Susret matičara u Baranji

Baranja, skriveni dragulj Lijepe Naše, koji nerijetko ponajprije povezujemo s poznatim Parkom prirode Kopački rit, otkrit će nam svoju ljepotu ako zakoračimo malo dublje u njezina mjesta, prirodu i kulturno-povijesnu baštinu. Izaslanstvu Matice hrvatske to su otkrivanje omogućili predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Belom Manastiru Petar Tokić i ravnatelj belomanastirskog Centra za kulturu Edo Jurić organizirajući posjet Glavnog odbora i Predsjedništva Matice hrvatske Baranji te njihove sjednice u Belom Manastiru 20. i 21. svibnja.

Posebnost i mističnost Baranje

Po mnogočemu specifična na karti Hrvatske, ponajprije po svojim prirodno-geografskim i društveno-kulturnim osobitostima, Baranja već stoljećima priča posebnu priču dio koje smo upoznali u Etnološkom centru baranjske baštine. Centar je smješten u obnovljenoj staroj kući s trijemom i prostranim dvorištem osmišljenim po uzoru na tipična baranjska dvorišta puna cvijeća i zelenila, a u njegovu se stražnjem dijelu nalazi paviljon s pozornicom.

Sve su nacije koje su u proteklih dvjesto godina živjele u Baranji – Mađari, Hrvati, Srbi i Nijemci – njegovale svoju kulturu pa je današnji baranjski identitet multikulturan i multinacionalan. To se očituje u folkloru, tradiciji, religiji, jezičnoj raznolikosti, gastronomiji… Zajedništvo u različitosti oblikovalo je posebnost koju Etnološki centar baranjske baštine prikazuje prezentirajući materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu etničkih skupina na prostoru Baranje od kraja 19. do polovice 20. stoljeća. U četiri tematske cjeline postava prezentirano je bogatstvo tradicijske kulture po kojemu je Baranja prepoznatljiva. Tematske cjeline obuhvaćaju: baranjski krajolik i prirodne ljepote, tradicijska umijeća graditeljstva, tekstilnog rukotvorenja i obrta, posebnosti i mističnosti Baranje kroz prikaz običaja i legendi te baranjsku gostoljubivost pričom o vinu, crvenoj paprici, ribi i domaćim rezancima.

1 10 ida knezevi vinogradi optimizirano za web ivo biocina

Pogled na vinograd Vina Belje iz zraka / Snimio IVO BIOČINA / Hrvatska turistička zajednica

Hrvatski kulturni identitet

Baranja je i bogato arheološko nalazište. O pronalascima na jednome od njih, lokalitetu Jauhov salaš, iz vremena seobe naroda od trećeg tisućljeća prije Krista do 5. stoljeća, govorio nam je ravnatelj Centra za kulturu Edo Jurić. U Centru je, naime, 2016. izloženo pedesetak predmeta iz grobova iz Jauhova salaša, a najzanimljiviji je izložak lubanja žene s pomoću koje je rekonstruiran izgled tadašnjih žena, odjeće i nakita, predmeta iz grobova i naselja. Ti su arheološki nalazi potaknuli istraživanja života istočnih Germana koji su nastanjivali Jauhov salaš u 5. stoljeću.

2 10 ida img 20220521 162749

Razgledavanje memorijalnog kompleksa Batinske bitke s monumentalnim Augustinčićevim skulpturama / Snimio GORAN GALIĆ

Među više baranjskih nacionalnih kultura prepoznatljivi su identitetski markeri hrvatske, čime se bavi knjiga Željka Predojevića Usmene priče Hrvata iz južne Baranje (Centar za kulturu Grada Belog Manastira, Ogranak Matice hrvatske u Belom Manastiru, 2018). Knjiga govori o ulozi hrvatskoga supstrata tradicijske kulture, a posebice usmene književnosti baranjskih Hrvata, u oblikovanju kulturnoga identiteta južne Baranje. Najveći je broj zapisa u knjizi predaje o Vereš Marti, crvenokosoj zloglasnoj vlastelinki koja je prema predaji vladala područjem južne Baranje na prostoru današnjih Zmajevca, Batine i Suze, koji su prema tim predajama i dobili imena. Ilustracija te vlastelinke krasi i naslovnicu koju je naslikao poznati slovački ilustrator Adrian Macho. Hrvatskim se kulturnim identitetom bavi i Godišnjak Ogranka Matice hrvatske u Belom Manastiru. Godišnjak je pokrenut 2005, sadrži članke o kulturnom nasljeđu i povijesti hrvatskoga naroda u Baranji, a objavljuju se i lirska i prozna djela te intervjui.

Među Matičinim ograncima belomanastirski se ističe po tome što djeluje u jedinom baranjskom gradu i administrativnom središtu Baranje. Njegovu važnost prepoznaje i Grad Beli Manastir – to je bila i jedna od tema o kojoj je izaslanstvo Matice hrvatske razgovaralo s gradonačelnikom Tomislavom Robom. Razgovaralo se o aktualnostima, o suradnji Grada s kulturnim udrugama i institucijama te o demografskim mjerama koje je pohvalio i član Glavnog odbora MH, poznati demograf, akademik Anđelko Akrap.

3 10 foto 2 maticari u vinariji josic

Članovi Predsjedništva i Glavnog odbora Matice hrvatske s predstavnicima slavonskih i baranjskih ogranaka i zaposlenicima Središnjice na susretu u Zmajevcu / Snimila IDA HITREC

4 10 foto 5

Izdanja Ogranka Matice hrvatske u Belom Manastiru

Čitanje s Mirom Gavranom i koncert Srđana Bulata

Kako bi približio kulturu kroz knjigu mlađim generacijama, Ogranak Matice hrvatske u Belom Manastiru pokrenuo je 2016. klub čitatelja na kojemu se kroz razgovor o knjigama raspravlja o vlastitim životima i o društvu koje nas okružuje. Klub je pokrenut sa svrhom afirmiranja knjige, osobito među mlađim generacijama. Prilikom posjeta Belom Manastiru s članovima kluba na književnom su se druženju sastali predsjednik Matice hrvatske, najprevođeniji i najizvođeniji hrvatski pisac Miro Gavran i glavni urednik Vijenca Goran Galić. Govoreći o pisanju kao pozivu, Gavran je naglasio da se osjeća blagoslovljenim i sretnim što može živjeti za pisanje i od pisanja. O svojemu je književnom i kazališnom radu govorio pričajući o isprepletanju životnog i literarnog iskustva. Galić je predstavio prošlost i sadašnjost lista Vijenac koji „teži prezentaciji i vrednovanju najviših umjetničkih dosega iz cijele Hrvatske“.

5 10 ida img 20220520 175856

Književni susret Kluba čitatelja Ogranka MH u Belom Manastiru s Mirom Gavranom

Matičari su se potom uputili u Župnu crkvu sv. Martina u Belom Manastiru na koncert virtuoza na gitari Srđana Bulata koji je izveo skladbe Giulia Regondia, Miroslava Miletića, Isaaca Albéniza, Francisca Tárrege, Joaquína Rodriga i Astora Piazzolle. Srđan Bulat prvi je s ovih prostora diplomirao i završio postdiplomski studij na Royal Academy of Music u Londonu. Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja na najprestižnijim domaćim i međunarodnim natjecanjima za klasičnu gitaru.

6 30 koncert srana bulata u zupnoj crkvi sv.martina snimila ida hitrec

Koncert Srđana Bulata u župnoj crkvi sv. Martina / Snimila IDA HITREC

7 10 foto 1 vidikovac vina belje

Vinogradi na Banovu brdu / Snimila IDA HITREC

Zelena prostranstva, zajedništvo i nadahnuće

Nakon Belog Manastira izaslanstvo Matice hrvatske kroz zelena se prostranstva vinograda Vina Belje uputilo na vidikovac na Banovu brdu, s kojega se pruža pogled na najveći neprekinuti vinograd u Hrvatskoj, sela u dolini i Hrvatsko Podunavlje. U vinariji Josić u Zamjevcu članovi Predsjedništva i Glavnog odbora susreli su se s predstavnicima ogranaka iz triju županija – Osječko-baranjske, Požeško-slavonske, Brodsko-posavske i Vukovarsko-srijemske – i s predstavnicima ogranaka iz BiH. Krenulo se potom u posjet mjestu Batina na samoj granici pokraj Dunava i u razgledavanje memorijalnog kompleksa Batinska bitka s monumentalnim Augustinčićevim skulp­turama. Matičare je s kompleksom upoznao umirovljeni liječnik Stipan Kovačić, koji je okupljene potom pozvao na kapljicu graševine na svoje obližnje imanje na kojem se bavi uzgojem pčelinjih matica. Četrdeset i osam matičara razmijenilo je iskustva, a lijepa Baranja nadahnula ih je za nove ideje.

8 10 baranja hitrec img 20220521 162306

Petar Tokić i Marijo Dominiković

9 10 baranja za st 11 etnoloski centar baranjske bastine

Etnološki centar baranjske baštine u Belom Manastiru jedan je od prvih velikih projekata sufinanciranih iz EU / Snimila IDA HITREC

U tom čarobnom prostoru istočne Hrvatske omeđenu dvjema granicama i rijekama Dravom i Dunavom, koji odiše etnografskom ljepotom, hrvatska kultura pokazuje svoje vrijednosti i specifičnosti u dodiru s drugim kulturama. Nad svim pustošenjima, ratovima i razaranjima koji su Baranju pogađali u povijesti nadvio se sjaj nadahnuća i želje za stvaranjem.

Ida Hitrec
Vijenac

Sub, 13-08-2022, 12:05:04

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.