Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

Džamija u Zagrebu

Šegrt Hlapić srušio džamiju u Zagrebu

Stu 14, 2011
"Pola vijeka hrvatske umjetnosti" naslov je prve svečane izložbe održane 1938. u novootvorenom Domu likovnih umjetnosti kralja Petra I. Velikog Oslobodioca na istoimenom trgu u središtu Zagreba, koji živi Zagrepčani i danas zovu Džamija. U svezi s ovim Meštrovićevim paviljonom moguće je postaviti nekoliko (retoričkih)…
0-kalnik.jpg

Srednjovjekovna utvrda Veliki Kalnik (1/2)

Ožu 12, 2009
Područje Kalničke gore, odnosno njezini najistaknutiji i najviši predjeli upisani su u registar zaštićenih dijelova prirode, a srednjovjekovna utvrda (zamak - burg - stari grad) Veliki Kalnik upisan je u registar kulturne baštine Republike Hrvatske. Proljeće je idealno godišnje doba za bezbrižno uživanje na krševitoj…
0a-beram.jpg

Beram – "Krasna zemljo, Istro mila“ (2/2)

Svi 26, 2009
Među pričama na beramskim freskama nalazimo i priču o cijepljenju voćaka, ukomponiranu u fresku Zaruke Marije i Josipa, a dok Sv. Mihovil važe duše i nogama gazi đavla, netko od njegovih navijača je sitnim glagoljskim slovima ugrebao svoj komentar «Udri Miho».Nastavak reportaže Beram – "Krasna zemljo, Istro mila“.…
Promatrači za referendum o braku

Pripreme za referendum - 1.200 zagrebačkih volontera na Šalati

Stu 29, 2013
Jučer je u velikoj dvorani Međubiskupijskog sjemeništa na Šalati u Zagrebu održan sastanak s 1.200 zagrebačkih promatrača referenduma koji će se održati u nedjelju, 1. prosinca 2013. Predstavnici Inicijative "U ime obitelji" vrlo su podrobno upoznali nazočne volontere s propisima, pravima i obvezama promatrača na…
0 Glava djavla u katedrali

Đavlova glava u zagrebačkoj katedrali (1/5)

Stu 25, 2008
Ideju za reportažu o zagrebačkoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije dao mi je preglasan razgovor zagrebačkih gimnazijalaca na terasi jednog kafića: "I ti još nisi bil u našoj katedrali?! A išel si u onu u Pragu? Da, u Prag je organizirala škola, a ovu uvijek stignem pogledat. Uostalom, katedrale su tak…
0-ledm

Skulpture od leda u središtu Zagreba

Ožu 03, 2008
Poznati poljski umjetnici, Boguslawa Zena i Malgorzate Korenkiewicz ove su nedjelje na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu izradili skulpturu morskog konjića iz leda. Spomenuti umjetnici iz Poljske izradom skulptura iz leda i snijega bave se već gotovo cijelo desetljeće te su za svoje radove dosad primili brojne nagrade.…
0-Humac-galerija

Reportaža: Galerija franjevačkog samostana svetog Ante Padovanskog na Humcu

Ruj 28, 2009
Glavni motiv stvaranja i izlaganja zbirke od 300 umjetnina u Galeriji franjevačkog samostana na Humcu „jest davanje značaja ženi, majci, produbljenje smisla majčinstva, prijenosa ljudskog života po Stvoriteljevu planu, kao i samog života - vrijednosti koje u naše vrijeme doživljavaju dekadenciju bez presedana“. Stalni…
0-zenske-gacice

Gundulićeva

Velj 05, 2012
Znate li koje je boje gaćica danas obukla efemerna pjevačica Slađana? Da, naravno. A, da je današnju žarulju izumio Hrvat, i da je prva ulična žarulja zasjala u Zagrebu ispred Hrvatskog glazbenog zavoda u Gundulićevoj, i da je prvi neboder...? Ej, ne znam i ne zanima baš. Nisu to životna pitanja – reći će danas mnogi…
0 KBC Rebro

Zatajene istine o zagrebačkoj bolnici Rebro

Lis 24, 2015
U pripremi reportaže o zagrebačkoj bolnici Rebro naišao sam na podatak koji me zaintrigirao i potaknuo na istraživanje "uzroka i posljedica", na analizu pozadine "podatka". O naizgled nepovezanim događajima koji prate izgradnju najveće bolnice na hrvatskom ozemlju - bolnice Milosrdne braće sv. Ivana od Boga na Harmici…
Ludbreg

Sat vožnje do Centrum mundi - Ludbreg

Ožu 22, 2007
Vikendom stanovnici Zagreba sve češće hodočaste novopoganskom bogu Tržišta na peglanje kreditnih kartica i "ispovijest vjere" IN GOD WE TRUST u novu "crkvu Kingcross" podignutu na kraju grada, zavedeni i nesvjesni pastoralne idile centra svijeta u gradiću Ludbregu, od 1513. godine važno duhovno odredište vjernika iz…
Gospa od Milosti na Visovačkom jezeru (2/2)

Gospa od Milosti na Visovačkom jezeru (2/2)

Ruj 22, 2008
Visovačka je crkva bila prvotno posvećena Sv. Pavlu apostolu (u popisu samostana Franjevačke provincije Bosne Srebrne naziva se "S. Pauli Visovachii"). Tek od turskih vremena crkva je bila posvećena Rođenju Bl. Djevice Marije, a kasnije Uznesenju Marijinu. Pobožnost se prema Gospi osobito širila u vrijeme ratova, kada…
Akademija - Franjo Tuđman - Zagreb 2011.

Obilježena 12. obljetnica smrti predsjednika Franje Tuđmana

Pro 10, 2011
Svečanom akademijom na kojoj je predstavljen zbornik radova "Pamćenje i suvremenost", jučer je u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu obilježena 12. obljetnica smrti prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana. Svečanoj akademiji nazočili su i članovi obitelji Tuđman, a o prvom hrvatskom predsjedniku Franji…

Reportaže u kronološkom redu

 Okrugli stol povodom 70. obljetnice Bleiburga

Conditio sine qua non hrvatske političke budućnosti jest usvojiti zakon protiv negacionizma. Naime, ovo društvo jednostavno vapi za jednakim odnosom prema svim žrtvama, istaknuo je biskup Vlado Košić na otvaranju današnjega Okrugloga stola povodom sedamdesete obljetnice tragedije hrvatskoga križnoga puta.

Banac Seks Markac

Beba na Bleiburgu

Nužnost razbijanja predrasuda prema žrtvama, koji su mahom bile nevine, uplašene novoga poretka, istaknuo je kao važnu odrednicu ove i dudućih komemoracija. Političku nekrofiliju licititanja žrtvama jedne dnoga totalitarizma, a etiketiranje komemoratora žrtava drugoga totalitarizma usporedio je sa odlaskom na grob susjedovoj preminuloj obitelji, dok se vlastita zaboravlja.

Biskup Kosic Seks Markac

Debelic

Dvorana Vijenac Bleiburg

Ugledni hrvatski demograf dr. Stjepan Šterc, posvećujući izlaganje svome ocu koji je preživio Križni put, objasnio je kako je hrvatsko dvadeseto stoljeće jedno od najtragičnijih stoljeća jednoga od europskih naroda, a to se nastavilo i u 21. stoljeću. Jedini je hrvatski narod, naime, imao 1948. godine negativnu demografsku bilancu te se taj trend nastavio i nakon toga kroz iseljavanje političko ekonomske emigracije, mahom iz ruralnih krajeva, a vrhunac toga događa se danas. U posljednih je petnaest godina, kako kaže, iz Hrvatske iselilo približno 150.000 mladih i obrazovanih ljudi.

Grof Tolstoj Bleiburg

Okrugli stol Bleiburg

Gost iz Slovenije dr. Jure Dežman govorio je o poteškoćama slovenske komisije prilikom otkrivanja prikrivenih grobišta, kao i o poteškoćama prilikom sakupljanja dokumentacije, koja je zarobljena čudnovatim pravilima dostupnosti u slovenskim arhivima. Profesor dr. Ivo Banac održao je izlaganje o zapadnim i sovjetskim postratnim aspektima i reparacijama, kao i o potpuno različitom odnosu prema ratnim zarobljenicima. Smrtne kazne za kolaboracioniste nisu bile neobične niti na zapadu, no samo na istoku (a i u Jugoslaviji koja tih godina nije bila samo ublažena varijanta staljinizma kako nas apologeti pokušavaju uvjeriti) prisutne su masovne egzekucije i masovne grobnice. Unatoč tomu, zapad je, kako kaže suodgovoran za Bleiburg, kako zbog toga što je ljude iz egzodusa koji su mu se predali vraćao protiv njihove volje u ruke novoga režima, tako i zbog toga što je prvih godina zatvarao oči nad divljačkim revanšizmom svojih istočnih totalitarnih saveznika. Izlaganje je završio pozitivnim primjerom slabašne Kneževine Lichestein koja je odbila vratiti ikoga protiv njegove volje.

Oskar Sarunic

Stublic

Britanski povjesničar i autor knjige "Ministar i pokolji", Nikolaj Tolstoj osvrnuo se na misterij prema kojemu je usprkos zapovijedi iz Londona o tomu kako nitko ne smije biti vraćen u Jugoslaviju protiv svoje volje, zapovjednik britanskih snaga na Bleiburškom polju učinio je upravo suprotno kako bi se dodvorio Sovjetima koji su ga ucijenili nekim činjenicama iz raskalašenog života. Zbog toga je imao mnogih sudskih problema sa Lordom Aldingtonom, zapovjednikom britanskih snaga u to vrijeme te kasnijim liderom Torijevaca. Sudski procesi u predtacherovskoj Britaniji bili su farsa, jer je čitava zemlja bila u rukama aristokratske oligarhije, istaknuo je.

Tomac

Govoreći o kontroverzama vezanima uz zločinački karakter žrtava Bleiburga rekao je: "One su ili laž ili puko neznanje. Ne postoji ni jedan dokaz da je među žrtvama bio i jedan ratni zločinac. Ja sam to proučavao najpozornije što sam mogao i ni u jednom trenutku nisam naišao na nekoga tko je bio ratni zločinac. Upravo zato što stvari nisu u potpunosti razriješene, ljudi danas mogu reći što god žele te se uvjeriti u nešto, pogotovo ako ne znaju dovoljno. Kako u Rusiji, tako i u bivšoj Jugoslaviji – ljudi koji imaju simpatije prema komunizmu jednostavno ne mogu priznati da su ikada bili u krivu".

Što se Josipa Broza tiče, inzistira kako su njegove zasluge, kao i zasluge minornoga partizanskoga pokreta preuveličane. Oni zasigurno nisu bili ključni za poraz nacizma i fašizma.

Turic Markac

Vice Kovac Brkic

Opći zaključak skupa mogao bi se svesti pod zajednički nazivnik kako je elita bivšega titoističkoga režima, doduše, bila na pobjedničkoj strani rata, no bilance svih totalitarizama toga vremena su slične. Tito je bio u jednakoj mjeri loš kao Hitler ili Staljin, a proporcionalno gledano stradalo je jednako građana zemalja koje je kontrolira. Prikazivati Tita kao osloboditelja vrlo je infantilno, on je doista predvodio grupu protivnika nacizma i fašizma, koja je imala neke gubitke i sudjelovala u nekim bitkama, no gledajući na europskom nivou, on se samo našao na pravom mjestu u pravo vrijeme.

Tekst: Hina
Fotografije: Ljubomir Škinjar

Ned, 9-05-2021, 04:06:55

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.