Hrvatski aktivistički festival – VIDIK fest

U Splitu je prošloga tjedna (16. – 21. travnja 2018.) održan šesti Hrvatski aktivistički festival – VIDIK fest koji organizira i vodi Hrvatska udruga Benedikt na čelu sa svojim predsjednikom Vidom Popovićem, dr. med. Kao i proteklih godina, manifestacija je okupila relevantne govornike, progovorila o aktualnim društvenim pitanjima i problemima te argumentirano i afirmativno sa svojim gostima nastojala ponuditi rješenja i prijedloge koji su na dobrobit cjelokupnoga društva te tako još jednom poslužila kao primjer pravoga, zdravoga društvenog aktivizma koji nam itekako manjka.

Vidik1

VIDIK fest započeo okruglim stolom o medijima

Festival je započeo u ponedjeljak, 16. travnja 2018. godine u prepunoj dvorani hotela Park okruglim stolom „Uloga medija u izgradnji društva“, a govornici su bili Višnja Starešina i Tihomir Dujmović.

Vidik2

Predsjednik HUB-a Vide Popović pozdravio je sve prisutne u dvorani, zahvalio im na dolasku i iskazanom interesu i naglasio važnost i ulogu VIDIK festa u izgradnji kvalitetnijih odnosa u društvu. Izrazio je svoje zadovoljstvo što aktualne i zanimljive teme i meritorni predavači privlače sve veću pozornost sugrađana jer, osim što ukazuju na goruće nacionalne ili lokalne probleme, nude smjernice i mogućnost njihovih rješenja. Dodao je da je cilj različitih sadržaja koji promoviraju kulturni aktivizam i novih inicijativa težiti pluralizmu, zdravoj demokraciji, ali i društvenoj odgovornosti u izgradnji boljega društva.

Članica Upravnog vijeća HUB-a i voditeljica programa večeri Silvana Dragun uvodno je predstavila cjeloviti program ovogodišnjeg VIDIK festa naglasivši važnost pojedinih tema i predavača, a potom se osvrnula na temu okruglog stola komentirajući kako mediji umjesto da javno i nepristrano prenose informacije i da budu jedan od glavnih korektiva u demokratskom društvu, generiraju krizu, stvaraju paniku i provode medijsko zavođenje spektakla i manipulacije.

Vidik3

Kako ocijeniti stanje u medijima, bilo je prvo pitanje voditeljice uvaženim novinarima. „Od 1990. godine nije bilo ovako loše razine medijskog informiranja“, odgovorio je Dujmović. Kako bi se bolje shvatila medijsku slika Hrvatske, govornik jeiznio poražavajuće statističke podatke o sječi novinara od 8. svibnja 1945. do 1990. Jasno i argumentirano objasnio je zastrašujući podatak o pet stotina novinara koji su, na različite načine, stradali u komunizmu. Neki su ubijeni, neki su dobili doživotnu zabranu rada u novinarstvu, brojni novinari nastavili su svoj život u iseljeništvu, a mnogi su promijenili zanimanje pod pritiskom. Dakle, takve su sudbine u novinarstvu bile presudne za njegov razvoj i djelovanje u vremenu nakon 1990. godine.

Vidik4

Na postavljeno pitanje o slobodnom novinarstvu, Starešina je iskazala žaljenje zbog kontinuirano prisutne cenzuru u novinarstvu i dodala: „Na snazi je i dalje neugasli stari konstrukt agitpropa, a centar kontrole vratio se u zonu struktura i sve kontrolira.“„Profesionalno, slobodno istraživačko novinarstvo potpuno je zanemareno već punih 30 godina“, zaključila je.

Da je potrebno mijenjati izborni sustav suglasan je bio Dujmović. Jedino se tako mogu promijeniti odnosi na ljevici i desnici. Naglasio je potrebu većeg broja preferencijalnih glasova, uvođenja dopisnog glasovanja i biranja kandidata na listama po ključu „odozdo prema gore“.

Na pitanje o medijskim spinovima u novinarstvu, Starešina je odgovorila da su spinovi „ubili“ novinarstvo kao kompetentno informiranje i pretvorili ga u grotesku. Profesionalna razina novinarstva izgubila je rat s politikom, koja iz pozadine budno sve kontrolira. Loša politika potpuno je zanemarila odgojiti novinare koji će biti objektivni glasnogovornici svoje zemlje, promotori baštinskih i svih drugih vrijednosti koje naša Hrvatska nudi.

U medijskom prostoru primjećuje se naglašeni govor mržnje (izražen na društvenim mrežama) i etiketiranje u javnom diskursu, što ukazuje na nedostatak profesionalnih standarda, nepoštivanje ili nepoznavanje etičkih kriterija. Vode se i stručne rasprave o doradi zakona o elektroničkim medijima, a gosti su zaključili da bi govor mržnje trebao biti uključen u Kazneni zakon.

„Javni mediji, od kojih se sukladno njihovu imenu očekuje neovisnost i služenje društvu i narodu podvrgnuti su političkoj volji, što je vidljivo u slučaju HRT-a, koji odražava stanje u državi. Etička odgovornost medija važan je čimbenik u stvaranju zdravog društva promicanjem kulture dijaloga istinom te moralnih i ljudskih vrijednosti“, zaključili su naši cijenjeni novinari. Radoznala publika željna istine uputila im je brojna pitanja, a iskusni novinarski dvojac profesionalno je i bez zadrške na njih odgovarao.

Tribina “Odvojeno prikupljanje otpada”

U utorak, 17. travnja 2018. na VIDIK festu se govorilo o odvojenom prikupljanju otpada. Na tribini „Odvojeno prikupljanje otpada“ u Gradskoj knjižnici „Marko Marulić“ u Splitu govorili su bivši ministar zaštite okoliša i energetike prof. dr. sc. Slaven Dobrović, pomoćnik direktora tvrtke Ponikve s otoka Krka Ivan Jurešić i ekoaktivistica iz redova Hrvatske udruge Benedikt mr. sc. Goranka Adam.Skupom je moderirao predsjednik HUB-aVide Popović.
Kao uvod u temu, Vide Popović je naglasio da se u sklopu VIDIK festa više puta govorilo o temama vezanim uz gospodarenje otpada, prije svega u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Grad Split krenuo je s prijedlozima lokacija za reciklažna dvorišta, a HUB će se uključiti u praćenje te problematike u cilju poticanja na rješavanje gorućih komunalnih problema. Goranka Adam kazala je da je sve to što se čini nedovoljno i da se još uvijek po pitanju zbrinjavanja otpada tapka na mjestu. „Na Karepovcu smrdi naš mentalni sklop“, istaknula je, „smrdi naša neodgovornost i površnost. Mi smo odložili taj otpad, to brdo smeća.“ U svom izlaganju osvrnula se na osnovna načela održivoga gospodarenja otpadom, koja su navedena na stranicama Ministarstva zaštite okoliša i energetske učinkovitosti. Posebno je istaknula prva dva načela: 1. „onečišćivač plaća“ i 2. „načelo blizine“. Od svih načela u Splitsko-dalmatinskoj županiji primjenjuje se samo prvo načelo: „onečišćivač plaća“. Lokacija smetlišta nazvanog Centar za gospodarenje otpadom u Lećevici u potpunoj je suprotnosti s drugim načelom: – „načelo blizine“. Lećevica, koja se nalazi na samoj granici SDŽ prema Šibensko-kninskoj županiji, najudaljenije je mjesto od svih gradova, općina, mjesta u SDŽ što je prema „načelu blizine“ potpuno neprihvatljivo i što će nepovoljno utjecati na cijenu prijevoza smeća iz cijele županije do Lećevice, a isto tako i prijevoz obrađenog smeća RDF-a natrag do cementara, a platit će se i spaljivanje toga istog smeća u cementarama. Osim skupoga i nepotrebnog prijevoza smeća iz Splita u cijenu prijevoza će ući i transport smeća sa svih otoka, od Makarske, Vrgorca, Imotskoga, Vrlike itd., a to je cijena za prijevoz više stotina kilometara dnevno. Ako se još doda i činjenica da na predviđenoj lokaciji nema izgrađene infrastrukture (voda, struja, odvodnja, putovi, ceste, pa i tunel kroz Kozjak) lokacija za Centar u Lećevici (točnije u Kladnjicama) potpuno je neprihvatljiva. Gđa Adam je zatim posebno naglasila i činjenicu da se Lećevica, osim što je nedopustivo daleko od mjesta nastanka županijskog smeća, nalazi na krškom području na kojem je dokazano da su podzemne vode povezane s izvorom Jadra.

Vidik5

Bivši ministar zaštite okoliša i energetike, saborski zastupnik prof. dr. sc. Slaven Dobrović istaknuo je da danas u okolišu postoje brojne evidencije o zabrinjavajućem stanju okoliša koje se izravno mogu povezati s lošim postupanjem s otpadom. „Problem plastike u morima i oceanima tek će nas iznenaditi svojim opsegom i ozbiljnošću, zatim sveprisutnost mnogih zagađivala u okolišu, a postoji i znatan doprinos nezaustavljivom rastu stakleničkih plinova u atmosferi.“ Naveo je da je razlog tomupogrješan, linearni model ekonomije koji polazi od crpljenja resursa, goleme potrošnje i završava sve masovnijim odbacivanjem, uglavnom uništene materije za koju se onda traže razne tehnologije, a da je rješenje u kružnoj ekonomiji koja uključuje učinkovito korištenje resursa i maksimalan povrat tvari i predmeta u gospodarski sustav. No dodao je da je to nemoguće bez cjelovitog sustava odvojenog prikupljanja, reciklažnih centara sa sortirnicom i kompostištem i centra za ponovnu uporabu. Komentirao je kako je posve neobično da grad Split u svojem Planu gospodarenja otpadom nema ni predviđenu lokaciju, a onda ni namjeru za izgradnju sortirnice i kompostišta, odnosno reciklažnog centra. Takav reciklažni centar treba biti bliže Splitu, i on bi mogao nositi naziv „centar za čist okoliš“ (za razliku od centra u Lećevici), jer se u njemu odvojeno prikupljene reciklabilne tvari pretvaraju u sirovine, spremne za tržište i kružnu ekonomiju. Zaključio je da će uz ovu i dalje nepromijenjenu politiku gospodarenja otpadom, građani Splita biti osuđeni na sustav koji se potpuno oslanja na nepotrebni i štetan projekt u Lećevici, čime se krše mnoga načela, a i sama hijerarhija upravljanja otpadom. Podsjetio je i na doprinos velikoga splitskog ekoaktivista pokojnog prof. Tomislava Lerotića, koji je znao na sjajan način vizualizirati održivost i tako dati svoj poseban pečat brojnim projektima održivog razvoja.

Vidik6

Pomoćnik direktora tvrtke Ponikve Ivan Jurešić publici se obratio prezentacijom konkretnih koraka koje su oni poduzeli na otoku Krku, uključujući postavljanje sortirnice i kompostane, 1500 zelenih otoka i reciklažnih dvorišta. Sada rade intenzivno na sustavu „od vrata do vrata“ kako bi sva domaćinstva opskrbili kantama za odvojeno prikupljanje otpada. Nakon njihovih izlaganja, iz publike su se mogla čuti vrlo kvalitetna pitanja od strane predstavnika lokalnih ekoloških udruga te je uslijedila konstruktivna rasprava.

Predstava „Otok sreće“

Na programu VIDIK festa našla se i kazališna predstava „Otok sreće“ u izvedbi Centra za kulturu Omiš i Dramskog studija Ilirik. Predstava je izvedena u Kaštelanskom kazalištu u Kaštel Lukšiću u utorak, 17. travnja 2018. „Otok sreće“ režirao je Petar Buljević, a igrali su: Ivana Giove Župa (Sofija), Marijan Grbavac (Aleksej), Mate Tavrić (Vrag i Anđeo) i Marko Duvnjak (Prorok). Predstava je prošle godine pohvaljena od stručnog žirija na 44. Danima Hvarskoga kazališta, a našla se i na Omiškom kulturnom ljetu i drugim kulturnim manifestacijama.

Vidik7

Gdje je put k pravoj sreći, pita se autorica teksta Silvana Dragun u predstavi koja je inspirirana pripovijetkom ruskog književnika F. M. Dostojevskog „San smiješnog čovjeka“. Riječ je o drami koja govori o najdubljim egzistencijalnim pitanjima, smislu života i smrti, sreći i ljubavi. Glavni lik je Aleksej Ivanovič koji je u stalnom sukobu sa Sofijom, svojom „dušom“. Aleksej je u konfliktu i sa svojom majkom i ženom, te nigdje ne nalazi mira ni zadovoljstva. U jednom trenutku sanja da je počinio samoubojstvo i da se probudio u grobnici. Tu se susreće prvi put oči u oči sa Sofijom, shvaća da nije sam i da u toj tami postoji netko tko će mu pokazati put prema svjetlu i otoku sreće koji je drukčiji od svega što su on i njegova duša zamišljali. Susret s Isusom Kristom dovest će ga do konačne spoznaje gdje se nalazi ključ kraljevstva nebeskoga.

Tribina „Mladi i ovisnosti“

Tribina je održana 18. travnja u prostorima Kluba mladih Split, a na njoj su sudjelovali dječji psihijatar doc. dr. sc. Tomislav Franić, gospođaMarijana Petrić Maršić, dipl. psih. i stručni suradnik iz Obrtne tehničke škole te voditelj Odjela za prevenciju PU Splitsko-dalmatinske gospodin Paško Ugrina. Tribinu je moderirao Nikola Milanović, član Upravnog vijeća Hrvatske udruge Benedikt. Dobro posjećenoj tribini nazočio je i veliki broj mladih.

Gospodin Franić je na početku istaknuo da se ovisnost manifestira kao kronični i recidivirajući poremećaj koje se temelji na podraživanju središnjeg živčanog sustava, a što se postiže unosom u organizam određenih psihoaktivnih tvari. Ovisnost prati ponašanje usmjereno prema traženju i uzimanju sredstava ovisnosti za kojim se razvija snažna potreba te gubitak kontrole nad vlastitim ponašanjem. Problemi ovisnosti često su vezani uz adolescentsku dob koju karakterizira nerazvijena mogućnost kontrole ponašanja. Zato je i zakonska regulativa tome prilagođena. U novije vrijeme stručnjaci su na popis ponašanja koja izazivaju ovisnost stavili kockanje, a ozbiljno se razmatra mogućnost da se na popis stavi i ovisnost o internetu. Problemu prevencije ovisnosti ne pristupa se sustavno. Uglavnom je sve prepušteno entuzijazmu pojedinaca, a različita društvena područja koja bi trebala pokrivati i tretirati problem ovisnosti nisu dovoljno kvalitetno povezana, zaključio je gospodin Franić.

Vidik8

Gospođa Marijan Petrić Maršić kazala je da srednja škola ima godišnji preventivni program u okviru kojeg se bavi prevencijom ovisničkih oblika ponašanja. Ove školske godine fokus djelovanja je na prevenciji razvoja ovisnosti o kockanju i klađenju. Odluka se temelji na istraživanju provedenom 2014./2015. godine u Splitu. Istraživanje je provedeno na uzorku od 1088 srednjoškolaca, a isto je proveo Nastavni zavod za javno zdravstvo. Rezultati su pokazali kako petina mladih već ima srednju ili visoku razvijenost problema vezanih uz klađenje, a da trećina mladih krije taj problem od svojih roditelja. Škola se bavi i sustavnom edukacijom roditelja o problemima ovisnosti. Mnogi rizični faktori poput nefunkcionalnosti i loše komunikacije unutar obitelji, nekvalitetnih modela identifikacije, rizične dobi, slabe organizacije i nekvalitetnog provođenja slobodnog vremena ili negativnog utjecaja skupine vršnjaka pogoduju razvoju ovisnosti, naglasila je gospođa Petrić Maršić.

Vidik9

Gospodin Ugrina spomenuo je policijski angažman u školama. Stručnjaci razgovaraju već s različitim godištima osnovnoškolske populacije, a ista praksa nastavlja se i u srednjim školama. Tako se djeluje preventivno. Dojmovi su jako dobri, a komunikacija s djecom i njihova zainteresiranost na zavidnoj su razini. Policija, nažalost, najčešće mora djelovati kad ovisnik svojim ponašanjem koje je izazvano potrebom za velikom količinom novca i trenutačnim zadovoljenjem ovisničkih potreba, dođe u sukob sa zakonom. To se, prije ili poslije, dogodi s većinom ovisnika. Tada je policija, u zakonskim okvirima, dužna reagirati. Na upit o pojavi novih psihoaktivnih supstancija na našem tržištu, koje su očito opasne droge a legalno se distribuiraju u smart/headshopovima, kioscima i tobaccoshopovima, a najčešće se deklariraju kao „osvježivači prostora“, „soli za kupanje“ i sl. kazao je da policija pozorno prati što se događa, da upozorava na simptome i moguće posljedice, ali da može djelovati samo po zakonu.

Na kraju su gosti tribine odgovarali na brojna pitanja nazočnih posjetitelja.

Dr. don Tonči Matulić na tribini „Odnos znanosti i vjere“: Sukob između vjere i znanosti je iskonstruiran

Četvrtoga dana VIDIK festa,19. travnja, održana je vrlo zanimljiva tribina „Odnos znanosti i vjere“. Potvrda pomno odabrane teme večeri jest dolazak mnogobrojne publike koja se okupila u velikoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu.

Vidik10

Predsjednik HUB-a Vide Popović otvorio je tribinu zahvalivši na pozornosti svima u dvorani i predstavivši uz riječi pohvale goste večeri, prof. dr. sc. don Tončija Matulića s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu i prof. dr. sc. Ivicu Grkovića, znanstvenika i profesora na Medicinskom fakultetu u Splitu te voditeljicu programa večeri Silvanu Dragun, članicu Upravnog vijeća HUB-a. Zašto smo odabrali baš ovu temu, pitala je voditeljica programa i kazala da „bez dijaloga s akademskom zajednicom naši vidici se u bitnom sužavaju i ma koliko naš aktivizam bio opravdan on može biti izmanipuliran i promašen“. Zatim je istaknula da je kršćanstvo vjera logosa i podsjetila na riječi sv. Augustina koji je kazao: „Vjerujem da bih razumio, razumijem da bih vjerovao.“ Je li religija opijum za narod i u kakvom su odnosu vjera i znanost danas, bilo je prvo pitanje upućeno gostima.

Prof. dr. don Tonči Matulić osvrnuo se na učenje Crkve o odnosu vjere i znanosti i u svom izlaganju istaknuo da je taj odnos u novije vrijeme opterećen novim izazovima. „Crkvu danas neki krugovi predstavljaju kao neprijateljicu napretka i neprijateljicu znanosti. Floskula da Crkva živi u mračnom srednjem vijeku dolazi iz neprijateljskih odnosa prema Crkvi o nespojivosti teologije i znanosti. U vezi načina na koji spoznajemo stvarnost protivnici vjeruju u dogmu napretka bez granica i neograničenog ljudskog razuma. Ovakvo dogmatsko mišljenje je izgradio neprijateljski odnos znanosti i Crkve, koja je bila na udaru silnih kritika. Za Crkvu u temeljnom odnosu prema znanosti nema sukoba, vlada harmonija jer postoji jedna istina, a svi putovi spoznaje vode prema konačnoj Istini. To je konvergencijski model jer znanost i vjera upućuju na komplementarnost i zaslužuju da se upoznaju i da imaju partnerski dijalog . I veliki Einstein potvrđuje 'da znanost bez religije šepa, a religija bez znanosti je slijepa'.“

Vidik11

Prof.dr. Ivica Grković, medicinar, anatomičar, vjernik i katolik, nije imao dvojbe, za njega je vjera odrednica čovjekova životnog puta, njegova odgoja, ponašanja, odnosa s kolegama, čak i odnosa prema znanosti. „Nema sukoba između znanosti i vjere,nego vjere i nevjere. Trebamo se odrediti u sebi, što smo i što nam je najvažnije. Kao vjernik i katolik sve usklađujem s ovim određenjem i nastojim tako probleme rješavati“. Voditeljica se podsjetila nekih velikih znanstvenika koji su bili vjernici: Newton, Ruđer Bošković, otac genetike Gregor Mendel, Max Planck, Heisenberg i dr. Zatim je ukazala na važnost razgraničenja vjere od praznovjerja i znanosti od pseudoznanosti.

Na pitanje u kakvoj su korelaciji vjera i praznovjerje don Tonči Matulić je istaknuo da znanost pomaže vjeri da se čisti od praznovjerja. „Kongregacija za nauk vjere je 22. veljače 2018. objavila je dokument koji započinje riječima 'Bogu se svidjelo', a koji ukazuje na pojavu dvije stare hereze. U pobudnici pape Franje 'Veselite se i radujte se' u 3. poglavlju upućuje se poziv na svetost svih vjernika i govori o neognosticizmu i neopelagijanizmu. To nije problem samo izvan Crkve, nego se te hereze mogu pojaviti i u samoj Crkvi. S jedne strane da mi pomoću razuma možemo prodrijeti u najdublje tajne vjere. To je, rekao bih, industrija praznovjerja, a tu spadaju tehnike mentalnog, fizičkog zdravlja. Taj je element praznovjerja danas postao iznimno raširen. To je religija za vlastite potrebe, po vlastitom ukusu. Drugi tip praznovjerja je neopelagijanizam, kada mi mislimo da možemo bez pomoći Božje milosti doći do otkupljenja. Gnosticizam racionalnog tipa predstavlja industriju praznovjerja, vjera za vlastite potrebe po vlastitom ukusu. Opasnost hereze neopelagijanizma na krilima optimizma zavaramo se da nam ne treba Bog. Svjetlo vjere nam pomaže u svladavanju praznovjerja. Kršćanstvo je vjera logosa, a ne mitosa. Kršćanstvo nije bilo konkurencija drugim religijama, nego se od samog početka tražio dijalog s filozofijom. Znamo da je u otačkom dobu došlo do sinteze kršćanske vjere i grčke misli.“ „Crkva je bila metla za praznovjerje u susretu s poganskim mentalitetom“, zaključio je svoje izlaganje don Tonči Matulić.

VIdik13

Dr. Ivica Grković govorio je o odnos znanosti i pseudoznanosti. Izrazio je ponos na Centar za medicinu koja se temelji na dokazima, osnovan u Splitu prije 20 godina. „Što je bilo prije? Znanja ranijih generacija su se prenosila i bila podložna pogreškama. Problem pseudostruke u medicini je veliki problem. Postoje nebulozne konstrukcije pristupa liječenju. Ljudi čak iz struke promoviraju tehnike pseudomedicine koje se uopće ne baziraju na znanstveno utemeljim činjenicama.“

Na pitanje koje se odnosilo na izazove postmodernog društva koji se predstavljaju u iskrivljenoj slici svijeta i čovjeka,a očituju u fenomenu antropološkog i znanstvenog redukcionizma, don Matulić je naglasio da danas prevladava prosvijećeni i katkad apsolutni subjektivizam. „Svaki čovjek je posebni Božji zahvat u svojem nastajanju. Svaki čovjek je obdaren vlastitim imunološkim sustavom, subjektivno individualne veličine. Jedinstvenost ljudskog bića upotpunjuje biološka jedinstvenost. Svaki čovjek je stvoren na sliku Božju na jedinstven način. Nema sumnje da je naša subjektivnost važna, ali se u postmodernom dobu dijelimo onako kako to naša spoznaja nalaže, budući da smo odustali od objektivne istine. U tom apsolutnom prosvijećenom subjektivizmu promovira se ideja da je sve slobodno i sve dopušteno“. U tom kontekstu se referirao na Istanbulsku konvenciju i dodao: „Tu smo podijeljeni, ali upravo prema spoznaji dobra i zla. Nestaje binarno shvaćanje spola u skladu s postmodernim apsolutnim subjektivizmom, a to vidimo u četvrtoj i petoj generaciji ljudskih prava. Bojim se da smo zakoračili u vrli novi svijet. Hoćemo li graditi takav ustanopravni poredak, ne znam, ali bojim se da će nam se to razbiti jednog dana o glavu. Nadam se da ćemo se jednog dana oduprijeti takvim izazovima i zastranjenjima.“

Vidik14

Na pitanje kamo ide znanstveno-tehnički razvoj i koje nam izazove nosi biotehnološko stoljeće prof. Ivica Grković je istaknuo da su oni na Medicinskom fakultetu prije nekoliko godina imali prilike ugostiti jednog nobelovca koji se osvrnuo na naš kurikul. Pitao je dekana pripremajuli se studenti za buduće tehnološke izazove. „Vi već sada možete dobiti jako puno informacija o svom molekularnom ustroju, a taj ustroj onda i predodređuje što će se s vašim organizmom događati u životu, koji su vam rizici obolijevanja i dr. Hoćemo li prije ženidbenog saveza razmijeniti informacije o svojim proteomima da vidimo što će nam se događati s djecom? To su konkretni problemi galopirajućeg napretka tehnologije s kojom se još nismo naučili nositi. Ta tehnologija i razvitak nosi sa sobom sintagmu da sve što je tehnički i tehnološki moguće mora biti i etički prihvatljivo.Mislim da moramo staviti kočnice na taj način razmišljanja“, zaključio je dr. Grković, nakon čega su uslijedila pitanja iz publike.

Marijana Petir i Ivica Tolić gostovali na okruglom stolu u sklopu VIDIK festa

Kakvu ćemo vodu piti, kakav zrak udisati, kakvu ćemo hranu jesti i kako ćemo bolje i zdravije živjeti velikim dijelom određuje 751 zastupnik u Europskom parlamentu uključujući jedanaest hrvatskih zastupnika. Kako razmišljaju, kako rade i što planiraju naši izabrani predstavnici moglo se saznati u druženju s Ivicom Tolićem i Marijanom Petir20. travnja u splitskom hotelu Park. Bio je to peti dan VIDIK festa s temom na okruglom stolu „Uloga i mogućnost hrvatskog zastupnika u Europskom parlamentu“.

Vidik15

Zanimljiva tema i izravni susret s našim europarlamentarcima, članovima Kluba Europske pučke stranke, privukli su pozornost publike, koja je na vrijeme pristigla i ispunila dvoranu hotela. Iako je tijekom svih prethodnih dana VIDIK festa odličan odaziv publike bila uobičajena slika, organizatorima i gostima bilo je ugodno i u ponovljenoj slici pune dvorane s uglednim osobama iz politike, kulture,civilnih udruga i medija. Vide Popović, predsjednik HUB-a, ne skrivajući zadovoljstvo, izrazio je zahvalnost svima u publici posebice uvažnim gostima, koji su se rado odazvali pozivu HUB-a. „Bila nam je želja da ovogodišnji VIDIK fest otvori neke značajne teme koje govore o problemima bliskim velikom broju ljudi, a koje često ostanu neprimjetne umjesto da im se pokloni značajna pažnja“, rekao je Vide Popović želeći tako dati odgovor o potrebi za ovakvim sadržajima. Predstavio je voditeljicu večeri novinarku Snježanu Šetku, izrazivši joj zahvalnost na podršci i sudjelovanju u programu VIDIK festa.

„Javnost vas ocjenjuje vrlo aktivnim zastupnicima u Europskom parlamentu, jer nisu svih zastupnici jednako aktivni. Jeste li zadovoljni svojom ulogom i može li biti još bolje?“ bilo je prvo pitanje gostima. Uslijedio je odgovor vrlo savjesne, pedantne i poduzetne Marijane Petir koja nije skrivala zadovoljstvo, ali i želju za još boljim danima: „Iako mala po brojnosti, hrvatsku delegaciju čine prepoznatljivom njezin rad i brojne aktivnosti. Vjerujem da smo svojim dosadašnjim radom opravdali očekivanja.“

„Došli ste poslije vrijednog Davora Ive Stiera, branitelj ste, a sada nastavljate borbu na nekim drugim 'frontovima', što je teže?“ upitala je voditeljica Šetka Splićanina podrijetlom iz Vinjana Ivicu Tolića. „Borba za Hrvatsku nije prestala, sada se vodi drugim sredstvima i novim putovima, razlika je velika. U ratu smo znali gdje je neprijatelj i ginuli su naši ljudi. Državna politika je vrlo ozbiljan posao s jasnim ciljevima i konkretnim planovima. Sve što je postignuto u ratu i za čime težimo treba potvrditi u Europskom parlamentu.“

Ivica Tolić član je Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane te zamjenski član u Odboru za promet i turizam. „Može li se zaštita okoliša podignuti na višu razinu, jer imamo pravo uživati u kvalitetnoj hrani i zdravom zraku?“ upitala je voditeljica uvažene goste koji su i članovi Odbora za zaštitu okoliša. Odgovor je bio više nego jasan: Hrvatska nije na vrijeme primijenila sve direktive koje su joj upućene. Kasnimo i s primjenom direktiva upravljanja otpadom. Karepovac i Jakuševac nisu u skladu s europskim zakonodavstvom. Bili su složni u odgovoru.
Voditeljica Šetka vraća pitanje u politiku i odnose sa Srbijom. „Kako će se sada Hrvatska postaviti prema susjednoj Srbiji kojoj je otvoren put u EU?“ Zastupnicu Petir zabrinjava reagiranje predsjednika Vučića, a posebice njegov neprimjeren stav prema kardinalu Stepincu. Zastupnik Tolić smatra da Srbija ne odustaje od plana velikosrpske politike koristeći jako dobro Srpsku pravoslavnu Crkvu u Hrvatskoj. „Mi trebamo dati prave odgovore našim susjedima- poštivanje međunarodno priznatih granica bez pretenzija“, odlučno je rekao Ivica Tolić. Načas se publika vratila u 2016., kada je u srcu Europe organizirana izložba o životu i djelu kardinala Stepinca – apostola mira i ljubavi. Bio je to sjajan i nezaboravan uspjeh zastupnice Petir, usprkos silnim pritiscima iz Srbije. „Važno je truditi se imati istomišljenike koji će vas podržavati, savjetnike, stručnjake koji će vas upućivati i iznad svega uložiti puno svoje energije, volje i ljubavi“, rekla je Petir.

Vidik16

Podsjetila je publiku na svoje uspjehe kao zastupnice u Europskom parlamentu: ukidanje spornog srbijanskog zakona ZORZ-a, dodijeljene subvencije EU-a za zdrave obroke u školama (mlijeko, voće i povrće) uz suradnju domaćih proizvođača, neretvanske mandarine na listi interventnih mjera kompenzacije nakon zabrane izvoza u Rusiju, projekt o šumama... Njezinu aktivnost prepoznajemo i u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj. Članica je Odbora za prava žena i jednakost spolova, a zamjenska članica u Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane. Iako kraćeg zastupničkog mandata, Tolić je spomenuo i svoje uspjehe. Zbog novih propisa prijetilo je gašenje 3000 radnih mjesta u našim tvornicama za proizvodnju cementa, ali upornim zalaganjem prihvaćena su dva nova amandmana i spas je stigao u posljednji čas, zatim kontrola turističkih vođenja na pojedinim lokalitetima od posebnog značenja. „Zajedno s talijanskim zastupnicima uspjeli smo dogovoriti pravo na vođenje isključivo domaćim vodičima na zaštićenim lokalitetima kao što je Vukovar i sl.” Na poticaj mladih traje lobiranje u svim klubovima u cilju osnivanja Instituta za turizam u Splitu. Tolić ima otvoren ured za građane u Splitu i Osijeku. „Namjera je podizati razinu informiranosti o ovoj važnoj europskoj instituciji – sukreatoru većine europskih politika.“ Put do uspjeha nije lagan, ali podrškom kolega i velikom upornošću - rezultati su mogući, bili su složni europarlamentarci. Brojna pitanja publike potvrdila su zanimljivost takvih tema.

Održan okrugli stol o iseljavanju mladih iz Hrvatske u sklopu VIDIK festa

Šesti i posljednji dan VIDIK festa pružio je priliku i pozvao mlade da otvore teme i progovore o problemima koji ih zabrinjavaju i da pokušaju s optimizmom ponuditi prijedloge mogućih rješenja. Bila je to tema okruglog stola „Iseljavanje mladih iz Hrvatske“, a nositelji teme najpozvaniji da o njoj govore – mladi.

Sudionici tribine Vinko Livaković iz šibenske udruge Mladi u Europskoj uniji osnovane 2008., Danijela Spahija iz Kluba mladih u Splitu koji je započeo s radom 2012. i Vanja Perić, uspješna mlada poduzetnica velikog entuzijazma rodom iz Pakraca, a sada živi na djedovini u Kaštel Gomilici. Ta povratnica iz Kanade u svojoj zanimljivoj priči dokazala je da 'nije zlato sve što sja'. Iz publike ih je bodrila Nikolina Đuran, članica udruge Mladi u Europskoj uniji s velikim iskustvom u volontiranju.

Predsjednik HUB-a Vide Popović, počašćen njihovim sudjelovanjem u programu VIDIK festa, uputio im je riječi podrške i zahvalnosti za optimizam koji unose u zahtjevnom radu kako bi vlastitim primjerom privukli što veći broj mladih i dokazali da se ipak može u Lijepoj Našoj. Predstavio je sve sudionike i voditeljicu programa Silvanu Dragun, članicu Upravnog odbora HUB-a, koja je uvodno parafrazirala izjavu našega uvaženog demografa dr. Stjepana Šterca kako je naša domovina u petogodišnjoj ratnoj agresiji izgubilamanje svojih stanovnika nego iseljavanjem.

Vidik17

Koji su razlozi iseljavanja tolikih stanovnika i što napraviti da se ovakva slika promijeni, bila su pitanja upućenapredavačima. Za Vinka Livakovića ne postoji sumnja da su naši mediji velikim dijelom odgovorni, jer naglašavaju probleme u domovini i daju pogrješnu, nestvarnu, gotovo bajkovitu sliku življenja u inozemstvu, kao da žele namjerno „izgurati“ mlade u „bijeli svijet“. Ponavljaju priče o dobro plaćenim radnim mjestima, stjecanju iskustava, idiličnom upoznavanju drugih kultura, važnosti osamostaljenja, visokom standardu života... Priče o razočaranim povratnicima, kojih ima sve više, mediji prešućuju. Tako iskonstruiranoj slici o „raju na zemlji“, najčešće u Irskoj, Austriji, Njemačkoj, pogoduje naše nepovjerenje u hrvatske institucije, klijentelizam, podobnost a ne sposobnost, pogodovanje profitu, nezaposlenost, često i naša nestrpljivost. Da ima puno optimizma i vjere u boljitak, dokazuje rječiti Vinko Livaković sjajnim podatcima o svojoj udruzi koja ima 6 mladih zaposlenika, odlične poticajne projekte, 6 informativnih točaka u županiji s trogodišnjim programom Klub mladih ENTER za podizanje kvalitete života mladih, spektar različitih aktivnosti, radionice za volontere, inkubator mladih poduzetnika i kreativaca.... „Sretni smo zbog županijske Udruge slijepih jer smo za njihove programe uspjeli dobiti 730.000 kuna“, zadovoljno je rekao Vinko Livaković.

Danijela Spahija i članovi Kluba mladih u Splitu kao i kolege iz Šibenika žele pružiti priliku mladima za razvoj organiziranim predavanjima, radionicama, a različitim projektima potaknuti ih na razmišljanje da ostanak u domovini bude glavna opcija. Žele motivirati i spojiti mlade na svim društvenim razinama, informirati ih o njihovim pravima i društvenim potrebama i promicati zaštitu njihovih interesa. Poslužit će i Srcolovka za sramežljive i nepovjerljive. Uzor u radu bilisu im i ostali kolege iz Rijeke s kojima su umreženi u mnogim aktivnostima, a podršku za projekte imaju iz europskih fondova i ministarstava u Republici Hrvatskoj. Bilo je vrlo zanimljivo slušati o brojnim projektima u kojima je ovaj splitski Klub mladih sudjelovao samostalno ili zajedno s drugim udrugama.

Ako je publika i bila pomalo sumnjičava,Vanja Perić je otjerala sve njihove možebitne strahove, jer njezina priča ulijeva optimizam i vjetar u leđa mladima koji imaju viziju i žele ju ostvariti. Naime, Vanja je imala dvanaest godina kada je stigla u Kanadu i ostala ondje živjeti 25 godina. Ondje je stekla obrazovanje, zaposlenje, ali nije bila zadovoljna. Rezultat življenja u dobro organiziranoj zemlji u kojoj je sve posloženo (krediti, fondovi) za stimuliranje poduzetnih i radišnih. Formula uspjeha talent-odgoj-rad nije bila formula sreće i za Vanju. Spomenula je kako je u planu osnivanje prve etične banke u Hrvatskoj s ciljem ulaganja u razvoj zajednice, posebice pomoć i podršku mladima. Bio bi to povratak banaka njihovim korijenima. Standard života u Kanadi je prilično viši nego u Hrvatskoj, ali i troškovi su iznimno visoki. Život joj nije pružio ono što je od njega očekivala. „Ovdje dišem punim plućima, spremna za nove izazove. Osim turizma Hrvatska pruža široke mogućnosti ulaganja, a kapital dolazi iz europskih fondova. Potrebno je osmisliti dobre projekte i zasukati rukave. Ovdje mogu više zaraditi, a život mi pruža punije zadovoljstvo. Imamo divnu zemlju s velikim potencijalom i šteta ju je napuštati“, zaključila je Vanja Perić.

hkv/hub
https://vidik-fest.org

Uto, 21-08-2018, 11:57:03

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).