Gornje Jesenje – 74. obljetnica mučeničke smrti župnika Matije pl. Žigrovića

U povodu 74. obljetnice mučeničke smrti Matije pl. Žigrovića (8. 2. 1886. – 17. 7. 1943.), župnika župe Gornje Jesenje, održana je u nedjelju, 16. srpnja komemoracija za žrtve ratnih i poratnih stradanja Drugoga svjetskog rata, stradale od posljedica vladanja totalitarnih ideologija XX. stoljeća te za poginule u Domovinskom ratu. Komemoraciju je već peti put organiziralo Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava iz Varaždina, a sjećanje na žrtve i stradale započelo je misom zadušnicom u crkvi sv. Ivana Krstitelja u župi Gornje Jesenje, kojom je desetak godina do svoje tragične i mučeničke smrti upravljao i vodio ju župnik Žigrović. Misu je predvodio sadašnji župnik vlč. Danijel Herceg, a u prigodnoj je homiliji, govoreći o sijaču koji je sijao riječ Božju, rekao:

I naš je pokojni župnik Matija također po uzoru na našeg Učitelja i Spasitelja sijao sjeme Božje riječi i svjedoci smo učinka sijanja tog sjemena. Neki su sjeme prihvatili, donijeli plodove i dalje sijali, a nekima ta sjetva nije nimalo odgovarala pa su „uklonili sijača“. Prividno su pobijedili, ali Bog se uvijek pobrine da u sjetvu svoje riječi pošalje nove sijače. I danas nije puno drukčije. I dan danas ima onih kojima smeta sjeme Božje riječi, koji ga različitim trnjem pokušavaju zagušiti. Uvijek je bilo otpora, ali mi ne smijemo odustati i predati se, premda nas to koštalo i ovozemaljskog života. Često i naši rezultati ne će biti odmah vidljivi, ali kad se jednoga dana naše sjeme Božje riječi razraste i donese ploda bit će nam to najveća i najljepša nagrada za trud. Svi oni koji su i svoje živote dali tražeći plodno tlo, poput našeg župnika Matije, neka nam budu stalni poticaj da nikad ne posustajemo, pa i pod cijenu vlastitog života! Trudimo se što više srdaca ljudi učiniti plodnim tlom za rast Božje riječi i donošenje plodova. Trudimo se, a nagrada nam slijedi gore na nebesima. Amen!

Nakon mise komemoracija je nastavljena polaganjem vijenca, paljenjem svijeća i molitvom pred franjevačkom grobnicom na groblju u Krapini, u kojoj je nakon pronalaska njegova iznakažena tijela župnik Matija Žigrović pokopan. Sjećanje na žrtve poginule u ratovima i progonima tijekom vladavine totalitarnih ideologija i diktatura XX. stoljeća završeno je molitvom kod spomen-križa na lokalitetu Lepa Bukva u gori Macelj, gdje je nakon završetka Drugoga svjetskog rata poratna partizansko-komunistička vlast pogubila više od tisuću ljudi, civila i zarobljenih vojnika, a među ostalim je ubijen i 21 svećenaik, redovnik i bogoslov.

Svećenik Matija pl. Žigrović rođen je 8. veljače 1886. u Kalinju kod Sv. Ivana Zeline. Za svećenika ga je zaredio nadbiskup Antun Bauer 24. ožujka 1912. godine. Bio je kapelan u Stupniku i Grubišnom Polju, a za vrijeme Prvoga svjetskog rata četiri je godine proveo na ratištu kao vojni svećenik. Poslije toga bio je kapelan u Turnašici i Mađarevu, a zatim je imenovan župnikom u Kostelu. Posljednjih desetak godina života proveo je kao župnik u Gornjem Jesenju. Partizana su ga odveli iz župnoga dvora 17. srpnja 1943. godine, a zatim mučili i ubili. Njegovo iznakaženo tijelo pronađeno je 29. srpnja i potom pokopano u franjevačku grobnicu na groblju u Krapini.

Bogoslov Izidor Bistrović rođen je 5. prosinca 1949. godine u Brdu Jesenjskom, župa Gornje Jesenje. Sin je Franje i Marije rođ. Šaško. Na blagdan Velike Gospe 1967. godine stupio je u novicijat Družbe Isusove u Zagrebu. Pozvan je na „odsluženje“ tada obvezne vojske koju je počeo služiti u Doboju, zatim je premješten u Tuzlu, a nakon toga je bio upućen u Blažuj, gdje je ubijen početkom prosinca 1969. godine.

Povodom obilježavanja godišnjice stradanja održan je sastanak predstavnika župe Gornje Jesenje i Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava na kojem je predloženo da se u župi postavi spomen-ploča u znak sjećanja na mučeničku smrt župnika Žigrovića i bogoslova Izidora Bistrovića, koji je rodom iz župe Gornje Jesenje, a ubijen je u JNA, te u spomen na sve žrtve poginule u ratovima i stradale od totalitarnih ideologija iz župe Gornje Jesenje.

tekst: Franjo Talan
fotografije: Dragutin Šafarić i Franjo Talan