Suvremeni historiografski i filološki izazovi Panonskog instituta u Gradišću

Hrvatska matica iseljenika organizirala je 18. svibnja u Zagrebu kolokvij nazvan Suvremeni historiografski i filološki izazovi Panonskog instituta u Gradišću. Namjera organizatora bila je propitivanje recentne kulturne prakse južnog Gradišća 21. stoljeća, uz predstavljanje novih knjiga u izdanju PAIN-a, ukupno 700 stranica, i to Povijesti Hrvatske i hrvatskog naroda dr. sc. Dragutina Pavličevića, Gradišćanskohrvatskih panonskih tema (2) dr. sc. Roberta Hajszana te novoga broja Panonskog ljetopisa, uz brošuru Sanctus Martinus.

O predstavljanim izdanjima su, uz autore dr. sc. Dragutina Pavličevića i nakladnika dr. sc. Roberta Hajszana, govorili zamjenik ravnatelja Matice Željko Rupić; recenzenti prof. dr. sc. Željko Holjevac i prof. dr. sc Sanja Vulić te dr. sc. Tomislav Jelić. Moderatorica skupa bila je voditeljica Odjela za nakladništvo HMI i dugogodišnja urednica Hrvatskog iseljeničkog zbornika Vesna Kukavica.

Predstavljanju su, uz književnika Dragu Šaravanju, publicista Nacu Zelića, povjesničara Ivana Čizmića, ravnatelja Instituta Pilar Vladu Šakića i druge uzvanike, nazočili saborski zastupnik i predsjednik saborskog odbora za Hrvate izvan Hrvatske dr. Božo Ljubić, saborski zastupnik i član saborskog Odbora za Hrvate izvan RH te predsjednik UO HMI Ivo Jelušić, kao i izaslanik predstojnika Državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonka Milasa Milan Bošnjak i dr. sc. Jasmina Kovačević Čavlović iz Državnog ureda za Hrvate izvan RH.

Podsjetimo, potkraj 1993., u svom rodnom mjestu Pinkovcu/Güttenbachu u južnom Gradišću u Austriji povjesničar i filolog dr. sc. Robert P. Hajszan osnovao je Panonski institut. Cilj mu je bio jačanja kulturne i nakladničke djelatnosti Hrvata, a rezultati djelovanja mogu se pratiti i doslovno - listanjem dvadesetak svezaka Panonskog ljetopisa. Svesci ljetopisa s višejezičnim prilozima suradnika s ovoga multikulturnog i multietničkog prostora opsežu preko deset tisuća stranica. Tijekom zadnja dva desetljeća, pridružene su im, naravno dvojezične, književne i povijesne monografije i brošure.

PAIN-ova hrvatsko-njemačka Povijest Hrvatske i hrvatskog naroda dr. sc. Dragutina Pavličevića sažetak je njegove značajne knjige Povijest Hrvatske. I ova, iako manja obimom, donosi pregled povijesti Hrvata i hrvatske države od najstarijeg spomena hrvatskog imena i doseljenja Hrvata na Jadran, i važni je izvor podataka o događajima, zbivanjima, procesima, ličnostima u 14-stoljetnoj povijesti ne samo Hrvatske, nego i hrvatskog prostora.

Građa izabranih radova Roberta P. Hajszana, objavljenih u "Gradišćanskohrvatskim panonskim temama", obuhvaća 27 studija, feljtona i refleksija što ih je od godine 1979. do danas objavljivao u recentnoj srednjoeuropskoj periodici u više zemalja. Autor se tijekom proteklih desetljeća dokazao pouzdanim poznavateljem gradišćanskohrvatske povijesti, jezika i cjelokupne kulture i bez sumnje kao pisac i sveučilišni predavač.

Na prošlogodišnjem kolokviju u Hrvatskoj matici iseljenika, organiziranom povodom promocije Hajszanove knjige Gradišćanskohrvatske panonske teme (1) - izašle u nakladi HMI 2014., uručeno mu je Matičino priznanje za 35 godina uspješnog publicističkog, prosvjetnog i kulturnog rada te utemeljenje Panonskog instituta u Pinkovcu u saveznoj austrijskoj pokrajini Gradišće.

Panonski institut Pinkovac izdao je, zahvaljujući obilnom pristiglom materijalu, i dodatak svojemu tradicionalnom Ljetopisu posvećen svetomu Martinu. U njemu su sabrani članci o svecu u kojima se različiti autori bave poviješću i značenjem sveca tijekom vremena. Ove godine slavi se 1700. godišnjica rođenja zaštitnika Gradišća i Biskupije Željezno te će se njemu u čast u rodnom Sambotelu, a i šire, organizirati brojne i raznovrsne priredbe i izložbe.

Kolokvij je zahvaljujući znalcima, povjesničarima Pavličeviću i Holjevcu, lingvistici Vulić, geografu Jeliću i neumornom uredniku Hajszanu, uz mnoštvo podijeljenih i darovanih vrijednih knjiga, uspio okupljenima približiti niz zanimljivosti iz aktualnog kulturnog života južnog Gradišća.

U Matici se potvrđuje dobar običaj, koji se njeguje već dosta dugo, predstavljanja trojezičnog pinkovačkog godišnjaka i inih publikacija hrvatskoj javnosti, a bit će, po svemu sudeći, tako i nadalje.

Diana Šimurina-Šoufek