Fina„Molimo Vladu RH da pod hitno predloži Saboru stavljanje van snage Zakona o ovrhama" – stoji u zadnjem priopćenju Hrvatskog svjetskog sabora u kojem se podrobno raspravljaju posljedice već od strane mnogih osporavanog Zakona. U obrazloženju teksta koji potpisuje predsjednik Hrvatskog svjetskog sabora prof. Niko Šoljak stoji kako je važeći Zakon o ovrhama nepravedan i osobito kriminalan prema poštenim građanima RH. Ovaj Zakon otuđuje građane RH, od njihove države, od nositelja vlasti i svih odgovornih osoba u RH.(mm)

Add a comment        
 

 

Željko SačićPovodom politički motiviranog uhićenja po zapovjednoj odgovornosti ratnoga župana Sisačko-moslavačke županije Đure Brodarca i ratnog zamjenika načelnika Policijske uprave g. Vladimira Milankovića - kako piše u najavi koju smo dobili - u utorak, 21. lipnja 2011. s početkom u 10,30 sati u prostorijama poslovnog učilišta Supera, Zagreb, Varšavska 2, je sazvana konferencija za medije. U pozivu koji potpisuje predsjednik ABH mr. sci. Željko Sačić, v.r., ističe se kako ova uhićenja, kao i sljedećih dvjestotinjak dogovorenih uhićenja hrvatskih ratnih zapovjednika i branitelja provode se kao posljedica sramotnog i povijesno revizionističkog procesa izjednačavanja žrtve i agresora u Domovinskom ratu.(mm)

Add a comment        
 

 

Aleksa BjelišU skladu sa zaključcima Senata, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš uputio je pismo Predsjedniku Republike Hrvatske prof. dr. sc. Ivi Josipoviću. Povod za slanje pisma je politički i medijski pritisak s kojim se posljednjih nekoliko mjeseci suočava Sveučilište u Zagrebu nakon što su se sveučilišna tijela i pripadnici akademske zajednice usudili javno kritizirati nacrte prijedloga Zakona o sveučilištu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanstvenoj djelatnosti te način njihove pripreme. Zbog iznošenja argumentirane kritike na nacrte zakona hrvatska sveučilišna zajednica, posebno Sveučilište u Zagrebu, izloženi su diskreditaciji koja je nespojiva s vrijednostima pravednog, otvorenog i demokratskog društva.(unizg.hr)

Add a comment        
 

 

Zone utjecajaNa istoku Europe na pomolu je jedan događaj o kojem bi se – ako se doista dogodi – jednoga dana mogli pisati udžbenici povijesti. Ako se uistinu postavi ta nova skretnica, onda će ona stajati u istom redu s Europskom zajednicom za ugljen i čelik koja je osnovana 1952., između ostalog i radi ukidanja carinskih prepreka. Ona je postala temeljem Europske zajednice, a kasnije Europske unije. Zajednica o kojoj se govori danas na ruskom se naziva "tamoženij sojuz", a znači carinska unija. No ovoga puta nisu u igri samo ugljen i čelik, već mnogo više. Riječ je o Uniji, koju Rusija namjerava osnovati s Ukrajinom, Bjelorusijom i Kazahstanom, što znači da bi u tom savezu bile udružene tri četvrtine populacije bivšeg Sovjetskog Saveza. A govori se i o daljnjim integracijskim koracima. Možda u smjeru novog Sovjetskog Saveza?(G.Gnauck, Die Welt)

Add a comment        
 

 

Stjepan MesićDok je papa Benedikt XVI. svojim pohodom i svojim iskazivanjem priznanja onoga što je u Hrvata doista veliko i vrijedno afirmirao Hrvatsku u međunarodnoj zajednici, nisu mirovali ni predstavnici onih u Hrvatskoj koji ne podnose ni hrvatsko ni katoličko pa su jedni iskazivali svoju mržnju i neprijateljstvo (osobito na nekim portalima), a bivši predsjednik do kraja je skinuo svoju masku i očitovao svoje pravo političko lice. U intervjuu talijanskom novinaru Albertu Bobbiju, koji je radi Papinoga pohoda došao u Zagreb, objavljenom u listu »L'Eco di Bergamo« (za izdanje upravo od 4. lipnja, str. 11) on je izjavio: »Zemlje Balkana trebale bi ući u Europu sve zajedno. Samo tako mogli bismo se stvarno međusobno pomiriti.«(I.Miklenić,GK)

Add a comment        
 

 

schengenPoput pretovarenog tegljača koji se muči uzbrdo, Europska unija samo što se nije zaustavila. Grčka je najhitniji dio krize. Između srdžbe na ulicama Atene i trajnog nejedinstva onih koji odlučuju u Bruxellesu, Berlinu, Frankfurtu i Luksemburgu zaškripati može bilo kada. Ali nije stvar samo u Grčkoj. Gnjev ključa i u Irskoj, Portugalu i Španjolskoj jer ljudi osjećaju da mladi, siromašni i nezaposleni moraju plaćati zbog sebične lakomislenosti svojih političara – i francuskih i njemačkih bankara koji su obilno posuđivali tamo gdje nisu smjeli posuditi ništa. Po cijelom kontinentu rastu legije indignadosa, kako ih nazivaju u Španjolskoj, i aganaktismenoija (ogorčenih), kako ih zovu u Grčkoj. Svi veći projekti Europske unije zapinju. Francuska i Italija predlažu da se izvan snage stavi schengenska zona, u kojoj je 25 europskih država ukinulo granične kontrole, samo zato što je nekoliko tisuća ljudi iz potresa sjeverne Afrike uteklo na talijanski otok Lampedusu. Mnoge europske zemlje već su u panici zbog integracije doseljenika i ljudi doseljeničkog podrijetla, osobito onih muslimanske vjere.(T.G. Ash,The Los Angeles Time)

Add a comment        
 

 

Akropola - Grčka - Atena„Nešto će već iskrsnuti." Viktorijanski romanopisac Charles Dickens učinio je ovu rečenicu slavnom prije 160 godina kada ju je stavio u usta Wilkinsu Micawberu, vječnom optimistu iz Davida Copperfielda. Katkada se činilo da micawberizam određuje reakciju europskih političara na grčke dužničke nevolje. No nije iskrsnulo mnogo od svibnja 2010. kada su Europska unija i Međunarodni monetarni fond žurno organizirali trogodišnji zajam Grčkoj od 110 milijardi eura.(FT)

Add a comment        
 

 

Jadranka KosorPremijerki Kosor puna su patetična usta branitelja. Preko njihove krvi i kostiju, u čemu svakako nije jedina, izgradila je velik dio svoga imidža i političkog kapitala. Sada bi njihova prava zaštitila i Ustavom. No ova provincijalna euforija oko zaključenja pregovora s EU pokazuje Kosoričino drugo lice s obzirom na branitelje, baš kao što je uhićenje Ante Gotovine pokazalo drugo Sanaderovo od onog zajapurenog sa splitske rive. Tako će Kosorica istovremeno za unutarnju uporabu drviti o ustavnoj zaštiti branitelja, dok će u Londonu pri posjetu britanskom premijeru Cameronu glatko obećati daljnje progone hrvatskih branitelja. Mediji o tome ni retka.(I.Šola,GS)

Add a comment        
 

 

Zoran VukmanDonosimo razgovor s novinarom i publicistom Zoranom Vukmanom, kojeg je za Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća vodio Davor Dijanović. Za Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća Vukman, između ostalog, komentira nedavne događaje u Splitu, govori o značaju Papinog posjeta Hrvatskoj, iznosi svoj stav o ulasku Hrvatske u EU: «Nalazimo se u nekom jadnom stanju: inferiorni u odnosu na EU, jer način na koji ulazimo u Uniju je ponižavajući, a s druge strane, toliko smo ekonomski i politički slabi da ne znam što je gore – ući u Uniju, ili ostati izvan nje u balkanskom okruženju. Neki komentatori kao argument ulaska u EU ističu činjenicu da bismo tako pobjegli s Balkana. Mislim da arhitekti Novog svjetskog poretka nisu odustali od Jugosfere i da im Hrvatska u EU, bez Balkana remeti planove. No moguće je i ovo: da se našim ulaskom u EU zatvaraju vrata na neko vrijeme, ali će se nuditi posebne veze Srbiji s Unijom preko naših leđa. Hrvatska ima funkciju privući Srbiju što je više moguće, čak i na štetu vlastitih interesa. Postoji i drugi problem: kad granica EU dođe na Unu, što će biti s našim Hrvatima u BiH koji ostaju s onu stranu? Može se dogoditi da granica svjetova koja je bila nekada na Drini, sada se utvrdi na Uni, da u BiH dođe do novih napetosti, pogotovo u vezi Republike Srpske, da se konfrontiraju velesile, a mi postanemo poput neke nove Vojne krajine, opet neko novo predziđe»(D.Dijanović)

Add a comment        
Čet, 13-05-2021, 14:34:40

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.