Vinko PuljićČlanovi Biskupske konferencije u BiH pozvali su još jednom hrvatske stranačke predstavnike u BiH na nužno jedinstvo, međusobnu suradnju i prevladavanje strančkih i osobnih interesa, te uputili poziv svim građanima da izađu na izbore i glasaju po vlastitoj savjesti. Nadbiskup vrhbosanski, kardinal, Vinko Puljić rekao je novinarima po završetku 49. zasjedanja Biskupske konferencije da je poziv upućen sada kako se kasnije ne bi mogli samo žaliti. "Sama matematika nas potiče na to. Zato smo pozvali naše hrvatske čelnike da se slože oko izborne liste i da neki način glasači mogu biti određeni koga biraju. Drugo, naše je pozvati na registraciju za izbore, kao i na izlazak na izbore, te glasanje po savjesti građana", rekao je kardinal Puljić.(Fena)

Add a comment        
 

 

Stjepan MesićKad se bivši predsjednik Mesić pokajnički ispričavao Srbiji za ono što joj je učinjeno s hrvatske strane tada bi on, i njemu slični (Josipović i drugi istomišljenici), trebali voditi računa da to ne čine samo osobno i u svoje ime, već i u ime svih nas – a pitamo ih - zašto bi se mnogi od nas, koji smo živjeli mirnim građanskim životom, koji rat nismo željeli, koje su napadači svojom agresijom prisilili da pođemo u rat i branimo goli život, zašto bi se mi takvi trebali ispričavati agresoru, valjda zato što smo se branili kad nas je napao? Zato ne želim i da to itko čini u moje ime.(M.Župan, Hrvatsko slovo)

Add a comment        
 

 

VukovarIz Hrvatskog slova donosimo komentar Krešimira Šimića posvećen Vukovaru - gradu simbolu žrtve i borbe za hrvatsku slobodu i samostalnost. Šimić između ostalog piše kako je žalosno da se taj grad heroj danas ponajviše spominje u smislu zaborava, siromaštva i nezaposlenosti. "Vanjski dug naše države, minusi u proračunu, korupcija, krivo uložena sredstva u nečije bolesne ideje i slične stvari koje pogađaju našu Domovinu nisu vrijedne spomena u usporedbi s teškim preživljavanjima mojih prijatelja u tome malome i zaboravljenome gradu. Nadam se i vjerujem da ćemo mi, mali i obični hrvatski puk pomoći našim Hrvatima, našim Vukovarcima da izbrišu epitete „zaboravljen", "najsiromašniji", "najviše nezaposlenih" i slično koji se nalaze uz ime njihova grada."

Add a comment        
 

 

EUNaišli smo na zgodnu kritiku osjećaja intelektualne nadmoći s kojom nositelji lijevih ideja obično prilaze svojim političkim protivnicima. Istina, podjela na lijeve i desne u Hrvatskoj nije ni izdaleka tako jednostavna kao na Zapadu, gdje su nacije i države odavno sazrele. U Hrvatskoj se podjela na lijeve i desne obično svodi na podjelu prema nacionalnom pitanju, što je zapravo podjela naslijeđena iz jugoslavenskih vremena. Tada su komunisti, kao napredni i avangardni dio društva, jel' da, promicali jugoslavenski unitarizam i integralizam, a nositelje nacionalnih ideja prozivali rigidnim desničarima. Danas je isti pristup nacionalnom pitanju u većoj ili manjoj mjeri svojstven svim hrvatskim strankama, jedino što je Beograd zamijenjen Bruxellesom.(mm)

Add a comment        
 

 

Pio XIIS internetskih stranica www.ika.hr prenosimo vijest o tome kako je britanski dnevnik Daily Telegraph objavio članak o istraživanju koje je pokazalo da je papa Pacelli organizirao odlazak 200.000 Židova iz Njemačke nakon Kristalne noći, što je još jedna u nizu suprotnosti s tvrdnjama o negativnoj ulozi Katoličke crkve u 2. svjetskom ratu, koje se desetljećima pokušavaju podmetnuti javnosti kao istina. "Članak objavljen u britanskom listu posvećen je istraživanju koje je u vatikanskim arhivima proveo njemački povjesničar Michael Hesemann na traženje zaklade „Pave The Way Foundation", interkonfesionalne grupe sa sjedištem u SAD-u. Predsjednik te udruge Elliot Hershberg je izjavio: „Vjerujemo da mnogi Židovi koji su uspjeli napustiti Europu nisu ni znali da su dobili vize i putne dokumente upravo zahvaljujući naporima Vatikana". On zaključuje: „Sve ono što smo do sada pronašli pokazuje kako je negativna slika o papi Piju XII. bila pogrešna". I izraelski dnevnik Haaretz, u broju od 7. srpnja, priznaje kako „novo istraživanje pokazuje da slika koja je stvorena o Piju XII. kao 'Hitlerovom papi' može biti s povijesne točke gledišta pogrešna".

Add a comment        
 

 

EUS internetskih stranica Hrvatske televizije donosimo komentar Joze Ćurića o trenutnim gospodarskim zbivanjima i previranjima unutar EU, u kojm bi se smjeru situacija mogla kretati i kakve bi to učinke moglo imati na Hrvatsku koja se trenutno nalazi u završnoj fazi pregovora za primanje u tu asocijaciju. Izdvajamo: "Unatoč najnovijim štrajkovima i pobuni radnika i sindikalista, Europska unija smatra kako grčka vlada ispunjava preduvjete za ono što se od nje očekuje, smanjenje proračunskog deficita. Predsjednik Europske središnje banke Trichet izjavljuje kako neće biti velikog vala nove financijske krize i recesije. Europa pokušava usput disciplinirati problematične banke i obuzdati, oporezovati i transakcije i pohlepne bankare. Ovog mjeseca 91 banka podvrgnuta je kriznom ispitivanju nadzornih tijela. Udruga europskih bankovnih nadzornika ispitat će 65% bankarskog tržišta. Među inima: Banco Santander, Deutsche Bank, HSBC, Societe Generale."

Add a comment        
 

 

Hrvatski žrtvoslovni kongresS internetskih stranica www.viktimologija.hr donosimo izvještaj s 5. Hrvatskog žrtvoslovnog kongresa, održanog u organizaciji Hrvatskog žrtvoslovnog društva od 18-20. lipnja 2010. u Zagrebu i Voćinu. Izvještaj je predstavljen na tiskovnoj konferenciji održanoj 5. srpnja 2010. u Zagrebu, na kojoj su govorili prof. Zvonimir Šeparović, Zdravka Bušić i Željko Tomašević. Kako je navedeno u uvodu, na početku rada kongresa odana je počast svim poginulima za Hrvatsku, pok. prvom Predsjedniku RH dr. Franji Tuđmanu, svim preminulim članovima HŽD-a, a uz 15. obljetnicu pogibije junaka Domovinskog rata bojnika Hrvatske vojske Thomasa Crowleja, Irca, legendarnog pripadnika IX. bojne „Rafael vitez Boban" sjetili smo se i inih 65 stranih dragovoljaca Domovinskog rata poginulih za Hrvatsku. U nedjelju 20. lipnja završna sjednica Kongresa održana je u Voćinu, mjestu najvećeg masakra poslije Drugog svjetskog rata, kojeg su nad Hrvatima izvršili srbočetnici. 13. prosinca 1991. godine. Kongres su pozdravili Davorin Mlakar, ministar uprave Vlade RH u ime premijerke Jadranke Kosor, Branimir Petener, u ime Hrvatskog Obrednog Zdruga Jazovka,, dr Marko Veselica, u ime Hrvatskog društva političkih zatvorenika žrtava komunizma, Emil Čić, publicist i glazbeni teoretičar, prof. dr. Mirna Šitum, dragovoljka IV. Gardijske brigade i prva liječnica u profesionalnoj HV, odlikovana Spomenicom i odličjem Domovinskog rata, a danas je redovna profesorica Medicinskog fakulteta u Zagrebu.

Add a comment        
 

 

hrIz Hrvatskog slova donosimo prvi dio feljtona Marijana Župana koji piše kako je kada je riječ o odnosu vladajuće politike, ali i oporbenih, a također i nevladinih udruga u Hrvatskoj spram agresije na zemlju, obrane u Domovinskom ratu i svih njegovih posljedica u vrijeme trajanja sukoba i poraću, nastao pravi rašomon različitih i duboko suprotstavljenih mišljenja, stavova i tumačenja. Postavlja pitanje - zašto je tome tako? "Srbi su, šteta što je tomu tako, od svojega dolaska u hrvatske krajeve previše često bili destabilizirajući element i snaga, nikada do kraja udomaćeni, adaptirani i ukorijenjeni, suživljeni u zajedništvu s Hrvatima i Hrvatskom. Tvrdnja kako im je Hrvatska domovina više je na načelnoj razini i teoretske prirode nego što je većina njih kroz stoljeća tako osjećala. Dapače, karakterizirala ih je neprestana okrenutost prema vanjskim faktorima, prema Beču, Pešti i osobito Beogradu, gdje Srbiju iskreno doživljavaju kao svoju pravu domovinu."

Add a comment        
 

 

Rnato ŠeljIz Hrvatskog slova donosimo razgovor s gospodinom Renatom Šeljem, predsjednikom Udruge HVIDR-a Črnomerec. Rođen godine 1964. u Zagrebu, bio je hrvatski branitelj od ljeta 1991., časnik Specijalne postrojbe generala Ante Gotovine, časnik 1. bojne 1. A brigade Hrvatske vojske, nastavnik za obuku izvidničkoga djelovanja Dočasničke škole u Jastrebarskom. Umirovljeni je bojnik Hrvatske vojske i pedesetpostotni invalid Domovinskog rata. Povod razgovoru su, prije svega, problemi braniteljske populacije, ovoga puta nagomilan i užaren problem nastao protustatutarnim djelovanjem pojedinaca, kojim se provodi smjena kadrova u braniteljskim udrugama.Izdvajamo: "Iskreno mislim da je dolaskom gospodina Đakića na čelo HVIDR-a RH, počeo njezin kraj. Ne govorim o gospodinu Đakiću kao nesposobnom za obnašanje te časne dužnosti, već o njemu kao saborskom zastupniku HDZ-a, osobi kojoj je funkcija u stranci u sukobu interesa s funkcijom u HVIDR-i RH. Nitko me u suprotno ne može uvjeriti jer se to pokazalo točnim u nebrojenim situacijama u proteklim godinama."

Add a comment        
Sub, 8-05-2021, 10:24:16

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.