Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

Gvozdansko - Misa

Hodočašće u Gvozdansko - Tamo gdje su Hrvati istrijebljeni

Sij 15, 2012
Kako smo najavljivali, danas je održan treći po redu hodočasnički spomen-pohod u Gvozdansko. Svetu misu predvodio je član Upravnog odbora HKV-a mons. dr. Mile Bogović. Dok pripremamo širi prilog o događaju, ovom prilikom objavljujemo kratku reportažu u slikama koja dočarava posebnu atmosferu s mjesta gdje su Hrvati…
0-Hatsepsut

Trubadur Jovanović i simboli grba Kraljevine Slavonije (1/4)

Ožu 18, 2013
Je li petokraka zvijezda "lijeva ruka Boga"? Daje li ona "pokojnicima božansko vodstvo i zaštitu"? Jesu li je zato naši vrsni arhitekti Bollé i Lubinski-Lövy stavili u grb Kraljevine Slavonije na zagrebačkoj Prvostolnici, odnosno Trgovačko obrtni muzej (Etnografski muzej)? Opčinjenost petokrakom nikad nije bilo jaće…
0-misa-zadusnica

Održana misa zadušnica za ratnog ministra obrane Republike Hrvatske Gojka Šuška

Svi 05, 2010
Svetu misu zadušnicu u povodu 12. godišnjice smrti ratnog ministra obrane Republike Hrvatske Gojka Šuška, u crkvi Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u Zagrebu, predvodio je dr. fra Ivan Dugandžić zajedno s deset svećenika. Fra Ivan podsjetio je u propovijedi da ljubav i zahvalnost prema svojim pokojnima ljudi…
vindija_m

Reportaža: Fosilni vulkan i špilja Vindija u Hrvatskom zagorju

Lip 11, 2008
Ravna gora, najsjevernija planina Hrvatskog zagorja visoka 686 metara, kao posljednji ogranak jugoistočnih Alpi, ima brojne špilje i lokalitete od iznimnog paleontološko-geomorfološkog i arheološkog značaja. Zaštićeni spomenici prirode su špilja Vindija te Mačkova i Šincekova špilja, koje su prije 28 000 godina…
Tribina

Obilježena 20. obljetnica "Izlaska iz hrvatske šutnje"

Ožu 02, 2009
Hrvatsko kulturno vijeće i Hrvatska kulturna zaklada upriličile su obilježavanje dvadesete obljetnice izlaska iz hrvatske šutnje tribinom koja je održana u subotu, 28. veljače 2009. u prostoru Hrvatske kulturne zaklade i Hrvatskoga slova u Zagrebu. Pozvani su živi sudionici, koji su govorili toga nadnevka, u Društvu…
Krapinske toplice

Krapinske Toplice - na čast domovine u korist čovječanstva

Kol 24, 2013
U Krapinskim Toplicama izabran je dr. Ante Starčević u Hrvatski sabor, a danas su najznačajniji lječilišno-zdrastveni (turistički) centar u Hrvatskoj. Zagrebčani tik železničke postaje u selu Zaprešić mogu kola dobiti, za koja gostioničari i trgovci naručbine primaju. Želi li tko, da za vožnju iz Zaprešića do…
0 KBC ZAGREB Rebro

Tko ima "prste u pekmezu" - zatajene istine o bolnici Rebro (9)

Pro 21, 2016
Možda je glupo pitanje, no može li netko pojasniti zašto Hrvatska liječnička komora, koje su članovi i dr. Vojislav i Leposava Stanimirović, nije do danas vratila u svoje okrilje hrvatske liječnike koji su "zbog suradnje s okupatorom nedostojni da budu članovi Zbora liječnika"? Važan naputak za korisnike zdravstvenih…
Gospa od Milosti na Visovačkom jezeru (2/2)

Gospa od Milosti na Visovačkom jezeru (2/2)

Ruj 22, 2008
Visovačka je crkva bila prvotno posvećena Sv. Pavlu apostolu (u popisu samostana Franjevačke provincije Bosne Srebrne naziva se "S. Pauli Visovachii"). Tek od turskih vremena crkva je bila posvećena Rođenju Bl. Djevice Marije, a kasnije Uznesenju Marijinu. Pobožnost se prema Gospi osobito širila u vrijeme ratova, kada…
0-Humac-muzej

Reportaža: Muzej franjevačkog samostana svetog Ante Padovanskog na Humcu (1/2)

Ruj 25, 2009
Najstarija samostanska crkva u cijeloj Herceg – Bosni nalazi se u mjestu Humac, predgrađu Ljubuškoga i samo deset kilometara daleko od Međugorja. U ovom franjevačkom samostanu svetog Ante Padovanskog na Humcu nalazi se najstariji muzej u BiH, osnovan 1884. godine. U obnovljenom muzeju izloženi su predmeti prikupljeni…
0-Tom

Reportaža: Delminium – Tomislavgrad

Pro 17, 2009
Ako je istina da se mjesta sjećaju događaja, onda je Duvanjsko polje dio naše emocionalne karte i pejsaža koji je sudjelovao u stvaranju hrvatskog nacionalnog identiteta. Ovdje povijest govori o predrimskim i rimskim vremenima, o hrvatskom kraljevstvu, turskim osvajanjima i zulumima, o borbi Hrvata ovoga kraja za…
bribir_m

Bribirska glavica - Hrvatska Troja (1/2)

Svi 12, 2008
Od čvora Skradin, na autocesti A1, pa do Bribirske glavice – središta hrvatske države u 13. stoljeću – i spomenika kulture najviše kategorije, ima svega deset minuta lagane vožnje automobilom (slijediti potokaz za Benkovac!). Arheološki lokalitet Bribirska glavica (antička Varvaria i starohrvatski Bribir) – obuhvaća…

Reportaže u kronološkom redu

Đavlova glava u zagrebačkoj katedrali (2/5)

Prvom dijelu reportaže možete pristupiti ovdje.

Najpopularnije štivo srednjeg vijeka, uz Bibliju, je bestijarij ili srednjovjekovni prirodopis s popisom biljaka, životinja, demona, zmajeva i drugih mitoloških bića, kojima je po pučkom vjerovanju Bog dao magijsko svojstvo. Mistika i simbolika tih bića postaje dio likovne opreme katedrala, a s njima su osobito bogato ukrašene gotičke katedrale u Francuskoj (npr. katedrala u Chartresu). Takve neobične likove ima i zagrebačka katedrala. Sva ta neobična bića i čudovišta, zapravo zajedno čuvaju i brane od zlih sila Božju kuću na zemlji.

 

«EBERHARDOVA KATEDRALA»

Radovi na katedrali napreduju sporo. Oko 1400. godine, u vrijeme biskupa Eberharda (+1419.), dovršene su srednja i sjeverna te donekle i južna lađa, a do 1433. biskup Alben (+1433.) dovršit će južnu lađu i donje dijelove dvaju zvonika u gotičkom stilu. Zalaganjem biskupa Thuza (+1499.) katedrala je bogato opremljena oltarima i slikama, a Dürerov triptih Kristove muke postavljen je na oltar sv. Marije Kraljice u južnoj apsidi.

33-Unutarnji sjeverni zid sjeverne lae katedrale

Unutarnji sjeverni zid sjeverne lađe  

Majstori biskupa Eberharda maskirali su mjesta nadogradnje stupova, u udubinama prozora s unutarnje i vanjske strane sjevernog zida sjeverne lađe, s likovima iz bestijarija. Ne vidimo ih na stupovima južne lađe, jer su nju nešto kasnije gradili drugi majstori. 

34 Glava djavla u zagrebackoj katedrali

Đavlova glava

Prvi unutarnji prozor sjeverne lađe – đavlova glava na visini od oko 20 metara (šišmišova krila na mjestu ušiju, rogovi, brkovi i kozja brada u skladu su s popularnom srednjovjekovnom predodžbom vraga, sotone). Demonološka ikonografija, nasljeđena iz starozavjetnih vjerovanja, javlja se u kršćanskoj umjetnosti od IX stoljeća. Simboli nose u sebi i emocije i smisao koji svatko može doživjeti, ali samo djelomično spoznati, razumjeti ili naslutiti.

34a Vanjski sjeverni zid sjeverne lae katedrale

Vanjski sjeverni zid sjeverne lađe

Grbovi biskupa Eberharda na potpornjacima, i čudovišta u udubinama prozora, rječito nam govore do koje visine je katedrala bila izgrađena prije 1400-te godine. 

35  monstrum majmun Zagreb

Prvi prozor sjeverne lađe, vanjska strana s lijeva – glava monstruma (majmuna?) 

Živimo u svijetu simbola, a da toga često nismo ni svjesni. Sve je manje ljudi svjesno ne samo podrijetla i značenja simbola, već i da se na čovjekovo nesvjesno može utjecati simboličkim slikama.  

Zoomorfni i fitomorfni simboli različitog su podrijetla, ali im je zajedničko da slika životinje ili cvijeta (biljke) predstavlja, označava nešto drugo, jer bi doslovno čitanje odvelo na krivi put. Govor simbola – koji odgovara kripto-jeziku, dominira u ranokršćanskom razdoblju. Simboli prenose šifrirane poruke onome koji pozna značenje znaka: kršćani će crtež ribe upotrebljavati kao tajni znak prepoznavanja i simbol nove vjere koju nisu smjeli javno ispovijedati, a simbolično značenje ribe je i dublje jer je povezano s vodom i krštenjem. U astrologiji je riba simbol za zviježđe Riba.

36-autoportret majstora katedrala Zagreb

Moguće autoportret majstora

37  lav lisnati katedrala BDM

Lisnata glava lava  

38 Maska s listom katedrala

Maska s listom

39 lavic i monstrum zagreb katedrala

Glava lavića i monstruma s kljunom 

Svaki je simbol bogat porukama, a njegova interpretacija ovisi o kulturološkim uvjetima i vremenskom razdoblju u kojima on nastaje. Možemo naći isti simbol koji dvije kulture tumače na dva ili više posve različita načina. Jedan od takvih simbola je i lav, koji ima različito simboličko značenje kod starih Perzijanaca, Židova, Egipčana ili kršćana.

40 covjek sismis pas katedrala Zagreb

Humanoidna glava sa šišmišovim krilima i pas sa svinjskom njuškom 

41 grifon katedrala sv stjepana Zagreb Hrvatska

Grifon

Neka simbolička značenja iz mitova i vjerovanja drevnih naroda orijentalnih civilizacija (od Mezopotamije do Kine), su preko antičke Grčke ušla u civilizaciju Zapada. Grifon (nakazni životinjski hibrid) je u grčkoj mitologiji čuvar zlata i Dionizijevog vina, Hebrejima je bio simbol Perzije, a u kršćanskoj simbolici ponekad je slika demona.

Simbolika grifona je višeslojna. To je mistična zvijer s tijelom lava koji gospodari zemljom (stražnji dio tijela) i glavom orla koji gospodari nebom (prednji dio tijela s krilima i orlovim čaporcima te ušima). Tijelo lava u srednjovjekovnom promišljanju predstavlja Materiju dok je snaga koja njome vlada, glava orla, Duh. Polazeći od tog tumačenja grifon je, u srednjem vijeku, simbolizirao kršćansku mudrost i snagu Krista, ali i Kristovu dvojnu prirodu koji je Bog i čovjek. Prema nekim izvorima grifon je i čuvar ulaska u zemaljski raj, kao što je arhanđel Mihael čuvar ulaska u nebeski raj.

42-Vuk katedrala BDM Zagreb

Vuk

46-Zmajevi na zaglavnom kamenu katedrale Zagreb

Zmajevi na zaglavnom kamenu svoda zagrebačke katedrale

Zaglavni kamen (ili ključ u kojem se spajaju kamena rebra svoda) na svodu sjeverne lađe, iznad oltara sv. Ladislava, ukrašen je leviatanima/aspisima – čudovišnim zmajevima (gmazovima) koji mogu progutati sunce, a koji simboliziraju grješnika i izazov iskušenja vjere. Iskešene glave aspisa grizu svoje ljuskavo tijelo od listova pelina (pelin – jedan od simbola Spasitelja), a njihove široke repove (naprave za stvaranje olujnih oblaka – opis koji se pojavljuje i u bestijariju Leonarda da Vincija), koji su simbol naših strahova, čvrsto drže dvije ruke, najvjerojatnije Kristove (vidi lice Krista na freski u kapeli Sv. Stjepana Prvomučenika).

45-Vinova loza Katedrala Zagreb

Vinova loza i grozdovi – fitomorfni simboli na zaglavnom kamenu svoda katedrale.

47-Katedrala Timotej sakristija vinova loza

Zaglavni kamen na svodu Timotejeve sakristije

Zaglavni kamen na svodu Timotejeve sakristije također je ukrašen vinovom lozom, viticama i grozdovima, motivima koji simboliziraju Isusa ("Ja sam trs, vi ste mladice") i Uskrsnuće. Grožđe ima simboličko značenje i u vezi s ulogom vina u Posljednjoj večeri.

48-Agnus dei Timotej katedrala Zagreb Croatia

Jaganjac Božji (Agnus Dei) – zoomorfni simbol za Krista, i zastava Uskrsnuća na zaglavnom kamenu svoda sakristije 

49- Lav kapelica sv stjepana katedrala Zagreb

Još jedan zoomorfni simbol - lav na zaglavnom kamenu svoda u kapelici sv. Stjepana Prvomučenika   

Vrativši se iz Dalmacije, kamo je pobjegao pred Tatarima, biskup Stjepan II. (+1247.) sagradio je ranogotičku kapelicu sv. Stjepana Prvomučenika uz južni zid oštećene "Ladislavove katedrale". Svetog Stjepana Prvomučenika su, u I st. po. Kr., židovski vjerski poglavari dali pogubiti kamenovanjem.

Interesantno je da zidovi kapelice nisu od klesana kamena već od cigle, "novog" i jeftinijeg građevnog materijala čije umijeće pravljenja su u to vrijeme Dominikanci počeli širiti po Europi. Dio kapelice ugrađen je kao polukula u obranbene zidine (1510.), a kasnije je uklopljena u Nadbiskupski dvor gdje se i danas nalazi.

Kažu da je zaglavni kamen na svodu kapelice jedan od najljepših zaglavnih kamenova ranogotičke arhitekture XIII stoljeća u kopnenoj Hrvatskoj.

Prikazan je pozlaćeni lav, obavijen pelinovom grančicom, kako budi rikom mrtvu mladunčad – vrlo čest ikonografski motiv u Francuskoj, simbolizira uskrsnuće Kristovo. Da bismo razumjeli što simbol znači, potrebno je doznati vezu koja postoji između simbola i nekog događaja. Naime, u ono vrijeme ljudi su vjerovali da se lavovi rađaju mrtvi. U tetramorfu je lav oznaka (atribut) za evanđelistu Marka.

Na freskama koje pokrivaju svod kapelice, uz zaglavni kamen vidimo naslikanu osmokraku zvijezdu i oktagon, koji je zbog osam kuteva njen geometrijski ekvivalent. Zašto je nepoznati slikar naslikao zvijezdu s osam, a ne sa sedam, šest ili pet krakova?  

49a-Krist u madorli Zagreb katedrala

Freska na svodu kapelice: Krist u mandroli

Na jednoj stijeni u južnom Jordanu nedavno je pronađen najstariji crtež osmokrake zvijezde, star 7000 godina,  nazvalna "Zvijezda Gashullska, božanski san iz kamenog doba". Osmerokutne su ranokršćanske krstionice i bazeni za krštenje, tlocrti nekih bazilika, ali i kruna Svetog Rimskog cara (iz 961. – 1024. godine) sa simboličkim značenjem: vladar svijeta i ujedno Božji namjesnik na zemlji.

Osmica i osmerokut pripadaju, po sv. Augustinu (+ 430.),  Novom zavjetu, i navješćuju blaženstvo budućega vječnog života te simboliziraju Isusovo uskrsnuće. U vrijeme Gotike kršćanstvo otkriva ženske vrijednosti, a Gospa je izbila na istaknuto mjesto nauka o vjeri. Osmokraka zvijezda i oktagon se u srednjovjekovnoj kršćanskoj ikonografiji pojavljuje i kao atribut Djevice Marije, "zvijezde Danice" (Venere), čije svjetlo naznačava početak novog dana koji će nastupiti s Isusovim rođenjem. Osam vanjskih šiljaka malteškog križa simboliziraju regeneraciju (obnovu, oživljavanje).

Simbolizam broja osam ima također značajno mjesto u hinduističkoj i islamskoj arhitekturi i umjetnosti. Tijekom vremena, a napose u razdoblju renesanse, šesterokut i heksagon ("Davidova zvijezda"), će istisnuti osmokraku zvijezdu i oktagon iz kršćanske ikonografije.

41a Grb biskupa Eberharda katedrala

Grb biskupa Eberharda, ukrašen lišćem, na stupu u jugozapadnom kutu južne lađe.

Već smo spomenuli razlog zašto mjesta nadogradnje stupova u južnoj lađi nisu ukrašena kao u sjevernoj lađi. Izuzetak čini stup uz zid južnog zvonika (zid na kojem je glagoljički natpis) ukrašen grbom biskupa Eberharda. Eberhard, koji je bio kancelar kralja Sigismunda u Budimu, obilježio je katedralu sa čak 14 svojih grbova.

Nakon Prvoga križarskog rata raširila se moda oslikavanja štitova, razvijena iz potrebe lakše identifikacije u borbi. Ubrzo su oslikani štitovi postali službeni grbovi kraljeva i plemića, a stroga pravila kako grb (štit) mora izgledati, gdje se mogu stavljati simboli i tko ih smije nositi, napisali su heraldičari. Danas se znanost o grbovima naziva heraldika.

41b Grb biskupa Eberharda i Kanizaja Zagreb

Grb biskupa Eberharda (+1419.) iznad grba biskupa Kanižaja (+1374.) koji je prvi svojim grbom obilježio sudjelovanje u gradnji katedrale.

Većina grbova biskupa Eberharda na katedrali ne odgovara pravilima heraldike - okrunjeni lav, uzdignut na stražnje noge, okrenut desno u štitu obrubljenom šiljcima. Možda će neki znalac heraldike to objasniti svojim komentarom na kraju reportaže.

41c Grb biskupa Eberharda zagrebacka katedrala

Grb biskupa Eberharda na zapadnom pročelju zagrebačke katedrale - lav je okrenut ispravno, na lijevu (heraldički desnu) stranu.

 

MASKARONI

Na vrijeme biskupa Eberharda podsjeća nas i 12 maskarona (predstavljaju alegorijske simbole) s kojima je ukrasio zapadno pročelje katedrale. Groteskni likovi glava, od kojih pojedine imaju ljudsko obličje s iscerenim licem, a pojedine su likovi iz mašte.

42 Maskaron katedrala Zagreb

43 Maskaron katedrala

44 Maskaron

45 maskaron

46 maskaron procelje katedrale Zagreb

 

RIGALICE

50 Vodoriga katedrala u Zagrebu

Bollé je tijekom neogotičke obnove ukrasio katedralu s brojnim rigalicama.

Na gotičkim katedralama gradili su oluke za odvodnju kišnice u obliku rigalice (fr. gargouille – grlo), kamenih figura zmajeva, žaba, šišmiša i drugih monstruoznih zoomorfnih oblika koji rigaju vodu iz usta i čuvaju crkvu od zlih demonskih sila. U keltskoj i germanskoj mitologiji rigalice se spominju kao bića koja se kreću po noći, a danu se skamenjuju. Otimaju i jedu djecu.

51 Rigalica vodoriga katedrala

Rigalica na obnovljenoj prvoj galeriji katedrale izrađena po izvornom modelu rigalice iz vremena Hermana Bolléa.

53a Vodorige

53 vodoriga katedrala

54 Vodorige Zagreb

55 Rigalice

56 vodoriga vuk procelje katedrale

Nastavku reportaže pristupite ovdje: Đavlova glava u zagrebačkoj katedrali (3/5).

Ljubomir Škrinjar  

Čet, 29-07-2021, 18:11:09

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.