Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

krka_0

Reportaža: Nacionalni park "Krka"- prva hidroelektrana u svijetu

Lip 16, 2008
Godine 1895. na Skradinskom buku je Ante Šupuk (1838. – 1904.), prvi Hrvat gradonačelnik Šibenika, u suradnji s inženjerom Vjekoslavom pl. Meicshnerom izgradio prvi sustav proizvodnje, prijenosa i distribucije izmjenične struje u svijetu, i tako pretekao amerikanca Forbesa čak za godinu dana! Forbesova hidroelektrana…
Džamija u Zagrebu

Šegrt Hlapić srušio džamiju u Zagrebu

Stu 14, 2011
"Pola vijeka hrvatske umjetnosti" naslov je prve svečane izložbe održane 1938. u novootvorenom Domu likovnih umjetnosti kralja Petra I. Velikog Oslobodioca na istoimenom trgu u središtu Zagreba, koji živi Zagrepčani i danas zovu Džamija. U svezi s ovim Meštrovićevim paviljonom moguće je postaviti nekoliko (retoričkih)…
thompson_-m

Reportaža: Thompsonov koncert povodom Dana branitelja Grada Zagreba

Svi 31, 2008
Povodom obilježavanja Dana branitelja Grada Zagreba sinoć je Marko Perković Thompson održao koncert na Trgu bana Josipa Jelačića. Prema podacima MUP-a okupilo se 120.000 ljudi – rekao je Thompson s pozornice, i pozvao prisutne da se prisjete i odaju počast svim poginulim hrvatskim braniteljima, časnicima i generalima…
0-masoni-sk

U Zagrebu predstavljena knjiga "Otkrivena tajna masona"

Tra 20, 2011
Sinoć je u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu predstavljena knjiga čileanskoga kardinala i nadbiskupa Santiaga Jose Marie Cara y Rodrigueza (1866 -1958.) "Otkrivena tajna masona s enciklikom Ljudski rod (Humanum genus) pape Lava XIII." Ovu rijetku knjigu u Hrvatskoj, iako je stara skoro 90 godina, su…
Hrvatski lav SS

Hrvatski ratnici na Mirogoju

Lis 31, 2007
O zagrebačkom groblju Mirogoj koji će i ove godine za blagdan Svih svetih i Dušnog dana pohoditi nepregledno mnoštvo ljudi objavili smo 2007. godine reportažu Ljubomira Škrinjara „Hrvatski ratnici na Mirogoju", koja je ujedno i jedan od najčitanijih priloga na našem Portalu. Sada tradicionalno objavljujemo reportažu i…
opeka_m

Reportaža: Neandertalci u opeki (1/2)

Lis 22, 2007
Zaborav kulture plaća se - nestajanjem nasljeđa kao najvažnije potvrde identiteta i opstojnosti naroda. Od 2003. godine Republika Hrvatska vlasnik je cjelokupnog kompleksa Arboretum Opeka, koji predstavlja, uz Arboretum Trsteno, najljepši spomenik parkovne arhitekture u Hrvatskoj i jedan od najbogatijih u Europi. Zbog…
73b petokraka jugoslavenski orden

Đavlova glava u zagrebačkoj katedrali (3/5)

Stu 25, 2008
Zabat pročelja (timpanon) ukrašen je skulpturom Bogorodica s djetetom Isusom i anđelima, a ispod nje nalazimo tri grba. Je li ovdje povijesni grb Slavonije (i Hrvatske) krivotvoren? Odakle na njemu peterokraka zvijezda, isklesana na način koji neodoljivo podsjeća na slobodnozidarsku Plamteću zvijezdu ili zvijezdu na…
Svečanom akademijom obilježena 91. obljetnica rođenja Franje Tuđmana - Histrionski dom

Svečana akademija - daleko od medija, ali blizu srca

Svi 14, 2013
Svečanom akademijom jučer navečer je u zagrebačkom Histrionskom domu obilježena 91. obljetnica rođenja prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana. U svom govoru admiral Davor Domazet Lošo istaknuo je: "Problem Hrvatske i Hrvata jesu Jugoslaveni, odnosno nositelji unutarnje agresije". Osim njega, nazočnima su se…
0-dsc_1984.jpg

Objavljena je knjiga - Thompson u očima hrvatskih intelektualaca

Tra 15, 2009
Objavljena je knjiga o Marku Perkoviću Thompsonu - Thompson u očima hrvatskih intelektualaca - koju su pripremili Mate Kovačević, novinar Hine, i akademik Josip Pečarić. Na više od 250 stranica saznat ćete sve o potpori hrvatskih domoljubnih intelektualaca Thompsonu i njegovom progonu u današnjim hrvatskim medijima.…
0_gk_katedrala.jpg

Grkokatolička katedrala u Križevcima (1/2)

Tra 21, 2009
Jedna reportaža nedovoljna je da se predstavi u slici i riječi ono što je od sakralne i profane arhitekture najvrednije i najljepše u Križevcima, gradiću poznatijem po pekarskim proizvodima "Mlinara" nego po jednoj od najstarijih crkva u Hrvatskoj - Sv. Križu - uz koju se veže povijesni "krvavi sabor u…
0-Humac-galerija

Reportaža: Galerija franjevačkog samostana svetog Ante Padovanskog na Humcu

Ruj 28, 2009
Glavni motiv stvaranja i izlaganja zbirke od 300 umjetnina u Galeriji franjevačkog samostana na Humcu „jest davanje značaja ženi, majci, produbljenje smisla majčinstva, prijenosa ljudskog života po Stvoriteljevu planu, kao i samog života - vrijednosti koje u naše vrijeme doživljavaju dekadenciju bez presedana“. Stalni…

Reportaže u kronološkom redu

Stari grad Novigrad na Dobri


Iznad rijeke i mosta preko Dobre, na povišenom položaju da bi sve nadzirao, ali i bio viđen sa svih strana, stoji Novigrad, povijesna utvrda podignuta u XIV st. zapadno od Karlovca. Svakome tko bi ju ugledao morala je ulijevati strahopoštovanje. Doista, zidine i kule morale su izgledati nepobjedive, a svakako su to i bile. I nisu ih osvojili nadmoćni neprijatelji nego su pale u prvom redu kao žrtve povijesnih okolnosti. Sve donedavno stari grad Frankopana, Novigrad, je bio zapuštena ruševina. Dosadašnja obnova barem je donekle vratila, ako ništa drugo, njegove osnovne gabarite i ponovno ga učinila prepoznatljivom točkom u krajoliku kamo je lijepo doći, prisjetiti se slavnih dana i uživati u pogledu na dolinu rijeke Dobre.

Novigrad na Dobri

S Frankopanima, poznatim ljubiteljima umjetnosti i feudalnih gospodara Novigradskog posjeda između rijeka Dobre i Mrežnice, a njime je prolazila rimska cesta od Karlovca prema moru, veže se postanak crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u današnjem mjestu Novigrad na Dobri, spomenute još 1334. godine sa župnikom glagoljašem Andrijom. Srednjovjekovne isprave spominju da se cijelo ovo područje u predtursko doba nazivalo Dobra, a mjesto Novigrad na Dobri, u kojem se nalazi župna crkva, do 1945. je nosilo ime Crikveno Selo.

Novigrad na Dobri

Kad je nastao ovaj grad ne zna se točno. Njegovo ime Novigrad moglo bi značiti da je na istome mjestu ili u blizini postojao i neki stariji (Stara Dobra je po povijesnim izvorima bila 1193.g. utvrđeno središte ovoga kraja). Sigurno je da su Frankopani (grof Gašpar Frankopan Tržački) do ovog posjeda došli u XIV st. kada su kupili i Ozalj, a sam grad podigli su pedesetak godina poslije.

Novigrad na Dobri

Novigrad se dogradnjama kroz stoljeća preobrazio od obrambenog burga do raskošnog dvorca u kojem je 1783. boravio i austrijski car Josip II, o čemu je nekad svjedočio napis na spomen ploči iznad ulaznih vrata grada koja se i danas nalaze uz povijesnu cestu Karolinu (građenu od 1726. do 1732.g.). Novigrad je sve do uništenja u požaru 1944. godine, a zapalili su ga partizani, bio omiljeno izletište Karlovčana.

Novigrad na Dobri

Novigrad, lijepo zidana utvrda, bio je tijekom pripremanja Zrinsko-Frankopanske urote jedno od mjesta gdje Fran Krsto Frankopan planira oružanu pobunu protiv Habsburškog dvora. Novigrad je nakon 1671. doživio sudbinu ostalih posjeda Zrinskih i Frankopana. Opljačkan je i devastiran (grad zauzima krajiški general Josip Herberstein, zapovjednik Karlovca). Nekad raskošno opremljen dvor počinje propadati.

Od 1746. godine  je u posjedu baruna Patačića koji utvrdu preuređuje u barokni dvorac romantičnog ugođaja, 1809. kupuje ga francuski major Haraminčić, 1939. postaje dobro Banovine Hrvatske, a od uništenja 1944. godine prepušten je propadanju sve do početka obnove 1999. godine.

Novigrad na Dobri

Izvorna puškarnica i strijelnica

Novigrad na Dobri

Godine 1969. Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture iz Zagreba donosi rješenje za upis Novigrada u Registar nepokretnih spomenika kulture. Projekt obnove i konzervacije staroga grada počeo je 1999. godine, na inicijativu Društva prijatelja Novigrada na Dobri „Frankopan“, te uz pomoć Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Karlovca. Dvorac bi autentičan oblik mogao dobiti kroz deset i više godina, s obzirom da se radovi obavljaju po strogim naputcima konzervatora.

Novigrad na Dobri

Novigrad na Dobri

Velika cisterna u sjevernom dijelu dvorišta

Arheološka istraživanja pod vodstvom Sanjina Mihelića, višeg kustosa Arheološkog muzeja u Zagrebu, počela su 2003. godine.

Novigrad na Dobri

Novigrad na Dobri

Novigrad na Dobri

Novigrad na Dobri

Novigrad na Dobri

Obnovljene kule dobile su krovišta, kakva su ih natkrivala sve do 1944. godine.

Novigrad na Dobri

Jedna od obnovljenih kula je uređena kao vidikovac.

Novigrad na Dobri

Novigrad na Dobri

Viadukt Dobra na auto-cesti Zagreb - Rijeka

Lijepi pogled na stari grad Novigrad i dolinu Dobre  pruža se s viadukta Dobra na auto-cesti Zagreb - Rijeka. Samo dva kilometra uzvodno od viadukta nalazi se impozantni kameni most preko Dobre na  „auto-cesti Karolina“ (Karlovac – Rijeka, Bakar), kojom je 1732. godine prometno povezana unutrašnjost Hrvatske s Hrvatskim primorjem.

Novigrad na Dobri

Kameni most na Dobri (1726 - 1728.) u Novigradu

Most na Dobri složen je od klesanih kamenih blokova, ima 10 otvora i zidanu ogradu dugu 122 metara. Od starog grada Novigrada udaljen je stotinjak metara.

Novigrad na Dobri

Novigrad na Dobri

Tok Dobre kod Novigrada je također arheološki (hidro)lokalitet s nalazima oruđa, oružja i keramike, te pripada kulturnoj baštini ovoga kraja.

Ljubomir Škrinjar

Sri, 16-06-2021, 18:08:47

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.