanje centra počelo je 10. prosinca 2004 godine, a Nazor o odabiru svojih suradnika ističe: «Predsjednik Upravnoga vijeća je akademik Franjo Šanjek, a uz legendu Domovinskoga rata - dr. Juraja Njavru iz Ministarstva branitelja, među njegovim članovima su predstavnici ministarstava kulture i znanosti te poznati povjesničari koji se bave problematikom Domovinskoga rata.» U svibnju ove godine održana je i promocija njihove izdavačke djelatnosti na kojoj su predstavljeni naslovi poput Kronologije procesa osamostaljenja Republike Hrvatske: od Memoranduma SANU 1986. do proglašenja neovisnosti 8. listopada 1991., Na istočnom pragu domovine (Slavonija, ljeto/jesen 1991. - kamerom i perom), Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990-1995 itd. S obzirom da na žalost ovakvih institucija i obavijesti o njihovom djelovanju u hrvatskim medijima najčešće nema ovom prilikom prenosimo razgovor ravnatelja centra Ante Nazora iz vojnostručnog magazina Hrvatski vojnik.
Add a comment        
 

 
ČetniciO biranju vođa pobune iz početka devedesetih u vijeća i odbore predstavnika srpske nacionalne manjine, u krajevima koji su za vrijeme Domovinskog rata bili pod četničkom okupacijom već smo pisali na našem portalu. Slična pitanja sad postavlja i Tihomir Dujmović u svojoj kolumni u Večernjem listu, gdje se osvrće na nedavno otkrivene spomenike «palim borcima»-četnicima, kojima se usred Hrvatske veličaju zasluge pokreta koji se svojski trudio paliti, pljačkati i okupirati. No, nije ni to ono najgore. Najgora su dvostruka mjerila koja primjenjuju oni koji bi u Hrvatskoj trebali biti mjerodavni u ovim i ovakvim situacijama. Šute hrvatske institucije i vlast, šute europski predstavnici, a šute i predstavnici srpske nacionalne manjine, koji su se odlučili nažalost prikloniti politici ljudi koja je dovela do toga da uopće postoje spomenici poginulim pripadnicima srpske pobune tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj. Do kad će ovakvi predstavnici srpske manjine «gurati po svom» i biti najglasniji u obrani svojih nazovi manjinskih prava?(mmb)
Add a comment        
 

 
Medački džep - kupaonicaKanadska novinarka Carol Off svojedobno je provela opsežno istraživanje u kojem je pokušala utvrditi u kakvoj su to bitci sudjelovali kanadski vojnici u Medačkom džepu. O svojim nalazima snimila je televizijski dokumentarac i napisala knjigu “Sablasti Medačkog džepa”. Knjiga je prevedena na hrvatski, u izdanju izdavačke kuće Stih Ante Kostelića, a o njoj je u studenom 2006. Jutarnji list objavio poduži članak. Iako je iz raznih izjava Carol Off jasno da ničim nije naklonjena hrvatskoj strani, morala je priznati da nije uspjela utvrditi razmjere bitke koju su kanadski vojnici vodili. "Ni nakon detaljnog istraživanja novinarka nije definitivno sigurna u to što se doista događalo u rujnu 1993. u Lici. Dokumenata iz tog vremena gotovo nema, a iz onih koje je dobila malo se što dade izvjesno zaključiti. Sjećanja veterana su škrta i proturječna, mnogi su odbili razgovarati." Usput, uz članak u Jutarnjem listu objavljena je i slika ostataka neke spaljene kupaonice. Usred ostataka vidi se kutija cigareta Croatia koja bi očigledno trebala sugerirati što su Hrvati u Medačkom džepu radili. Jedino nije jasno zašto kutija nije izgorjela zajedno s ostatkom kupaonice.(mm)
Add a comment        
 

 

HVJednu od vjerojatno najopsežnijih i najtemeljitijih znanstvenih studija o zbivanjima u Medačkom džepu napisao je član Upravnog odbora HKV-a Miroslav Međimorec. Kako smo već izvještavali, ova studija objavljena je u časopisu National Security and the Future, a proteže se na gotovo 400 stranica, i uključuje oko 850 referenci. Iz ovog opsežnog rada izdvojili smo jedan od dijelova koji raspravlja ulogu kanadskog bataljuna UNPROFOR-a, u kojem između ostalog piše: "Deset (10) hrvatskih vojnika je poginulo za vrijeme cijele akcije - od početka, 9. rujna, do povlačenja, 17. rujna u 18.00. Gdje je 27 hrvatskih vojnika poginulih od kanadskih metaka? Na riječkoj patologiji obducirana su tijela poginulih srpskih vojnika i civila (naoružanih, kako tvrdi hrvatska, ili nenaoružanih, kako to tvrde srpska strana i UN). Nažalost, ni nakon opetovanih traženja nije mi bio omogućen uvid u protokole obdukcija. Također nije jasno jesu li isto tako obducirani i hrvatski vojnici; kad bi samo u jednom od tijela poginulih bio pronađen metak NATO-kalibra, koji su rabili Kanađani, to bi bio dokaz da je bitke (i pogibije hrvatskih vojnika) između Kanađana i HV bilo. Bilo bi dovoljno tek JEDNO ZRNO KALIBRA 5,56, kakva su rabili Kanađani!".

Add a comment        
 

 
General Slobodan PraljakNedavno su internetske stranice generala Slobodana Praljka www.slobodanpraljak.com, koje smo već spominjali na našem portalu, doživjele značajnije izmjene, te je na njima danas moguće naći veliki broj dokumenata i tekstova koji rasvjetljavaju pojedine aspekte rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Podsjećamo, general Praljak organizirao je početkom rata obranu Sunje, koja je bila jedina enklava s južne strane Save od Siska do granice s Bosnom i Hercegovinom koju srpski pobunjenici nisu osvojili. Praljak je kasnije bio uključen u obranu mnogih drugih područja, pa je sigurno zanimljivo čuti što on ima za reći. Danas dokazuje svoju nevinost u Haagu u procesu protiv Jadranka Prlića, Brune Stojića, Valentina Ćorića, Milivoja Petkovića, Slobodana Praljaka i Berislava Pušića. Naslovi nekih od publikacija koje se mogu naći na internetskim stranicama generala Praljka su: „Procjena ratnih šteta u Hrvatskoj“, „Pomoć Republike Hrvatske muslimansko-bošnjačkom narodu i Armiji Bosne i Hercegovine tijekom 1991.-1995. godine“, „Zločini koje su počinili neki pripadnici ABiH nad Hrvatima u BiH“,  „Urbicid koji su počinile postrojbe ja pod vodstvom Momčila Perišića nad Mostarom u ljeto '92.“, „Kako je srušen Stari most - činjenice“, „Pad Bosanske Posavine 1992.“. Iz ove posljednje publikacije u nastavku donosimo predgovor.(mm)
Add a comment        
 

 
UNPROFOROvih nam dana iz nekih svjetskih medija pristižu informacije o zanimljivim detaljima pojedinih bitaka u Domovinskom ratu, točnije o akciji Medački džep. Tako kanadski dnevnik «Ottawa citizen», kao i drugi kanadski dnevnici, piše o bitci na Balkanu iz 1993. godine koja je kanadskim postrojbama donijela najveće počasti Generalnog guvernera i zasluge za suprotstavljanje namjeri hrvatskih snaga da ubiju nevine civile. Dnevnik je prenio dio iskaza svjedoka Davora Domazeta-Loše sa suđenja generalima Norcu i Ademiju u kojem u potpunosti osporava da je u toj akciji došlo do okršaja kanadskog bataljuna UNPROFOR-a i Hrvatske vojske s teškim gubicima HV-a. Naime, Kanađani tvrde da su u toj bitci na svojoj strani imali četiri ranjena te da su ubili 26 Hrvata. Lošo je 12. rujna svjedočio da se "HV nikada nije sukobila s pripadnicima kanadskog bataljuna UNPROFOR-a, iako su Kanađani zbog svoje najveće bitke nakon Korejskog rata podijelili 800 odličja. Nezamislivo je da se ovaj proces vodi a da nitko nije proučio zašto je podijeljeno 800 najviših kanadskih odličja za bitku u kojoj tvrde da su ubili 26 Hrvata", rekao je tada Domazet, tvrdeći sa sigurnošću da kanadski vojnici nisu ubili ni jednog Hrvata. "Ako su ubili 26 ljudi a Hrvate nisu, onda se može zaključiti koga jesu". (mmb)
Add a comment        
 

 
Mesić u HaaguOvih dana pažnju javnosti zaokuplja medijsko prepucavanje bivše glasnogovornice Haaškog suda Florence Hartmann i glavnog tužitelja iz procesa protiv Miloševića Geoffreya Nicea, koji su u mnoštvu međusobnih optužbi prezentirali toliku količinu «prljavog rublja» da je se ne bi posramila ni jedna zločinačka organizacija, a kamoli institucija koja bi trebala predstavljati Međunarodni sud pravde. Pravde? Prije bi se moglo konstatirati – nepravde i to one koja će, ako to ne spriječimo ostaviti najgoru moguću ljagu na imenu Domovinskog rata odnosno borbe hrvatskog naroda protiv srbočetničke okupacije. I što sve predsjednik Republike Hrvatske ima reći na to? Ovo: "Ona (Hartmann, op. ur.) je iznijela jedno mišljenje. Na tužiteljstvu je, na sudu je da dokaže suprotno. Teško je kad nemaš argumenata".(mmb)
Add a comment        
 

 
Mesić u HaaguOvih dana pažnju javnosti zaokuplja medijsko prepucavanje bivše glasnogovornice Haaškog suda Florence Hartmann i glavnog tužitelja iz procesa protiv Miloševića Geoffreya Nicea, koji su u mnoštvu međusobnih optužbi prezentirali toliku količinu «prljavog rublja» da je se ne bi posramila ni jedna zločinačka organizacija, a kamoli institucija koja bi trebala predstavljati Međunarodni sud pravde. Pravde? Prije bi se moglo konstatirati – nepravde i to one koja će, ako to ne spriječimo ostaviti najgoru moguću ljagu na imenu Domovinskog rata odnosno borbe hrvatskog naroda protiv srbočetničke okupacije. I što sve predsjednik Republike Hrvatske ima reći na to? Ovo: "Ona (Hartmann, op. ur.) je iznijela jedno mišljenje. Na tužiteljstvu je, na sudu je da dokaže suprotno. Teško je kad nemaš argumenata".(mmb)
Add a comment        
Čet, 29-07-2021, 11:42:30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.