Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

Žminj – "Krasna zemljo, Istro mila" (1/2)

 

Tijekom drugog tisućljeća prije Krista naseljava se uzvisina (histarska žminjska gradina), prometno i zemljopisno središte Histra, na kojoj se nalazi današnji istarski gradić Žminj. Neki arheolozi, među njima i bivša ministrica kulture, u stručno-znanstvenim radovima o Istri i naseljavanju Istre tijekom seobe naroda izbjegavaju spominjanje Hrvata već radije pišu o Slavenima. Neupućeni bi mogli pomisliti da je riječ, na primjer, o Rusima ili Poljacima.

A najznačajnije starohrvatske nekropole nađene su kod Žminja: jedna uz današnju zgradu škole, druga na nedalekom brežuljku. Da je riječ o starohrvatskom groblju svjedoče pronađeni predmeti u grobovima, koji pritom imaju i kršćanska obilježja još od VIII stoljeća, dok glavnina od gotovo 300 ukopa datira u IX i X stoljeće. Ukopne grobnice, položene su u smjeru izlaska sunca s otklonima uzrokovanim njegovim godišnjim pomicanjima (vidi u: Bribirska glavica), i prekrivene su cjelovitom nadgrobnom pločom. Hrvati su iz svoje pradomovine donijeli plug s kolicima i time unaprijedili rimsku tehniku oranja u plodnoj i pitkom vodom bogatoj zemlji Žminjštine.

1-zminj.jpg

Župna crkva Svetog Mihovila Arkanđela

Žminj je početkom XVII stoljeća bio okružen zidom visokim 3 do 4 metra i osnažen s pet kružnih kula, od kojih su dvije sastavni dio žminjskog kaštela (tvrđave). Južni zid kaštela ujedno je i bočno pročelje današnje župne crkve (iz 1625.), podignute na mjestu stare crkve iz 1178. godine (prema pisanom dokumentu pape Aleksandra III).

Žminjska župna crkva Svetog Mihovila Arkanđela jedno je od najznačajnijih baroknih zdanja u Istri, s jedinstvenim zapadnim pročeljem (dovršeno 1717.), koje nije kopija ni jednog poznatog pročelja.

2_zminj.jpg
3_zminj.jpg

 Najljepša mramorna propovjedaonica u Istri.

4_svtrojstvo.jpg

Kapelica Svetog Trojstva prislonjena je na sjeverno pročelje župne crkve, i ubraja se u malobrojne ostatke srednjovjekovnog dvorca u Žminju. 

5_svtrojstvo.jpg
Pogled na kapelicu Svetog Trojstva 
6_svtrojstvo.jpg

Kapelica je oslikana 1471. godine. U tri vodoravna reda duž zidova i svoda nižu se jednoobrazni kvadrati, svaki sa svojom slikom (ukupno ih je 31). Svaki red ovog srednjovjekovnog stripa ili slikovnice, namijenjen nepismenim pučanima, ima svoju priču. Gornji red prikazuje Isusovo rođenje i djetinjstvo, srednji red Isusov život do trenutka uhićenja u Getsemanskom vrtu, a donji red muku i Kristovo uskrsnuće. Ako pozornije pogledamo slike uočit ćemo detalje srednjovjekovnih zgrada, gradskih trgova, unutrašnjosti kuća i mode, detalje frizura, oka usnica i cvijeća. Uz sve to svaka je "razglednica“ risana u perspektivi.

7_svtrojstvo.jpg
"Katakombe" usred Žminja!
8_svtrojstvo.jpg
9_svtrojstvoo.jpg
10_svtrojstvo.jpg
11_svtrojstvo.jpg
12_svtrojstvoo.jpg
13_svtrojstvoo.jpg
14_svtrojstvoo.jpg
15_svtrojstvo.jpg
16_svtrojstvoo.jpg
17_svtrojstvo.jpg

Freska na zidu svetišta: Krist Kralj, vladar svijeta.

Ljubomir Škrinjar

Za drugi dio reportaže kliknite ovdje.

Čet, 22-10-2020, 05:28:02

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.