Sarajevska deklaracija o hrvatskom jeziku
28. siječnja 1971.

Na današnji dan, 28. siječnja 1971., objavljena je Sarajevska deklaracija o hrvatskom jeziku. Deklaraciju su potpisala sedmorica hrvatskih književnika: Vitomir Lukić, Mile Pešorda (predlagatelj), Nikola Martić, Veselko Koroman, Mirko Marjanović, Vladimir Pavlović i Stanislav Bašić.

Bila je to, kako svjedoči književnik Mile Pešorda, „sestrinska“ deklaracija o hrvatskom jeziku Deklaraciji o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika objavljenoj četiri godine prije toga, 1967., a zalagala se za hrvatsku nacionalnu i kulturnu suverenost i jednakopravnost s drugim narodima u BiH.

„Nastala je u ozračju preporodnoga Hrvatskoga proljeća, kao stvarateljski dijalog s poviješću i suvremenošću, kao čin ljubavi posvećen istinskoj demokratizaciji društva, stvarnoj ravnopravnosti hrvatskoga naroda s drugim dvama narodima u Bosni i Hercegovini, kao zagovor neometana i slobodna života hrvatskoga jezika i kulture u pluralističnoj zajednici i uzajamnoj otvorenosti triju 'legalnih nacionalnih kultura', kao proglas 'nacionalne i kulturne suverenosti', sukladno kojoj bi hrvatske kulturne i političke interese zastupali legitimni narodni predstavnici, a ne 'statisti po nacionalnom ključu'“, tumači Pešorda.

Deklaraciju su, otkriva nam njezin potpisnik, 28. siječnja 1971. objavili središnji dnevni listovi u Jugoslaviji, zagrebački „Vjesnik“ te beogradska „Politika“ i „Borba“, a dan poslije toga i sarajevsko „Oslobođenje“, ali ni jedan od tih dnevnika nije ju objavio pod njezinim vlastitim i izvornim imenom, nego pod drugim nazivima.

(hkv)