Teroristi iz BiH

Najmanje 76 osoba s državljanstvom Bosne i Hercegovine, među kojima su i žene te malodobnici i djeca, poginulo je u proteklim godinama na ratištima u Siriji i Iraku, a njih 16 koji su se u međuvremenu vratili u zemlju, trenutačno je na izdržavanju zatvorskih kazni, podaci su što su ih u petak objavili lokalni mediji.

Pozivajući se na činjenice koje su prikupile i sistematizirale sigurnosne službe u BiH obično dobro informirani portal bih troristiŽurnal.info navodi kako je uz 67 punoljetnih muškaraca, koji su se borili na strani raznih ekstremističkih skupina u Siriji i Iraku, poginulo najmanje četvoro djece te pet žena.

Riječ je o djeci i suprugama koje su njihovi očevi i muževi odveli u Siriju kada su odlučili tamo se pridružiti terorističkim organizacijama poput Islamske države (IS).

Brojci od 76 poginulih mogu se dodati imena još pet osoba koje su rođene na teritoriju BiH, no u Siriju i Irak su otišli s putnim dokumentima drugih europskih država u kojima su se nakon odlaska iz BiH nastanili.

Portal je objavio popis svih osoba za koje policija i Obavještajno-sigurnosna agencija BiH (OSA) tvrde da su poginuli u Siriji i Iraku, a kao primjer stradanja malodobnika ističe slučaj 17-godišnjeg Ahmeda Laidija koji je prošle godine poginuo u Raqqi, prijestolnici samoproglašenog terorističkog kalifata.

Točan identitet još troje djece podrijetlom iz BiH, za koje se tvrdi da su ubijena u Siriji, nije utvrđen, no prikupljene su informacije kako je dvoje među njima poginulo pri zračnom napadu na kuću u kojoj je živjela obitelj Valdesa Karića.

On je pak u Siriju otišao 2014. godine i zna se kako je tamo odveo suprugu Eminu Ahmetović i dvoje djece. BiHAhmetović je bila trudna u vrijeme kada je poginula u zračnom napadu zajedno sa svim ostalim članovima obitelji.

Među ženama podrijetlom iz BiH koje su ubijene u Siriji je Fatima Mahmutović, koja je poginula u topničkom napadu 2014. godine. Dvije godine kasnije u Siriji su poginula u njena dva sina Mirzet i Jasmin.

U Siriji je smrtno stradala i Esmira Kargić-Dogan, rođena 1991. godine u Jajcu. Njen suprug Amir Kargić poginuo je kao pripadnik IS-a, dok se ona u veljači 2017. godine ugušila od dima zajedno sa sinom iz braka sklopljenog u Siriji.

Posljednja žena podrijetlom iz BiH koja je poginula u Siriji i to u ožujku ove godine je Ines Redžepagić. Zapravo je rođena na Kosovu 1995., no živjela je u Sarajevu, odakle je sa suprugom Benjaminom Tanovićem otišla u Siriju. Tanović je poginuo u studenom 2015. godine.

Posljednja potvrđena izvješća o smrti bosanskohercegovačkih državljana na sirijskom ratištu su, kao i u slučaju Ines Redžepagić, iz ožujka. Kod mjesta Abu Kamal u napadu dronom ubijena su trojica muškaraca iz BiH koji su se borili u redovima terorističke Islamske države. To su bili Ines Midžić zvani Salahadin iz Bihaća, Eduard Durguti zvani Musa iz Zenice, te Naser Arnaut iz Sarajeva.

Prema podacima kojima operiraju sigurnosne agencije u BiH, na sirijsko-iračkom ratištu još uvijek je oko 260 državljana BiH, dok ih se u zemlju vratilo 46.

Zbog sudjelovanja u ratnim akcijama u inozemstvu svi povratnici izvrgnuti su kaznenom progonu. Njih šest je dosuđene zatvorske kazne već odslužilo, a šesnaest osuđenika trenutačno je na izdržavanju kazne.

Banjolučke "Nezavisne novine" u petak prenose upozorenje kako nitko u državi zapravo ne zna radi li tko s osuđenicima i jesu li oni koji su u međuvremenu pušteni na slobodu i dalje potencijalna sigurnosna opasnost.

"Šta kad ti ljudi izađu? Šestorica su već odslužila kaznu i vraćaju se u svoje sredine koje su možda podložne radikalizaciji i koje su ih dovele do toga da odluče sudjelovati na stranom ratištu", kazala je zastupnica u Zastupničkom domu parlamenta BiH Maja Gasal-Vražalica. Ona je istaknula kako u BiH ne postoji jasna strategija prevencije radikalizacije.

Članovi parlamentarnog povjerestva za ljudska prava, čiji je član i Gasal-Vražalica, stoga su odlučili zatražiti susret i razgovor s osuđenicima. Cilj je pokušati utvrditi kakav oni točno tretman imaju i što bi država dodatno trebala poduzeti kako bi se osiguralo njihovo puno integriranje u društvo, piše Hina.

hkv

Čet, 20-09-2018, 13:32:14

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).