Hrvatski žrtvoslovni kongresS internetskih stranica www.viktimologija.hr donosimo izvještaj s 5. Hrvatskog žrtvoslovnog kongresa, održanog u organizaciji Hrvatskog žrtvoslovnog društva od 18-20. lipnja 2010. u Zagrebu i Voćinu. Izvještaj je predstavljen na tiskovnoj konferenciji održanoj 5. srpnja 2010. u Zagrebu, na kojoj su govorili prof. Zvonimir Šeparović, Zdravka Bušić i Željko Tomašević. Kako je navedeno u uvodu, na početku rada kongresa odana je počast svim poginulima za Hrvatsku, pok. prvom Predsjedniku RH dr. Franji Tuđmanu, svim preminulim članovima HŽD-a, a uz 15. obljetnicu pogibije junaka Domovinskog rata bojnika Hrvatske vojske Thomasa Crowleja, Irca, legendarnog pripadnika IX. bojne „Rafael vitez Boban" sjetili smo se i inih 65 stranih dragovoljaca Domovinskog rata poginulih za Hrvatsku. U nedjelju 20. lipnja završna sjednica Kongresa održana je u Voćinu, mjestu najvećeg masakra poslije Drugog svjetskog rata, kojeg su nad Hrvatima izvršili srbočetnici. 13. prosinca 1991. godine. Kongres su pozdravili Davorin Mlakar, ministar uprave Vlade RH u ime premijerke Jadranke Kosor, Branimir Petener, u ime Hrvatskog Obrednog Zdruga Jazovka,, dr Marko Veselica, u ime Hrvatskog društva političkih zatvorenika žrtava komunizma, Emil Čić, publicist i glazbeni teoretičar, prof. dr. Mirna Šitum, dragovoljka IV. Gardijske brigade i prva liječnica u profesionalnoj HV, odlikovana Spomenicom i odličjem Domovinskog rata, a danas je redovna profesorica Medicinskog fakulteta u Zagrebu.

Add a comment        
 

 

hrIz Hrvatskog slova donosimo prvi dio feljtona Marijana Župana koji piše kako je kada je riječ o odnosu vladajuće politike, ali i oporbenih, a također i nevladinih udruga u Hrvatskoj spram agresije na zemlju, obrane u Domovinskom ratu i svih njegovih posljedica u vrijeme trajanja sukoba i poraću, nastao pravi rašomon različitih i duboko suprotstavljenih mišljenja, stavova i tumačenja. Postavlja pitanje - zašto je tome tako? "Srbi su, šteta što je tomu tako, od svojega dolaska u hrvatske krajeve previše često bili destabilizirajući element i snaga, nikada do kraja udomaćeni, adaptirani i ukorijenjeni, suživljeni u zajedništvu s Hrvatima i Hrvatskom. Tvrdnja kako im je Hrvatska domovina više je na načelnoj razini i teoretske prirode nego što je većina njih kroz stoljeća tako osjećala. Dapače, karakterizirala ih je neprestana okrenutost prema vanjskim faktorima, prema Beču, Pešti i osobito Beogradu, gdje Srbiju iskreno doživljavaju kao svoju pravu domovinu."

Add a comment        
 

 

Rnato ŠeljIz Hrvatskog slova donosimo razgovor s gospodinom Renatom Šeljem, predsjednikom Udruge HVIDR-a Črnomerec. Rođen godine 1964. u Zagrebu, bio je hrvatski branitelj od ljeta 1991., časnik Specijalne postrojbe generala Ante Gotovine, časnik 1. bojne 1. A brigade Hrvatske vojske, nastavnik za obuku izvidničkoga djelovanja Dočasničke škole u Jastrebarskom. Umirovljeni je bojnik Hrvatske vojske i pedesetpostotni invalid Domovinskog rata. Povod razgovoru su, prije svega, problemi braniteljske populacije, ovoga puta nagomilan i užaren problem nastao protustatutarnim djelovanjem pojedinaca, kojim se provodi smjena kadrova u braniteljskim udrugama.Izdvajamo: "Iskreno mislim da je dolaskom gospodina Đakića na čelo HVIDR-a RH, počeo njezin kraj. Ne govorim o gospodinu Đakiću kao nesposobnom za obnašanje te časne dužnosti, već o njemu kao saborskom zastupniku HDZ-a, osobi kojoj je funkcija u stranci u sukobu interesa s funkcijom u HVIDR-i RH. Nitko me u suprotno ne može uvjeriti jer se to pokazalo točnim u nebrojenim situacijama u proteklim godinama."

Add a comment        
 

 

Prikupljanje potpisaIz Hrvatskog fokusa, tjedne publikacije što izlazi na internetskim stranicama Hrvatski-fokus.hr, prenosimo optimistički intoniran osvrt Domagoja Ante Petrića o trenutnom društvenom i političkom stanju u Hrvatskoj. Autor smatra kako se u Hrvatskoj stvara kritična masa željna stvarnih promjena, za što mu je zadnji primjer sa sindikalnim prikupljanjem potpisa najbolja potvrda. Kako smo i sami skloni vjerovati da su građani u Hrvatskoj i općenito Hrvati spremni bilo što podržati što je dovoljno smisleno i organizirano, samo da nije povezano s aktualnim upravljačkim strukturama, vjerujemo kako bi tekst Domagoja Ante Petrića mogao izazvati i veću polemiku među našim čitateljima čak i u ovo vrijeme godišnjih odmora.(mm)

Add a comment        
 

 

Gužve na cestamaUsprkos svim poteškoćama Hrvatska je bogata zemlja, a jedan od glavnih izvora deviznog priljeva je nesumnjivo turizam. Po vijestima koje pristižu s obale, turistička sezona, kada će i mnogi od nas krenuti putem mora, mogla bi biti jednako uspješna, ako ne i bolja nego prošle godine. To su sigurno dobre vijesti, a kada bi se dio zarađenog novca pažljivije investirao u proizvodnju a manje u uvoz sumnjamo da bi sljedećih godina trebali se bojati krize. U medijima se za sljedeći tjedan najavljuje 300.000 gostiju na Jadranu, od kojih desetak posto bi otpalo na domaće posjete.(mm)

Add a comment        
 

 

hrvatsko slovoIz Hrvatskog slova donosimo urednički komentar o načinu na koji se pisanje, značaj i čitanost tog tjednika u nekim hrvatskim medijima sa svrhom marginalizacije prikazuju na neistinit i manipulativan način. "Izvrstan primjer provođenja ideološkog obrasca diktature relativizma objavljen je u Jutarnjem listu od 26. lipnja 2010. (Magazin, str. 66-67). Pišući o nekim novinskim izdanjima „budžetom ograničenih novinskih izdavača" Jutarnji je list posvetio nekoliko smušenih rečenica i Hrvatskom slovu objavljenih pod naslovom Vječno zabrinuti za Hrvate. Iz nepotpisanog teksta čitatelj o Hrvatskom slovu ne može steći objektivu istinu. Hrvatsko slovo nije „časopis". Autor(i) u istoj rečenici miješaju časopis i tjednik. Koji to časopis u Hrvatskoj izlazi tjedno? Hrvatsko slovo ima rubrike koje pokrivaju razne segmente kulture, o čemu čitatelj članka ne može saznati apsolutno ništa. Takvo je od 28. travnja 1995. kad je izišao prvi broj. A počelo je izlaziti iz potrebe suprotstavljanja relativizmu u kulturi, u politici i osobito u medijima, čiji se početci u Hrvatskoj pojavljuju još u doba kad je trećina hrvatskog teritorija bila pod velikosrpskom okupacijom. "

Add a comment        
 

 

KrižS internetskih stranica www.ika.hr donosimo izjavu Stalnoga vijeća Hrvatske biskupske konferencije o izlaganju kršćanskih vjerskih simbola. Izdvajamo: "S obzirom na predstojeću odluku Europskog suda o izlaganju vjerskih simbola u javnim školama, želimo naglasiti važnost koju to ima za vjerske osjećaje ljudi i tradicija europskih naroda. Europa je upravo zbog svog kršćanstva potvrdila autonomiju duhovnih i zemaljskih sfera te je već neko vrijeme otvorena vjerskom pluralizmu, iskazujući poštovanje za prava kako vjernika tako i onih koji to nisu. Ona to još više čini u današnje vrijeme, kada se druge religije šire i koriste prednosti te multikulturne stvarnosti."

Add a comment        
 

 

Mihovil BiočićIz Hrvatskog slova donosimo razgovor Nenada Piskača s liječnikom dr. sc. Mihovilom Biočićm. Teme su hrvatska politika devedesetih, Domovinski rat, Hrvati u BiH, kao i njegovo nezadovoljstvo politikom koju vodi sadašnji predsjednik Josipović, a kojem je nedavno u Slobodnoj Dalmaciji uputio otvoreno pismo. Izdvajamo: "Očekivao sam od novoizabranog predsjednika istinit i korektan odnos prema Domovinskom ratu, međutim već izbor dijela savjetnika rekao je o predsjedniku puno više nego sva njegova predizborna retorika. Vrlo je opasno, kada mladi predsjednik, koji se svijetu prikazuje ''neopterećenim'', ''objektivnim'' s paradigmom ''pravednosti'', izreče u BiH parlamentu nešto što mu je bojim se, dato u zadatak. Da nisam progovorio, izdao bih i sebe i sve one koji su se žrtvovali za građane BiH, izdao bih tisuće hrvatskih zdravstvenih neimara koji su često i pod prijetnjom smrti, pomagali svima ugroženima pa i onima koji su bolnice i kola hitne pomoći granatirali. Izravni sam svjedok odnosa ''hrvatske politike devedesetih'', koju predsjednik stavlja u negativan kontekst prema građanima BiH, na dužnosti jednog od dva ratna ravnatelja i zapovjednika Kriznog stožera zdravstva u tadašnjoj KB Split. "

Add a comment        
 

 

RSS internetskih stranica www.poskok.info prenosimo vijest o tome kako su nakon poraza Srbije od Australije na Svjetskom prvenstvu u nogometu stotine navijača srbijanske reprezentacije izašle na ulice Banje Luke i svoj bijes iskalili na vjerskim objektima, lokalima i radnjama u vlasništvu Hrvata i Bošnjaka. Sve to najbolje pokazuje koliko i kako u Republici Srpskoj drže do „vizionarskih" gesti predsjednika s Pantovčaka i njegovih obećanja o lakšem povratku nesrpskog stanovništva. A možda se i varamo u tome da sam Josipović vjeruje da ima bilo čega vizionarskoga u onome što radi. Uostalom, nije li upravo on u Hrvatskoj bio jedan od najistaknutijih navijača reprezentacije Srbije na Svjetskom prvenstvu u Južnoj Africi, pa se njegova politika možda treba shvatiti upravo u skladu s njegovim navijačkim opredjeljenjem.(mm)

Add a comment        
Čet, 13-05-2021, 17:42:40

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.