Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

0_hum.jpg

Reportaža: Hum – "Krasna zemljo, Istro mila"

Lip 15, 2009
Kastrum – tvrđava – grad Hum i šest kilometara udaljeni Roč kroz povijest dijele zajedničku političku, gospodarsku i kulturnu sudbinu. Hum je danas spomen-grad, jedan od rijetkih sačuvanih primjera urbanog razvoja isključivo unutar ranosrednjevjekovnih zidina. U bizarnoj Guinessovoj knjizi rekorda spomenut je kao…

Misa zadužnica za ratnog ministra obrane Gojka Šuška

Svi 05, 2015
U Crkvi Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u zagrebačkoj Dubravi (Avenija Gojka Šuška bb) jučer je služena - o 17. obljetnici njegove smrti - sveta misa zadušnica za Gojka Šuška, ratnog ministra obrane Republike Hrvatske, najbližeg suradnika predsjednika dr. Franje Tuđmana. (Lj. Škrinjar, hkv)
Fotomonografija

Uz 8. obljetnicu preminuća dr. Franje Tuđmana

Pro 13, 2007
Iako su hrvatski mediji o tome malo ili nimalo izvještavali, treba znati da je osma obljetnica preminuća dr. Franje Tuđmana obilježena unazad sedam dana nizom događanja. Tako je u Galeriji Badrov u Zagrebu 4. prosinca otvorena izložba fotografija pod nazivom "Prvi hrvatski predsjednik", u organizaciji udruge Hrvatska…
Stara Gradiška

Lj. Škrinjar: Pakao srpskog logora Stara Gradiška 1992. godine

Velj 13, 2019
Donosimo prilog Ljubomira Škrinjara, opremljen bogatom fotodokumentarnom građom, o knjizi Vlade Radošića "Pakao srpskog logora. Stara Gradiška 1992. godine", u kojoj se donose autentični dokumenti, pravi podaci o broju žrtava i svjedočenja preživjelih logoraša. (hkv)
0-svhelena.jpg

Viteški turnir u Sv. Heleni (1/2)

Svi 28, 2009
Proteklog vikenda (23. i 24. svibnja) održan je „Međunarodni viteški turnir grofova Zrinskih Sveta Helena“ na prostoru oko kapele Sv. Helene i dvorca u Svetoj Heleni, selu nedaleko Zagreba. U okolišu idealnom za takve turnire je Turistička zajednica grada Sv. Ivana Zeline uložila silan trud u uspješnu organizaciju…
0_knin_2008

Reportaža: Knin – posljednji Dan pobjede?

Kol 08, 2008
S vojno-redarstvenom akcijom Oluja je slomljena velikosrpska agresija i oslobođena Hrvatska. Oni koji su Hrvate pekli na ražnju, oni koji su hrvatskim braniteljima rezali genitalije i kopali oči, a zatim im sve to ugurali u usta i ubili, oni koji su Hrvate prisiljavali da jedu vlastite uši prije smrt, oni koji su…
24 Brusane-sv.-Rok-procesija-2012

Reportaža: Brušane - od ispod ekvatora do hrvatske povijesti

Kol 19, 2012
U ličkom mjestu Brušane nalazimo tri geološko-paleontološka spomenika prirode unutar zaštićenog područja parka prirode Velebit, ali i spomenik Velebitskom ustanku, prvom organiziranom ustanku hrvatskog naroda protiv vojno policijskog terora Kraljevine Jugoslavije, tj. velikosrpskoga monarhofašizma i okupacije.…
Džamija u Zagrebu

Šegrt Hlapić srušio džamiju u Zagrebu

Stu 14, 2011
"Pola vijeka hrvatske umjetnosti" naslov je prve svečane izložbe održane 1938. u novootvorenom Domu likovnih umjetnosti kralja Petra I. Velikog Oslobodioca na istoimenom trgu u središtu Zagreba, koji živi Zagrepčani i danas zovu Džamija. U svezi s ovim Meštrovićevim paviljonom moguće je postaviti nekoliko (retoričkih)…
Gospa od Milosti na Visovačkom jezeru (2/2)

Gospa od Milosti na Visovačkom jezeru (2/2)

Ruj 22, 2008
Visovačka je crkva bila prvotno posvećena Sv. Pavlu apostolu (u popisu samostana Franjevačke provincije Bosne Srebrne naziva se "S. Pauli Visovachii"). Tek od turskih vremena crkva je bila posvećena Rođenju Bl. Djevice Marije, a kasnije Uznesenju Marijinu. Pobožnost se prema Gospi osobito širila u vrijeme ratova, kada…
0-roc.jpg

Reportaža: Roč – "Krasna zemljo, Istro mila“

Lip 10, 2009
"Roč je poveće mjesto u Istri. Stanovnici su Hrvati, govore i pišu samo hrvatskim jezikom. U XVII stoljeću uvodi se u Roč umjetnim načinom i talijanski jezik, ali narod ostaje hrvatski, samo pojedinci naučiše talijanski."(Zbornik za narodni život, JAZU, Zagreb, 1919.) Roč je jedno od glavnih žarišta glagoljske kulture…

Kovačević: Hercegbosanski Hrvati žele samo jednakopravnost

Tra 25, 2014
Knjiga Mate Kovačevića „Sudbina hercegbosanskih Hrvata – Suverenost u okviru EU federalizma" predstavljena je u prostorijama Hrvatskog slova, a njezin urednik i profesor Mate Ljubičić rekao je da „knjiga pokazuje kako su unatoč organiziranoj i masovnoj šutnji u javnosti najprije slabašno, a onda sve znatnije prodirali…
skradin_m

Skradin – Antička Scardona

Svi 19, 2008
Cijeli svijet tijekom ljeta dolazi u povijesni grad Skradin, a mi Hrvati na njega bacimo tek kratki pogled iz auta ili vidikovca kod Skradinskog mosta na autocesti Zagreb - Split. Okolica Skradina i područje rijeke Krke obiluje brojnim povijesnim i kulturnim spomenicima. Službeni plovni ulaz u Nacionalni park Krka je…

Reportaže u kronološkom redu

Stari grad Novigrad na Dobri


Iznad rijeke i mosta preko Dobre, na povišenom položaju da bi sve nadzirao, ali i bio viđen sa svih strana, stoji Novigrad, povijesna utvrda podignuta u XIV st. zapadno od Karlovca. Svakome tko bi ju ugledao morala je ulijevati strahopoštovanje. Doista, zidine i kule morale su izgledati nepobjedive, a svakako su to i bile. I nisu ih osvojili nadmoćni neprijatelji nego su pale u prvom redu kao žrtve povijesnih okolnosti. Sve donedavno stari grad Frankopana, Novigrad, je bio zapuštena ruševina. Dosadašnja obnova barem je donekle vratila, ako ništa drugo, njegove osnovne gabarite i ponovno ga učinila prepoznatljivom točkom u krajoliku kamo je lijepo doći, prisjetiti se slavnih dana i uživati u pogledu na dolinu rijeke Dobre.

Novigrad na Dobri

S Frankopanima, poznatim ljubiteljima umjetnosti i feudalnih gospodara Novigradskog posjeda između rijeka Dobre i Mrežnice, a njime je prolazila rimska cesta od Karlovca prema moru, veže se postanak crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u današnjem mjestu Novigrad na Dobri, spomenute još 1334. godine sa župnikom glagoljašem Andrijom. Srednjovjekovne isprave spominju da se cijelo ovo područje u predtursko doba nazivalo Dobra, a mjesto Novigrad na Dobri, u kojem se nalazi župna crkva, do 1945. je nosilo ime Crikveno Selo.

Novigrad na Dobri

Kad je nastao ovaj grad ne zna se točno. Njegovo ime Novigrad moglo bi značiti da je na istome mjestu ili u blizini postojao i neki stariji (Stara Dobra je po povijesnim izvorima bila 1193.g. utvrđeno središte ovoga kraja). Sigurno je da su Frankopani (grof Gašpar Frankopan Tržački) do ovog posjeda došli u XIV st. kada su kupili i Ozalj, a sam grad podigli su pedesetak godina poslije.

Novigrad na Dobri

Novigrad se dogradnjama kroz stoljeća preobrazio od obrambenog burga do raskošnog dvorca u kojem je 1783. boravio i austrijski car Josip II, o čemu je nekad svjedočio napis na spomen ploči iznad ulaznih vrata grada koja se i danas nalaze uz povijesnu cestu Karolinu (građenu od 1726. do 1732.g.). Novigrad je sve do uništenja u požaru 1944. godine, a zapalili su ga partizani, bio omiljeno izletište Karlovčana.

Novigrad na Dobri

Novigrad, lijepo zidana utvrda, bio je tijekom pripremanja Zrinsko-Frankopanske urote jedno od mjesta gdje Fran Krsto Frankopan planira oružanu pobunu protiv Habsburškog dvora. Novigrad je nakon 1671. doživio sudbinu ostalih posjeda Zrinskih i Frankopana. Opljačkan je i devastiran (grad zauzima krajiški general Josip Herberstein, zapovjednik Karlovca). Nekad raskošno opremljen dvor počinje propadati.

Od 1746. godine  je u posjedu baruna Patačića koji utvrdu preuređuje u barokni dvorac romantičnog ugođaja, 1809. kupuje ga francuski major Haraminčić, 1939. postaje dobro Banovine Hrvatske, a od uništenja 1944. godine prepušten je propadanju sve do početka obnove 1999. godine.

Novigrad na Dobri

Izvorna puškarnica i strijelnica

Novigrad na Dobri

Godine 1969. Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture iz Zagreba donosi rješenje za upis Novigrada u Registar nepokretnih spomenika kulture. Projekt obnove i konzervacije staroga grada počeo je 1999. godine, na inicijativu Društva prijatelja Novigrada na Dobri „Frankopan“, te uz pomoć Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Karlovca. Dvorac bi autentičan oblik mogao dobiti kroz deset i više godina, s obzirom da se radovi obavljaju po strogim naputcima konzervatora.

Novigrad na Dobri

Novigrad na Dobri

Velika cisterna u sjevernom dijelu dvorišta

Arheološka istraživanja pod vodstvom Sanjina Mihelića, višeg kustosa Arheološkog muzeja u Zagrebu, počela su 2003. godine.

Novigrad na Dobri

Novigrad na Dobri

Novigrad na Dobri

Novigrad na Dobri

Novigrad na Dobri

Obnovljene kule dobile su krovišta, kakva su ih natkrivala sve do 1944. godine.

Novigrad na Dobri

Jedna od obnovljenih kula je uređena kao vidikovac.

Novigrad na Dobri

Novigrad na Dobri

Viadukt Dobra na auto-cesti Zagreb - Rijeka

Lijepi pogled na stari grad Novigrad i dolinu Dobre  pruža se s viadukta Dobra na auto-cesti Zagreb - Rijeka. Samo dva kilometra uzvodno od viadukta nalazi se impozantni kameni most preko Dobre na  „auto-cesti Karolina“ (Karlovac – Rijeka, Bakar), kojom je 1732. godine prometno povezana unutrašnjost Hrvatske s Hrvatskim primorjem.

Novigrad na Dobri

Kameni most na Dobri (1726 - 1728.) u Novigradu

Most na Dobri složen je od klesanih kamenih blokova, ima 10 otvora i zidanu ogradu dugu 122 metara. Od starog grada Novigrada udaljen je stotinjak metara.

Novigrad na Dobri

Novigrad na Dobri

Tok Dobre kod Novigrada je također arheološki (hidro)lokalitet s nalazima oruđa, oružja i keramike, te pripada kulturnoj baštini ovoga kraja.

Ljubomir Škrinjar

Ned, 19-09-2021, 15:06:42

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.