Kaštelani proslavili Dan hrvatske neovisnosti na Putalju iznad Kaštel Sućurca
Dr. don Emanuel Petrov na Svetoj misi za Domovinu: Hrvatska može oživjeti samo uz pomoć Duha Božjega
U Kaštel Sućurcu, na brežuljku Putalj na padinama Kozjaka u krugu starohrvatske crkvice Svetog Jurja, koju je 839. godine dao sagraditi knez Mislav, Kaštelani su danas proslavili 8. listopada, Dan hrvatske neovisnosti. Proslava je održana u organizaciji Župnog ureda Sv. Jurja mučenika, pod pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora.
Svetoj misi za Domovinu, koju je predvodio sućurački župnik dr. don Emanuel Petrov, pored brojnih Sućurana, ostalih Kaštelana i njihovih gostiju iz Solina, Trogira, Splita i Vranjica, nazočili su: Željana Kalaš, izaslanica Hrvatskog sabora, župan SD županije Ante Sanader, kaštelanski gradonačelnik Josip Berket sa suradnicima, načelnik u Upravi za otoke MVPI Milivoj Bratinčević, prof. dr. sc. Mihovil Biočić, brojni gradski vijećnici, kao i predavači s tribine pod naslovom „Hrvatska neovisnost i današnja politika", koja je dan uoči Dana hrvatske neovisnosti u organizaciji Udruge za očuvanje kulturne baštine „Puteus" uz potporu Župnog ureda i Mjesnog odbora održana u Kaštel Sućurcu.
Kazališni redatelj, pisac, publicist, bivši veleposlanik RH u Švicarskoj i dragovoljac Domovinskog rata dr. sc. Miroslav Međimorec; novinar, publicist i bivši pomoćnik ministra povratka i useljeništva Domagoj Ante Petrić i Silvija Lažeta, članica udruge Hrvatski domoljubni studenti, sa zanimanjem i neskrivenim ponosom su poslušali iznimno nadahnutu propovijed sućuračkog župnika dr. don Emanuela Petrova, čije su riječi odzvanjale padinama Kozjaka, kojima su nekada davno kročile noge naših ponosnih hrvatskih predaka i gdje su hrvatski vladari začeli najdražu nam Hrvatsku državu.
Započevši propovijed stihovima pjesme „1909" A.G. Matoša: „Na vješalima. Suha kao prut. Na uzničkome zidu. Zidu srama...", dr. don Emanuel Petrov je, istaknuvši kako ovo nije vrijeme za prepuštanje ovakvim „crnim mislima", propovijed nastavio optimističnijim stihovima pjesme „Zvonimirova lađa" hrvatskog pjesnika Vladimira Nazora:
„Još je tu. - Na tvrdoj siki
Jošte leži nasukana.
Osamsto minu ljeto,
Što je mlade sa svih strana,
Što je lome i drmaju
Burni vali i oluje.
Slomila se, prignula se:
Na pijesku je - al još tu je!"
Rekavši kako hrvatski narod, koji je oduvijek, sve od kada je došao na ove prostore bio Božji narod, na današnji dan mora zahvaljivati Bogu što je Ona, Hrvatska Domovina još tu, dr. don Petrov je dodao i kako hrvatski narod mora biti ponosan na današnji dan, 8. listopada, na dan kada je okrunjen kralj Zvonimir, i na dan kada je 1991. g. u podrumu Inine zgrade donesena Odluka o raskidanju svih državnopravnih veza sa SFRJ.
- Sretan je onaj narod koji ima mudrih ljudi koji znaju uporno ostati na strani dobra u najtežim trenucima. Sretan je onaj narod koji zna izabrati čovjekoljublje, Bogoljublje i domoljublje. – naglasio je don Emanuel, pročitavši i riječi iz oporuke kardinala Stepinca, naslovljene „Mojim dragim vjernicima!" (...Među vas su nadrli i ušuljali se bezbožnici, ljudi, koji premda su u manjini, dok ovo pišem, dosižu jedva 2% svega pučanstva, ipak su sve učinili, da iz vaših duša iščupaju Ime Božje i da vas, kažu oni, učine sretnima i bez Boga. Ali, predragi vjernici, u času kad napuštam ovaj svijet o svakom takvu pokušaju ja vam moram kazati, što je rekao prorok Izaija: 'O moj narode, oni koji te nazivlju blaženim, varaju te i uništavaju put, kojim ćeš ti morati ići'. Zar niste možda čuli što je kazao od Gospodina nadahnuti pjesnik prorok: Ako Gospodin ne zida kuće, uzalud se trude, koji je grade. Ako Gospodin ne čuva grada, uzalud straža bdije nad gradom'...)
Na samom završetku iznimno nadahnute propovijedi i Svete mise za predragu nam Domovinu Hrvatsku, dr. don Emanuel Petrov je naglasio kako naša nasukana Hrvatska može oživjeti samo uz pomoć Duha Božjega, što je potkrijepio završnim stihovima Nazorove „Zvonimirove lađe":
„Osamsto ljeto teče,
I sve vali lađu biju,
I sve sikću munje žive,
i jesenje kiše liju.
Snažno o nju udaraju
Vjetar, talas i oluje,
Slomila se, prignula se:
Na pijesku je - al' još tu je."
- I neka bude u vijeke vijekova. Amen! – završio je sućurački župnik emotivnu propovijed čije su riječi, kako se moglo čuti od hodočasnika, „ispunile ponosom srca i duše svih nazočnih vjernika", koji se i inače mogu ponositi činjenicom što žive na području koje se može nazvati „kolijevkom hrvatske državnosti".
Nakon prigodne poruke sućuračkog župnika dr. don Emanuela Petrova: "Zahvaljujemo Bogu na daru slobodne i neovisne Domovine i zavjetujemo se čuvati je za buduće naraštaje", okupljeni su svi zajedno zapjevali himnu „Lijepa naša", čije su se riječi još dugo nakon završetka pjesme razlijegale padinama Kozjaka, u čijim se njedrima ugnijezdilo sedam Kaštela.
Nakon Misnog slavlja organizirana je i zajednička marenda, u sklopu koje su svi hodočasnici nastavili s ugodnim razgovorom uz „fažol i domaće vino".
Kaštel Sućurac-„zipka hrvatske državnosti"
- Lipa je ovo proslava, a tradiciju proslave Dana hrvatske neovisnosti na ovome svetome mistu je lani započeja sućurački župnik dr. don Emanuel Petrov. Svaku mu čast, jer nije mala stvar živit u prvoj hrvatskoj župi, u kojoj je knez Mislav 839. sagradija crikvu. Svi smo ponosni, jer je Putalj, ka i cila Kaštila, „kolijevka hrvatske državnosti"., saznajemo od „jače polovice" bračnog para Barić, koji je s neskrivenim guštom uživao u zdjelici domaćeg graha.
Žamor, smijeh, viku i ciku starijih i najmlađih, koji su uživali u obiteljskom druženju po lijepom sunčanom danu, prekrasnom pogledu na plavo more i još plavije nebo na kojem se ponosno vijorila hrvatska trobojnica, nije ništa moglo poremetiti sve do oko 14 sati, kada su neki počeli odlaziti kućama, spuštajući se padinama Kozjaka, baš kao što su se i daleke 839. godine, i veliki niz godina nakon toga, tim istim stazama spuštali njihovi preci.
Sa štapovima u rukama, kao obranom od poskoka, za koje su mislili da vrebaju iz redina, koje su nekada davno digle vrijedne ruke starih težaka i ostalih žitelja ovog područja, hodočasnici su se dogovarali kako će se uskoro opet vidjeti na proslavi Svetog Luke, čija se starohrvatska crkvica nalazi na samom vrhu Kozjaka, a čiji se blagdan slavi 18. listopada.
O knezu Mislavu i lokalitetu Putalj
Knez Mislav je bio veoma pobožan vladar koji je radio prve kulturne i crkvene zadužbine, pa je tako prije točno 1171 godinu, dao sagraditi i crkvu sv. Jurja na Putalju, koju je obdario zemljišnim posjedima i kmetovima, nakon čega ju je darovao Splitskoj nadbiskupiji, a o čemu svjedoči i darovnica njegova sina Trpimira, u kojoj se po prvi put spominje ime Hrvat.
Nakon što je spomenute godine knez Mislav u pomorskoj bitci porazio Mlečane, s njima je sklopio mir kao prvi slobodni i samostalni vladar, pa tu godinu možemo smatrati godinom proglašenja hrvatske samostalnosti.
Dan uoči Dana hrvatske neovisnosti održano i predavanje
Povodom proslave Dana hrvatske neovisnosti, Udruga za očuvanje kulturne baštine "Puteus" je uz potporu Župnog ureda Sv. Jurja m. i Mjesnog odbora dan uoči proslave Dana neovisnosti u Kinu Sv. Jurja u Kaštel Sućurcu organizirala tribinu pod naslovom "Hrvatska neovisnost i današnja politika".
Na istoj su svoje viđenje hrvatske neovisnosti kroz povijest iznijeli bivši župan Splitsko-dalmatinske županije prof. dr. Branimir Lukšić; kazališni redatelj, pisac, publicist, bivši veleposlanik RH u Švicarskoj i dragovoljac Domovinskog rata dr. sc. Miroslav Međimorec; novinar, publicist i bivši pomoćnik ministra povratka i useljeništva Domagoj Ante Petrić i Silvija Lažeta, članica udruge Hrvatski domoljubni studenti.
U sklopu tribine prikazan je i prigodni dokumentarni film „Stari most u Mostaru". Tribinu je svojim nastupom uzveličala ženska klapa Putalj i sućurački pjesnik Miro Luketin Sarajčev, čiju je pjesmu „Rvajcka moja" čitala učenica Osnovne škole kneza Mislava Antonija Antunović.
Sat vremena prije predavanja u predvorju Kino dvorane Sv. Jurja posjetitelji su mogli razgledati izložbu likovnih radova učenika Osnovne škole kneza Mislava nastalih pod vodstvom prof. Rudija Milata, izrađenih na temu kulturne baštine (višebojni linorez-pleter).
Renata Dobrić
fotografije: Anton Erceg-Iskreni