Račišće na otoku Korčuli, od postanka 1672. godine do danas

Račišće je mjesto u istoimenoj uvali na sjeveroistočnom dijelu otoka Korčule, tamo gdje završava Pelješki, a počinje Korčulanski kanal, udaljeno 10 kilometara od grada Korčule.

Dočići, visoka gora poviše Račišća

Istočni dijelovi otoka Brača (Sumartin), Hvara (Sućuraj), te Račiće na Korčuli naseljeni su tijekom 16. i 17. stoljeća stanovništvom izbjeglim s mletačko-osmanlijske granice, po govoru, tradiciji i običajima drukčijim od starosjedilačkog čakavskog stanovništva, ali iste čvrste i čiste vjere.

Karta otoka Korčule, položaj Račišća

Tako je trideset obitelji odlukom generalnog providura Morosinija, od 9. lipnja 1672. godine dobilo zemlju u uvali Račišće, gdje se i naseliše. Ovi novoštokavci ikavci, hercegovačkog roda, začas su se saživjeli s otokom.

Pinta, baština kilometar zapadno od Račišća

Toliko da se tijekom 18. i početkom 19. stoljeća razvilo se u Račišću pomorstvo, koje je svoj procvat doživjelo prije drugoga svjetskog rata. Tad je račiška flota brojila 34 jedrenjaka, puno leuta i bracera, bivajući kao takva jedna od najvećih na Jadranu.

Račišće, fotografija iz 1900. godine

Nažalost, 1945. godina donijela je nacionalizaciju, mjesto je sa 1200 stanovnika palo na 500, izgubljena je ekonomska moć, a mjesto prve hrvatske narodne čitaonice na otoku postalo je mjesto iseljenih u prekomorske zemlje.

Račišće iz zraka

Danas, planiranjem nove luke, nove ceste od Korčule preko Račišća i Babine do Blata, te mosta od Pelješca do Korčule Račišće opet dobija geostratešku važnost, postajući drugi put u svojoj povijesti prometno središte otoka. Vjerujemo da dolaze bolji dani za ove Korčulane gena kamenih.

  Spomenik Papi Ivanu Pavlu II, blagoslovljen 2. rujna 2007. godine, o stotoj obljetnici župne crkve Sv. Nikole

Lovre Botica Tadinov

{mxc}