Gužve na cestamaUsprkos svim poteškoćama Hrvatska je bogata zemlja, a jedan od glavnih izvora deviznog priljeva je nesumnjivo turizam. Po vijestima koje pristižu s obale, turistička sezona, kada će i mnogi od nas krenuti putem mora, mogla bi biti jednako uspješna, ako ne i bolja nego prošle godine. To su sigurno dobre vijesti, a kada bi se dio zarađenog novca pažljivije investirao u proizvodnju a manje u uvoz sumnjamo da bi sljedećih godina trebali se bojati krize. U medijima se za sljedeći tjedan najavljuje 300.000 gostiju na Jadranu, od kojih desetak posto bi otpalo na domaće posjete.(mm)

Add a comment        
 

 

hrvatsko slovoIz Hrvatskog slova donosimo urednički komentar o načinu na koji se pisanje, značaj i čitanost tog tjednika u nekim hrvatskim medijima sa svrhom marginalizacije prikazuju na neistinit i manipulativan način. "Izvrstan primjer provođenja ideološkog obrasca diktature relativizma objavljen je u Jutarnjem listu od 26. lipnja 2010. (Magazin, str. 66-67). Pišući o nekim novinskim izdanjima „budžetom ograničenih novinskih izdavača" Jutarnji je list posvetio nekoliko smušenih rečenica i Hrvatskom slovu objavljenih pod naslovom Vječno zabrinuti za Hrvate. Iz nepotpisanog teksta čitatelj o Hrvatskom slovu ne može steći objektivu istinu. Hrvatsko slovo nije „časopis". Autor(i) u istoj rečenici miješaju časopis i tjednik. Koji to časopis u Hrvatskoj izlazi tjedno? Hrvatsko slovo ima rubrike koje pokrivaju razne segmente kulture, o čemu čitatelj članka ne može saznati apsolutno ništa. Takvo je od 28. travnja 1995. kad je izišao prvi broj. A počelo je izlaziti iz potrebe suprotstavljanja relativizmu u kulturi, u politici i osobito u medijima, čiji se početci u Hrvatskoj pojavljuju još u doba kad je trećina hrvatskog teritorija bila pod velikosrpskom okupacijom. "

Add a comment        
 

 

KrižS internetskih stranica www.ika.hr donosimo izjavu Stalnoga vijeća Hrvatske biskupske konferencije o izlaganju kršćanskih vjerskih simbola. Izdvajamo: "S obzirom na predstojeću odluku Europskog suda o izlaganju vjerskih simbola u javnim školama, želimo naglasiti važnost koju to ima za vjerske osjećaje ljudi i tradicija europskih naroda. Europa je upravo zbog svog kršćanstva potvrdila autonomiju duhovnih i zemaljskih sfera te je već neko vrijeme otvorena vjerskom pluralizmu, iskazujući poštovanje za prava kako vjernika tako i onih koji to nisu. Ona to još više čini u današnje vrijeme, kada se druge religije šire i koriste prednosti te multikulturne stvarnosti."

Add a comment        
 

 

Mihovil BiočićIz Hrvatskog slova donosimo razgovor Nenada Piskača s liječnikom dr. sc. Mihovilom Biočićm. Teme su hrvatska politika devedesetih, Domovinski rat, Hrvati u BiH, kao i njegovo nezadovoljstvo politikom koju vodi sadašnji predsjednik Josipović, a kojem je nedavno u Slobodnoj Dalmaciji uputio otvoreno pismo. Izdvajamo: "Očekivao sam od novoizabranog predsjednika istinit i korektan odnos prema Domovinskom ratu, međutim već izbor dijela savjetnika rekao je o predsjedniku puno više nego sva njegova predizborna retorika. Vrlo je opasno, kada mladi predsjednik, koji se svijetu prikazuje ''neopterećenim'', ''objektivnim'' s paradigmom ''pravednosti'', izreče u BiH parlamentu nešto što mu je bojim se, dato u zadatak. Da nisam progovorio, izdao bih i sebe i sve one koji su se žrtvovali za građane BiH, izdao bih tisuće hrvatskih zdravstvenih neimara koji su često i pod prijetnjom smrti, pomagali svima ugroženima pa i onima koji su bolnice i kola hitne pomoći granatirali. Izravni sam svjedok odnosa ''hrvatske politike devedesetih'', koju predsjednik stavlja u negativan kontekst prema građanima BiH, na dužnosti jednog od dva ratna ravnatelja i zapovjednika Kriznog stožera zdravstva u tadašnjoj KB Split. "

Add a comment        
 

 

RSS internetskih stranica www.poskok.info prenosimo vijest o tome kako su nakon poraza Srbije od Australije na Svjetskom prvenstvu u nogometu stotine navijača srbijanske reprezentacije izašle na ulice Banje Luke i svoj bijes iskalili na vjerskim objektima, lokalima i radnjama u vlasništvu Hrvata i Bošnjaka. Sve to najbolje pokazuje koliko i kako u Republici Srpskoj drže do „vizionarskih" gesti predsjednika s Pantovčaka i njegovih obećanja o lakšem povratku nesrpskog stanovništva. A možda se i varamo u tome da sam Josipović vjeruje da ima bilo čega vizionarskoga u onome što radi. Uostalom, nije li upravo on u Hrvatskoj bio jedan od najistaknutijih navijača reprezentacije Srbije na Svjetskom prvenstvu u Južnoj Africi, pa se njegova politika možda treba shvatiti upravo u skladu s njegovim navijačkim opredjeljenjem.(mm)

Add a comment        
 

 

RHS internetskih stranica dalje.com donosimo prigodno razmišljanje Julienne Eden Bušić o Danu državnosti i razlikama u načinu na koji taj dan doživljavaju i obilježavaju građani Amerike u odnosu na građane Hrvatske danas - i koji su mogući uzroci takvoga stanja. Izdvajamo: "Kako možemo slaviti dan kojega se ne možemo ni sjetiti? Zašto su promijenili njegov prvotni datum? I tko nas je uopće pitao? Ako se ne mogu sjetiti dana neovisnosti svoje zemlje, onda je nemoguće da ću ga proslaviti i obilježiti na dostojan način. Možda je to i bila namjera onih koji su nemarnim potezom pera (Ive Škrabala, kažu neki) pomicali taj dan u kalendaru dok ga nisu pomaknuli tamo gdje su željeli i rekli – to je to! Olakšali su posao globalistima i manipulatorima, zar ne, jer zemlja koja ne slavi svoju neovisnost, izborenu kroz pobjedu u obrambenom ratu u „krvi, znoju i suzama" svih njezinih građana, umire, i zemlja bez heroja je već mrtva. Ali dosta s tim... Vrijeme je potrage za zastavom. Znam da je tu negdje, na vrhu kredenca, u nekoj ladici ili kutiji u ormaru..."(J.E.Bušić)

Add a comment        
 

 

Vladimir ŠeksObično kada prenosimo članke volimo dodati i neko svoje razmišljanje, pogotovo ako je u pitanju kolumnist Jutarnjeg lista Davor Butković. No, ovaj puta ćemo preskočiti duže uvode i odmah dati riječ Davoru Butkoviću: "Liberalna ljevica najčvršće je stala u obranu nacionalnih interesa, dok je HDZ... srpskoj manjini bio ponudio puno više nego što bi se bilo tko uopće usudio tražiti. Naime, još oko šest navečer, u tekstu Ustavnog zakonu, što ga je Sabor trebao usvojiti, stajalo je da Zajedničko vijeće općina dobiva "status pravne osobe". Termin status "pravne osobe", može se... vrlo lako protumačiti kao podloga za uvođenje teritorijalne autonomije za pojedine srpske općine u Hrvatskoj". Mi pak imamo samo još pitanje za velikog HDZ-ovog pravnog stručnjaka Vladimira Šeksa, ako on uopće više živi s nama na istom planetu, trebamo li mi sada vjerovati i da ovaj zadnji Butkovićev natpis spada "u zlotvorni poduhvat protiv HDZ-a u koji su se udružili kvazi ljevičari s dijelom medijske klike" ili je posrijedi ipak neki drugi zlotvorni poduhvat?(mm)

Add a comment        
 

 

Oltar domovineS internetskih stranica Hrvati.Amac donosimo komentar autora koji se potpisuje kao Spectator, a koji je napisan povodom sramotne sudbine, odnosno gašenja vječnog plamena na spomeniku Oltar domovine na Medvedgradu. Izdvajamo: "Ako grad i zemlja u održavanje njegove poruke, u kulturu memorije, u umijeće nasljeđivanja ne budu investirali, između bivšeg i sadašnjeg režima moći će se uspostaviti jednadžba po ruševini, napisala je u Vijencu prije deset godina Željka Čorak. Ako smo doista došli do toga, do točke u kojoj su nam kultura sjećanja i umijeće naslijeđivanja suvišni ili ako se prepuštamo onima koji nas takvima žele napraviti, sudbina nam je zapečaćena. Čini se da će kao i 1991 biti potrebno stvari uzeti u vlastite ruke..."

Add a comment        
 

 

5.Hrvatski žrtvoslovni kongres18. i 19. lipnja u hotelu Westin u Zagrebu, te 20. lipnja u Voćinu održat će se Peti hrvatski žrtvoslovni kongres „Žrtva znak vremena“, uz 25. godinu žrtvoslovlja u Hrvatskoj. Kongres će se održati pod pod visokim pokroviteljstvom gradonačelnika Grada Zagreba gosp. Milana Bandića, mr. Zlatka Mateše predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora i Mojmira Damnjanovića iz Australije. Program rada donosimo u nastavku. Evo što je o predstojećem Kongresu rekao predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva dr.sc. Zvonimir Šparović. „Kongres je najvažniji događaj u životu Hrvatskog žrtvoslovnog društva. Svaki kongres donosi nešto novo. Poslije svakog kongresa objavljujemo zbornike radova. Ovaj je kongres znakovit. Jubilarni. Prije 25 godina održali smo Peti svjetski simpozij viktimologije u Zagrebu, u ovom istom hotelu. Pet godina kasnije utemeljili smo Hrvatsko žrtvoslovno društvo. U međuvremenu dogodio se brutalan agresivni zločinački rat protiv Hrvatske i hrvatskoga naroda. Osvajački agresivni rat Srbije za otimanje hrvatskoga prostora. Za vrijeme rata održavali smo tribine svjedočanstva rata. Od 1998. godine svake tri godine održavamo kongrese. Drugi kongres održali smo 2001. godine u Vukovaru. Rekli smo Vukovar – najdublja hrvatska rana. Četvrti kongres održali smo 2007. godine u Zagrebu sa završnom sjednicom u Škabrnji. Ovaj Peti hrvatski žrtvoslovni kongres održavamo u Zagrebu, ali završnu sjednicu održati ćemo u Voćinu, mjestu u kojem su četnici hladnog petka 13. prosinca 1991. godine izvršili najokrutniji zločin u Domovinskom ratu..."

Add a comment        
Sub, 8-05-2021, 08:41:39

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.