Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

Škrip - muzej

Reportaža: Škrip - Lijepa li si...

Lis 02, 2007
Na otoku Braču kršćanstvo se raširilo vrlo rano (već od 3. st. je na ilirskom području dobro organizirano) i nigdje se na cijeloj jadranskoj obali ne nalaze ostaci tako brojnih starokršćanskih (kasno antičkih) ali i (staro)hrvatskih sakralnih prostora. Danas osamljene crkvice po unutrašnjosti otoka, a nekada uz…
Tribina

Obilježena 20. obljetnica "Izlaska iz hrvatske šutnje"

Ožu 02, 2009
Hrvatsko kulturno vijeće i Hrvatska kulturna zaklada upriličile su obilježavanje dvadesete obljetnice izlaska iz hrvatske šutnje tribinom koja je održana u subotu, 28. veljače 2009. u prostoru Hrvatske kulturne zaklade i Hrvatskoga slova u Zagrebu. Pozvani su živi sudionici, koji su govorili toga nadnevka, u Društvu…
0-masoni-sk

U Zagrebu predstavljena knjiga "Otkrivena tajna masona"

Tra 20, 2011
Sinoć je u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu predstavljena knjiga čileanskoga kardinala i nadbiskupa Santiaga Jose Marie Cara y Rodrigueza (1866 -1958.) "Otkrivena tajna masona s enciklikom Ljudski rod (Humanum genus) pape Lava XIII." Ovu rijetku knjigu u Hrvatskoj, iako je stara skoro 90 godina, su…
Paradisaea - Rajska ptica

Zlatno doba zagrebačkih Židova i glasoviti Hrvati na Zrinjevcu

Lis 24, 2011
Rajske ptice žive na Novoj Gvineji i u tropskim kišnim šumama Australije, a prvi crtež ove ptice napravio je jedan Hrvat čije poprsje nalazimo na Zrinskom trgu u Zagrebu. "Gdje se sada šeće zagrebačko obćinstvo po krasnih nasadih Zrinjevca brazdio je plug, neima tomu ni tri četvrtine vieka. Jošte g. 1825. sadio je tu…
giotto

Dura Europos i simboli grba Kraljevine Slavonije (3/4)

Svi 07, 2013
Teza da je petokraka zvijezda stari kršćanski simbol za Betlehemski zvijezdu nije uvjerljiva. Povijesna je istina pritom pomaknuta, reklo bi se, motivirano. Brojni likovni prikazi teme "Poklonstvo kraljeva", od kasne antike do baroka, to potvrđuju. To su stvari koje su jednostavno vidljive. Možda se to čini smiješnim,…
Maksimir

Maksimir: Četiri godišnja doba za šafrane na skrivenim grobovima

Lis 03, 2011
U vrijeme svečanog otvaranja, 1843. godine, zagrebački park Jurjevac (Maksimir) bio je najveći i najljepši perivoj u Europi jugoistočno od Beča, kojim je i car Franjo Jospi I. prošetao 1852. godine. Danas je, iako bez brojnih prvotnih obilježja, uvršten u popis Svjetske baštine i zaštićeni je spomenik prirode i…
0-misa-zadusnica

Održana misa zadušnica za ratnog ministra obrane Republike Hrvatske Gojka Šuška

Svi 05, 2010
Svetu misu zadušnicu u povodu 12. godišnjice smrti ratnog ministra obrane Republike Hrvatske Gojka Šuška, u crkvi Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u Zagrebu, predvodio je dr. fra Ivan Dugandžić zajedno s deset svećenika. Fra Ivan podsjetio je u propovijedi da ljubav i zahvalnost prema svojim pokojnima ljudi…
0-Humac

Reportaža: Knjižnica franjevačkog samostana svetog Ante Padovanskog na Humcu

Lis 01, 2009
Hercegovački franjevci su gradnjom samostana na Humcu utemeljili ne samo duhovno i vjersko nego i odgojno središte za žitelje ovog kraja. U prostorijama samostana otvorili su pučku školu 1867. godine i uredili samostansku knjižnicu, a od 1871. i franjevačku srednju školu, te prvu godinu filozofsko-teološkog studija.…

Održan okrugli stol u povodu 70. obljetnice Bleiburške tragedije

Svi 13, 2015
Opći zaključak skupa mogao bi se svesti pod zajednički nazivnik kako je elita bivšega titoističkoga režima, doduše, bila na pobjedničkoj strani rata, no bilance svih totalitarizama toga vremena su slične. Tito je bio u jednakoj mjeri loš kao Hitler ili Staljin, a proporcionalno gledano stradalo je jednako građana…
Pobjednici

Svečana akademija u povodu 8. obljetnice smrti dr. Franje Tuđmana

Pro 13, 2007
Povodom osme obljetnice smrti prvoga hrvatskoga predsjednika dr. Franje Tuđmana održan je cijeli niz skupova koje je i pored gotovo nikakvih najava u medijima nazočili brojni građani iz cijelog spektra hrvatskog društva. U sklopu medijske blokade izostali su i izvještaji sa spomenutih skupova, pa je portal Hrvatskoga…
0_cavoglave

Čavoglave / Thompson - Dan pobjede

Kol 08, 2008
Marko Perković Thompson, u svojim rodnim Čavoglavama na obroncima Svilaje, besplatnim koncertom obilježio je Dan pobjede i domovinske zahvalnosti. Prema pisanju nesklonih mu medija koncertu je nazočilo blizu sto tisuća ljudi iz cijele Hrvatske – od Vukovara i Osijeka do Pule i Dubrovnika. Uz niz popratnih kulturnih i…

Reportaže u kronološkom redu

Pićan – "Krasna zemljo, Istra milo“

 

1_pican.jpg

Pogled na Pićan

Pićan je, kao i većina gradića u srednjoj Istri, smješten na prethistorijskoj gradini. U pisanim dokumentima spominje se 50. godine po Kristu kao rimska utvrda Peten. Krajem XII stoljeća Pićan zajedno s Pazinom i okolicom postaje djelom Grafschaft Ysterreich koja 1374. pod imenom Pazinska grofovija postaje vlasništvo obitelji Habsburg.

3_pican.jpg

Crkvica Svetog Mihovila

Izvan zidina starog Pićna nalazimo jednobrodnu romaničku crkvicu Svetog Mihovila iz XIII stoljeća, a od 1999. društvo joj pravi Obitelj, skulptura talijanskog kipara Zavagnea.

4_pican.jpg

Freske i glagoljaške grafite iz crkvice Sv.Mihovila nismo uspjeli vidjeti. U Pićnu se nalazio posljednji samostan u Europi u kome su pisali glagoljicom. 

2_pican.jpg
Crkvica Sv. Roka Crkvica Sv. Roka, zaštitnika od kuge, podignuta u jeku epidemije kuge 1631. godine.
 
5_pican.jpg 

Gradska vrata, ulaz u stari Pićan

Gradska vrata iz XIV stoljeća su dio srednjovjekovnih zidina starog biskupskog grada Pićna.

6_pican.jpg
Istra je bogata ne samo s glagoljaškim grafitima već i s grafitima kao što je ovaj kojeg vidimo lijevo od ulaznih gradskih vrata, ili starog grafita u glavnoj vodnjanskoj ulici – W STALIN (Živio Staljin).
 
9_pican.jpg
Starogradska jezgra Pićna, nekoć biskupskog grada i administrativnog središta središnjeg dijela Istre u doba vladavine Bizanta. Danas ovdje živi svega nekoliko obitelji.
 
10_pican.jpg
11_pican.jpg

Sve je kao nekad, a ljudi nema.

12_pican.jpg 

U ovom uspavanom gradu ni dva čovjekova najbolja prijatelja nisu smrtni neprijatelji.  

13_pican.jpg
 
8_pican.jpg 

  Kuća u kojoj je rođen Matko Brajša-Rašan

Odvjetnici Matko Brajša-Rašan (Pićan, 11. XII 1859. – Zagreb, 5. IX 1934.) i Dr. Ivan Cukon (Medulin, 23. X 1868. – Zagreb, 7. X 1928.), istaknuti hrvatski domoljubi, Istrani, autori su najpoznatije istarske pjesme „Krasna zemljo, Istro mila“, himne namijenjenoj Školskoj družbi Sv. Ćirila i Metoda za Istru. Cukon je autor stihova, a uglazbio ih je Brajša 1912. godine.

Cukon je tijekom talijanske okupacije Istre uhićen, interniran u ožujku 1919. i zadržan u Italiji do rujna. Kad je zaključenjem Rapalskog ugovora 12. studenog 1920. talijansku okupaciju Istre zamijenila talijanska aneksija Istre i počeo progon svih istaknutijih Hrvata koji su rodoljubno djelovali i izgarali za samostalnost i neovisnost cjelokupnoga hrvatskoga naroda, Cukon i Brajša spasili su glave bijegom u Zagreb. U Istri danas mnogi ne žele znati da se sve to događalo Hrvatima i prije dolaska Musolinija na vlast.

Dr. Ivan Cukon je po dolasku u Zagreb postavljen za župana Zagrebačke županije, a onda i Zagrebačke oblasti.


KRASNA ZEMLJO

Krasna zemljo, Istro mila
dome roda hrvatskog
Kud se ori pjesan vila,
s Učke tja do mora tvog.

Glas se čuje oko Raše,
čuje Mirna, Draga, Lim
Sve se diže što je naše
za rod gori srcem svim.

Slava tebi Pazin - grade
koj' nam čuvaš rodni kraj
Divne li ste, oj Livade
nek' vas mine tuđi sjaj!  

Sva se Istra širom budi
Pula, Buzet, Lošinj, Cres
Svud pomažu dobri ljudi
nauk žari kano krijes.  

Skupština Istarske županije je ovu lijepu hrvatsku pjesmu, za koju se nekad znalo reći da je to istarska himna, proglasila (23. rujna 2002.) himnom Istarske županije (naziv Istarske županije ispisuje se dvojezično i glasi: Istarska županija - Regione Istriana), a protiv nje su talijanska Unija, neke zajednice Talijana u Istri kao i Županijski odjel za prava talijanske etničke zajednice.

U Istarskoj županiji hrvatski i talijanski jezik su u ravnopravnoj službenoj uporabi u radu županijskih tijela u samoupravnom djelokrugu, nazivi gradova i mjesta ispisuju se dvojezično, a struktura stanovništva u Istri izgleda ovako: Hrvati 148.328 (71,9 %), Talijani 14.284 (6,9 %) i ostali.

Neki bi krugovi u Istri željeli svečanu županijsku pjesmu "Krasna zemljo“ izjednačiti s hrvatskom državnom himnom "Lijepa naša domovino“, a oni koji "zose rece da je najprvo Istrijon, a pena pokle Hrvot" govore da bi Istra trebala biti samostalna država, a Istrijani priznati kao nacija. Stara priča.

»Zašto na nedavnom Sajmu turizma u Münchenu na prostoru Istarske turističke zajednice (koja je uz to i fizički bila odvojena od prostora Hrvatske turističke zajednice!?) nije bilo hrvatskih nacionalnih simbola?« (Vjesnik, 15. ožujka 1999.)  

7_pican.jpg 

Zvonik župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije, visok 48 metara, izgrađen 1872., udaljen je dvadesetak metara od same crkve.  

14_pican.jpg
 
Nekada katedrala, danas župna crkva.

Prva katedrala posvećena Blaženoj Djevici Mariji na današnjem teritoriju Republike Hrvatske bila je u Pićnu, Pićanskoj biskupiji koju je utemeljio Sv. Nicefor, davne 524. godine. Bila je to peta biskupija u kršćanskom svijetu uopće. Titulu današnjega naslovnog biskupa Pićanske biskupije nosi pomoćni zagrebački biskup mons. dr. Valentin Pozaić.

Od 1606. do 1771. godine gradili su na mjestu stare katedrale današnju župnu crkvu Navještenja Blažene Djevice Marije, posvećene Sv. Niceforu (ranokršćanski mučenik), zaštitniku Pićna i Pićanske biskupije - koju je ukinuo habsburški vladar car Josip II 1788. godine.

14a_pican.jpg

Neobičnost su pročelja dva kipa različitih svetaca, ali istog imena!

U desnoj niši je kip prvog pićanskog biskupa Nicefora (njegovo se tijelo danas nalazi u Umagu, a relikvija njegove ruke čuva se u ovoj crkvi), dok je u lijevoj kip ranokršćanskog mučenika Sv. Nicefora koji u rukama drži maketu Pićna. On je, prema legendi, 324. godine ovdje sagradio prvu kršćansku crkvu. Kip Bogorodice nalazi se u sredini pročelja.

U doba uprave mletačke obitelji Flangini izbila je najveće buna kmetova u Istri. Oko 3000 žitelja iz čitave pokrajine, pod vodstvom Mate Bolka, 6. srpnja 1653. sukobilo se sa surovim ubiračima poreza. Razvalili su gradska vrata, opustošili katedralu i biskupski dvor te ubili predstavnika pokrajinske uprave Hanibala Bottonia i njegovog kancelara.

15_pican.jpg

Unutrašnjost crkve je barokizirana za vrijeme posljednjeg pićanskog biskupa Piccardia (1766 – 1784.).

16_pican.jpg

Grobnice pićanskih biskupa i viđenijih laika ugrađene su u pod crkve i u plato ispred crkve, a nadgrobne ploče su ukrašene reljefima i grbovima. Brigu oko održavanja sakralnih objekata vodi župno vijeće.

17_pican.jpg

Kip Sv. Ivana Nepomuka, češkog sveca, zaštitnika kraljica, mostova, ispovjednih tajni i zaštitnika protiv poplava, podignut 1714. u parku pred ulazom u Pićan. 

18_pican.jpg

Pogled na Učku s jednog od dva vidikovca u Pićnu.

Izuzmemo li pogled s vrha Učke onda bi Pićan i Oprtalj bili mjesta s najljepšim pogledom na brdovit krajolik središnje Istre. A iz Pićna možemo baciti pogled i na Rockwool u Čepičkom polju, tvornicu koju su ovdje dozvolili izgradit oni koji prisežu da neizmjerno vole Istru.

Ljubomir Škrinjar

{mxc}

Čet, 24-06-2021, 11:04:36

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.