Osvrt na posjet Hrvatske katoličke župe Salzburg župi Sveti Ilija

U povodu 70. obljetnice djelovanja Hrvatske katoličke župe blaženog Alojzija Stepinca u Salzburgu, u Republici Austriji, pedesetak hodočasnika posjetilo je 1.svibnja 2018. godine župu Sveti Ilija, rodnu župu svojega prvog župnika vlč. Vilima Cecelje (Sveti Ilija, 24. 4. 1902. – Salzburg, 3. 7. 1989.), kojemu je tijelo 1997. godine iz Austrije preneseno u rodnu župu gdje i danas počiva. Nakon posjeta groblju hodočasnici su, zajedno s domaćim vjernicima, pribivali misi koju je predvodio i prigodnu propovijed održao fra Zlatko Špehar, sadašnji župnik te župe u Salzburgu, a u koncelebraciji su još sudjelovali fra Ivan Cvetković, kapelan na župi bl. Alojzija Stepinca iz Salzburga, vlč. Marko Zadravec, župnik iz Donje Voće i domaći župnik preč. Izidor Ferek koji je hodočasnicima iz Austrije zahvalio na dolasku te očuvanju uspomene na vlč. Vilima Cecelju i na njegovu doprinos u pomaganju izbjeglicama koje su se u opasnosti za vlastiti život uspjele bijegom iz komunističke Jugoslavije spasiti i prebaciti u Austriju te potom nastavile živjeti u nekoj od država zapadne demokracije.

Talan1

U uvodnom dijelu propovijedi fra Zlatko je naglasio: „Na blagdan sv. Josipa Radnika, kojim Crkva želi svratiti pozornost na najvrjedniju kategoriju ljudstva – na radnike i posvetiti rad zaštitom sv. Josipa, brižnoga skrbitelja Svete obitelji Isusa i Marije, mi želimo našim dolaskom u župu Sv. Ilija, izreći hvalu Gospodu na daru svećenika-radnika na njivi Gospodnjoj – vlč. Vilima Cecelje. Činimo to povodom 70. obljetnice njegova neumornoga svećeničkoga pastoralnog rada za Hrvate u Austriji – sa sjedištem u Salzburgu, u kojem je vlč. Vilim prvi započeo i osmislio i najduže pastoralno skrbio za Hrvate katolike, a jednim manjim dijelom – koliko su mu to tjelesne snage i zemaljske sile dozvoljavale, i u drugim dijelovima Austrije: poglavito na širenju istine i trajnoga spomena na hrvatske žrtve engleskih okupacijskih vlasti te komunističko-partizansko-srpskih, a i hrvatskih počinitelja zla nad razvojačenim vojnicima, a ponajviše nad hrvatskim izbjeglicama civilima – na istini Bleiburga u svibnju 1945. godine.“

„Poslije Drugoga svjetskog rata ljudi su bježali da spase život, a danas odlaze da prežive...“

Fra Zlatko je u središnjem dijelu propovijedi pročitao pet misli vlč. Vilima koje je ostavio svojim vjernicima i čitateljima Glasnika Srca Isusova i Marijina, a koje su objavljene u posljednjem broju Glasnika pred Božić 1968. godine.

Talan2

U sklopu propovijedi iznio je i svjedočenje slovenskog svećenika Marjana Vidmara koji djeluje u Argentini, a koji se kao dijete zajedno s roditeljima uspio bijegom spasiti od komunističkih progona u Sloveniji. U završnom dijelu homilije fra Zlatko je rekao da su poslije 1945. ljudi (iz Domovine...) bježali da spase život, a danas odlaze da prežive: „Na blagdan sv. Josipa Radnika molimo za radnike, dostojan rad i plaću u Hrvatskoj. Vlč. Vilim je to činio radom i molitvom. Slijedimo njegov primjer: zaštitimo rad i radnike molitvom, jer je politika potpuno zakazala: zapravo – promijenila je samo ime, a ciljevi su ostali isti. Poslije 1945. ljudi su bježali da spase život, a danas odlaze da prežive.... Sramotno, ali istinito. Na koncu nam je ostalo jedino sredstvo da se Hrvatska ne iseli: molitva i izborni glas. Vlč. Vilim glasa nije mogao dati, ali je, biskupskim geslom kard. Stepinca žarko molio: 'U Tebe se, Gospodine, uzdam!' I uzdanje mu nije bilo isprazno..... Amen.“

Talan3

Nakon mise domaći župljani priredili su ručak za goste iz Austrije u dvorani Pastoralnog centra „Vlč. Vilim Cecelja“ u Sv. Iliji. Na početku susreta na dolasku mi je zahvalila Jasenka Vidić, prof., a u ime Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava pozdravio ih je predsjednik Franjo Talan koji je izrazio nadu da će se jednom u Hrvatskoj steći uvjeti kako bi se sve žrtve i poginuli u ratovima, kao i stradali u progonima totalitarnih vlasti, čije kosti leže u brojnim prešućivanim grobištima i stratištima, mogli ekshumirati i dostojno i s poštovanjem pokopati, što smo kao ljudi europskih opredjeljenja dužni i učiniti.

Hodočasnici iz Salzburga natrag u Austriju planirali su se vratiti preko graničnog prijelaza Dubrava Križovljanska, a kako je zaštitnik hrvatske župe u Salzburgu blaženi Alojzije Stepinac. kojem je u Otok Virju podignuta istoimena kapela, u dogovoru sa župnikom vlč. Zorislavom Šafranom odlučili su posjetiti i razgledati kapelu i Spomen područje Pancerica. Ulazna vrata kapele otvorio je zvonar Zoran Mustedanagić, a nakon upoznavanja s gradnjom kapele i uređenjem okoliša, u koji su uz kapelu ukomponirani i grobovi žrtava kao i spomen križ koji su za žrtve grobišta Pancerica 1. studenoga 1994. godine postavili lovci LD Sveti Hubert Cestica, otpjevali su nekoliko prigodnih pjesama te se pomolili za žrtve i stradale.

Talan4

Zajedno s gostima iz Austrije u obilasku Spomen područja Pancerica bio je i vlč Marko Zadravec, a hodočašću su uz župljane bili prisutni i članovi Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva Vilim Cecelja iz Salzburga te svećenici, župnik fra Zlatko Špehar i kapelan fra Ivan Cvetković.

Na povratku u Salzburg hodočasnici su posjetili i spomen područje Bleiburg, gdje su položili vijenac i zapalili svijeće, a potom su se puni dojmova uputili prema polaznoj točki svojega hodočasničkog puta.

Talan5

Od strane Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava bili su prisutni: Vlado Horenec, Stanko Cecelja, Ivo Ivanović i Franjo Talan, a od strane Udruge Hrvatski domobran bio je Jura Fruk iz Bedenca, predsjednik ogranka Sveti Ivan Zelina.

tekst i fotografije: Franjo Talan, predsjednik Društva

Sri, 23-05-2018, 03:19:38

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
12
13
15
19
20
21
22
23
24
25
26
27
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).