RHS internetskih stranica dalje.com donosimo prigodno razmišljanje Julienne Eden Bušić o Danu državnosti i razlikama u načinu na koji taj dan doživljavaju i obilježavaju građani Amerike u odnosu na građane Hrvatske danas - i koji su mogući uzroci takvoga stanja. Izdvajamo: "Kako možemo slaviti dan kojega se ne možemo ni sjetiti? Zašto su promijenili njegov prvotni datum? I tko nas je uopće pitao? Ako se ne mogu sjetiti dana neovisnosti svoje zemlje, onda je nemoguće da ću ga proslaviti i obilježiti na dostojan način. Možda je to i bila namjera onih koji su nemarnim potezom pera (Ive Škrabala, kažu neki) pomicali taj dan u kalendaru dok ga nisu pomaknuli tamo gdje su željeli i rekli – to je to! Olakšali su posao globalistima i manipulatorima, zar ne, jer zemlja koja ne slavi svoju neovisnost, izborenu kroz pobjedu u obrambenom ratu u „krvi, znoju i suzama" svih njezinih građana, umire, i zemlja bez heroja je već mrtva. Ali dosta s tim... Vrijeme je potrage za zastavom. Znam da je tu negdje, na vrhu kredenca, u nekoj ladici ili kutiji u ormaru..."(J.E.Bušić)

Add a comment        
 

 

Vladimir ŠeksObično kada prenosimo članke volimo dodati i neko svoje razmišljanje, pogotovo ako je u pitanju kolumnist Jutarnjeg lista Davor Butković. No, ovaj puta ćemo preskočiti duže uvode i odmah dati riječ Davoru Butkoviću: "Liberalna ljevica najčvršće je stala u obranu nacionalnih interesa, dok je HDZ... srpskoj manjini bio ponudio puno više nego što bi se bilo tko uopće usudio tražiti. Naime, još oko šest navečer, u tekstu Ustavnog zakonu, što ga je Sabor trebao usvojiti, stajalo je da Zajedničko vijeće općina dobiva "status pravne osobe". Termin status "pravne osobe", može se... vrlo lako protumačiti kao podloga za uvođenje teritorijalne autonomije za pojedine srpske općine u Hrvatskoj". Mi pak imamo samo još pitanje za velikog HDZ-ovog pravnog stručnjaka Vladimira Šeksa, ako on uopće više živi s nama na istom planetu, trebamo li mi sada vjerovati i da ovaj zadnji Butkovićev natpis spada "u zlotvorni poduhvat protiv HDZ-a u koji su se udružili kvazi ljevičari s dijelom medijske klike" ili je posrijedi ipak neki drugi zlotvorni poduhvat?(mm)

Add a comment        
 

 

Oltar domovineS internetskih stranica Hrvati.Amac donosimo komentar autora koji se potpisuje kao Spectator, a koji je napisan povodom sramotne sudbine, odnosno gašenja vječnog plamena na spomeniku Oltar domovine na Medvedgradu. Izdvajamo: "Ako grad i zemlja u održavanje njegove poruke, u kulturu memorije, u umijeće nasljeđivanja ne budu investirali, između bivšeg i sadašnjeg režima moći će se uspostaviti jednadžba po ruševini, napisala je u Vijencu prije deset godina Željka Čorak. Ako smo doista došli do toga, do točke u kojoj su nam kultura sjećanja i umijeće naslijeđivanja suvišni ili ako se prepuštamo onima koji nas takvima žele napraviti, sudbina nam je zapečaćena. Čini se da će kao i 1991 biti potrebno stvari uzeti u vlastite ruke..."

Add a comment        
 

 

5.Hrvatski žrtvoslovni kongres18. i 19. lipnja u hotelu Westin u Zagrebu, te 20. lipnja u Voćinu održat će se Peti hrvatski žrtvoslovni kongres „Žrtva znak vremena“, uz 25. godinu žrtvoslovlja u Hrvatskoj. Kongres će se održati pod pod visokim pokroviteljstvom gradonačelnika Grada Zagreba gosp. Milana Bandića, mr. Zlatka Mateše predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora i Mojmira Damnjanovića iz Australije. Program rada donosimo u nastavku. Evo što je o predstojećem Kongresu rekao predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva dr.sc. Zvonimir Šparović. „Kongres je najvažniji događaj u životu Hrvatskog žrtvoslovnog društva. Svaki kongres donosi nešto novo. Poslije svakog kongresa objavljujemo zbornike radova. Ovaj je kongres znakovit. Jubilarni. Prije 25 godina održali smo Peti svjetski simpozij viktimologije u Zagrebu, u ovom istom hotelu. Pet godina kasnije utemeljili smo Hrvatsko žrtvoslovno društvo. U međuvremenu dogodio se brutalan agresivni zločinački rat protiv Hrvatske i hrvatskoga naroda. Osvajački agresivni rat Srbije za otimanje hrvatskoga prostora. Za vrijeme rata održavali smo tribine svjedočanstva rata. Od 1998. godine svake tri godine održavamo kongrese. Drugi kongres održali smo 2001. godine u Vukovaru. Rekli smo Vukovar – najdublja hrvatska rana. Četvrti kongres održali smo 2007. godine u Zagrebu sa završnom sjednicom u Škabrnji. Ovaj Peti hrvatski žrtvoslovni kongres održavamo u Zagrebu, ali završnu sjednicu održati ćemo u Voćinu, mjestu u kojem su četnici hladnog petka 13. prosinca 1991. godine izvršili najokrutniji zločin u Domovinskom ratu..."

Add a comment        
 

 

Josip SenjakIz Hrvatskog slova donosimo razgovor s vlč. Josipom Senjakom, župnikom iz Doboja, priređivačem nedavno objavljene opsežne monografije „110 godina župe Doboj 1896.-2006.". U razgovoru vlč. Senjak govori o trenutnom životu Hrvata u Doboju koji se danas nalazi u Republici Srpskoj, ali i općenito o položaju Hrvata u BiH kao i o nezadovoljavajućem odnosu hrvatskih političkih elita spram njih. Izdvajamo: "Još nas više boli kad nas pokušavaju uvjeriti kako je to sve za naše dobro i kad neke stvari pravdaju višim razlozima. Primjer za to je stalna priča o biračkim popisima kao opravdanje mnogim zakonima. A na prethodnim izborima nitko tko ima prebivalište i u RH niti je bio niti je uopće mogao biti na biračkom popisu u BiH. Za razliku od tisuća drugih u BiH koji su dobili hrvatsko državljanstvo, a da ne znamo ni kako ni po kojem kriteriju jer nisu ni Hrvati niti s Hrvatima i Hrvatskom imaju ikakve veze. Posebno težak udarac, prema mišljenju mnogih, jest posjet predsjednika Republike Hrvatske RS-u. Ona će jedino koristiti jačanju RS i pozicije njenih političara, koji su već taj dan izjavljivali kako je to jačanje veza između Zagreba i Banja Luke. Između glavnoga grada jedne suverene države i glavnog grada čega?"

Add a comment        
 

 

Tito - crveno i crnoU svojoj zadnjoj kolumni Milan Ivkošić u Večernjem listu zaključuje kako poslije Vrdoljakove serije "Tito" ništa više neće biti isto. I zaista, može se slobodno reći kako je ova serija i u široj hrvatskoj javnosti izazvala odmak od dogme koja je o liku i djelu jugoslavenskog predsjednika ostala dobrim dijelom sačuvana sve ove godine. U ovom uvodu spomenut ćemo podatak da je i Radio Televizija Srbije na temu Josipa Broza TIta snimila 2008. godine svoju dokumentarnu seriju pod naslovom "Tito - crveno i crno". Nastavci serije "Tito - crveno i crno" se kao i oni Vrdoljakovog "Tita" mogu naći na Youtubeu. Pogledali smo nekoliko isječaka djela koje potpisuju srpski autori i moramo reći da nam se Vrdoljak uradak učinio temeljitijim i s dokumentarnog aspekta zanimljivijim, pogotovo za nas u Hrvatskoj. Hrvatskim gledateljima bi početna epizoda srpske serije "Tito - crveno i crno" mogla biti vrijedna pažnje zbog načina na koji su obrađeni četnički i partizanski pokret, kao i njihov međuodnos.(mm)

 

 

Joško MartinovićSada kada nas je zatekla vijest o smrti novinara Hrvatske televizije Joška Martinovića shvatili smo da sve ove godine nismo objavili ni jedan članak o njegovoj rado gledanoj emisiji „Globalno sijelo". Pisali smo o Latinicama, Otvorenima i Nedjeljama u 2, ali ni jedan tekst nismo posvetili originalno zamišljenoj emisiji bez strane licence, prvenstveno okrenutoj malom hrvatskom čovjeku. Umjesto o optimizmu kojeg je Joško Martinović iz tjedna u tjedan širio preko malih ekrana, pa čak i teško bolestan, jako puno tekstova posvetili smo onima koji ništa nisu lijepoga znali na televiziji reći ili napraviti. Tako smo upali u zamku za koju rado prigovaramo drugima kada upadnu, a to je gledanje samo ružne strane našega društva kada postoji i ona lijepa, iskrena. U spomen na Joška Martinovića u nastavku objavljujemo jedan isječak iz emisije Globalno sijelo. Neka mu je laka hrvatska zemlja.(mm)

Add a comment        
 

 

Ivan MiklenićS internetskih stranica www.katolici.org prenosimo razgovor s mons. Ivanom Miklenićem, glavnim urednikom Glasa Koncila. Miklenić je u razgovoru iznio svoje razmišljanje o stanju medija u Hrvatskoj danas, posebice o utjecaju koji su na društvo crkveni mediji imali u prošlosti i danas. "Demokratizacija društva odrazila se u velikoj mjeri na sve medije te više nema toliko tabu tema kao što ih je bilo u prijašnjem društvenom sustavu. Demokratizacija se također odrazila i na crkvene medije koji mogu otvoreno s vjerskog ili crkvenog stajališta progovarati o svim bitnim pitanjima suvremenoga čovjeka i suvremenoga društva. Društveni mediji su u prvom valu demokratizacije davali veliki prostor crkvenim i vjerskim temama, često na nekompetentan način, a u sadašnje doba sve je više slučaj da svatko onaj koji želi znati što se u Crkvi stvarno dogodilo ili što Crkva stvarno kaže ili kakav stav ima, to više ne može saznati iz društvenih medija. Zato u sadašnjem trenutku opet raste važnost crkvenih medija."

Add a comment        
 

 

dr.Zvonko JurišićZabrinuto za sudbinu glazbenog školstva u Županiji Zapadnohercegovačkoj u BiH (glazbene škole u Širokom Brijegu, Ljubuškom, Grudama i Posušju), Hrvatsko kulturno vijeće uputilo je prije stanovitog vremena pismo mjerodavnima u Županiji. Objavljujemo odgovor predsjednika Vlade Županije Zapadnohercegovasčke dr. Zvonka Jurišića. "Cijeneći Vašu skrb za glazbene škole na području Županije Zapadnohercegovačke kao značajnom dijelu kulture i školstva hrvatskog nacionalnog korpusa, i u tom kontekstu smo shvatili ovo Vaše pismo u kojem navodite da je Vlada Županije Zapadnohercegovačke prestala financirati rad glazbenih škola, želimo Vas ispravno informirati o financiranju glazbenih škola na području Županije Zapadnohercegovačke. Vlada Županije Zapadnohercegovačke, od dana stupanja na dužnost, nije nikada dovodila u pitanje financiranje rada ovih ustanova, ali u skladu s raspoloživim sredstvima."

Add a comment        
Čet, 13-05-2021, 18:12:46

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.