Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

2 Sv-Franjo povratak u Anconu Berlinghieri oko 1235g

Sveti Frane Brodolomac

Lis 04, 2012
U povodu proslave jubilarne 800. obljetnice dolaska svetoga Franje Asiškoga na hrvatsku obalu Jadrana izašla je ovih dana knjiga fra Nikole Mate Roščića Sveti Frane brodolomac. Knjiga sadrži dosad najtemeljitiji i najopsežniji pokušaj rješavanja i odgonetavanja zagonetke o luci u koju je dospio Franin brod nakon…
bribir_m

Bribirska glavica - Hrvatska Troja (1/2)

Svi 12, 2008
Od čvora Skradin, na autocesti A1, pa do Bribirske glavice – središta hrvatske države u 13. stoljeću – i spomenika kulture najviše kategorije, ima svega deset minuta lagane vožnje automobilom (slijediti potokaz za Benkovac!). Arheološki lokalitet Bribirska glavica (antička Varvaria i starohrvatski Bribir) – obuhvaća…
0_gk_katedrala.jpg

Grkokatolička katedrala u Križevcima (1/2)

Tra 21, 2009
Jedna reportaža nedovoljna je da se predstavi u slici i riječi ono što je od sakralne i profane arhitekture najvrednije i najljepše u Križevcima, gradiću poznatijem po pekarskim proizvodima "Mlinara" nego po jednoj od najstarijih crkva u Hrvatskoj - Sv. Križu - uz koju se veže povijesni "krvavi sabor u…
Džamija u Zagrebu

Šegrt Hlapić srušio džamiju u Zagrebu

Stu 14, 2011
"Pola vijeka hrvatske umjetnosti" naslov je prve svečane izložbe održane 1938. u novootvorenom Domu likovnih umjetnosti kralja Petra I. Velikog Oslobodioca na istoimenom trgu u središtu Zagreba, koji živi Zagrepčani i danas zovu Džamija. U svezi s ovim Meštrovićevim paviljonom moguće je postaviti nekoliko (retoričkih)…
0 KBC Rebro

Zatajene istine o zagrebačkoj bolnici Rebro

Lis 24, 2015
U pripremi reportaže o zagrebačkoj bolnici Rebro naišao sam na podatak koji me zaintrigirao i potaknuo na istraživanje "uzroka i posljedica", na analizu pozadine "podatka". O naizgled nepovezanim događajima koji prate izgradnju najveće bolnice na hrvatskom ozemlju - bolnice Milosrdne braće sv. Ivana od Boga na Harmici…
Gvozdansko - Misa

Hodočašće u Gvozdansko - Tamo gdje su Hrvati istrijebljeni

Sij 15, 2012
Kako smo najavljivali, danas je održan treći po redu hodočasnički spomen-pohod u Gvozdansko. Svetu misu predvodio je član Upravnog odbora HKV-a mons. dr. Mile Bogović. Dok pripremamo širi prilog o događaju, ovom prilikom objavljujemo kratku reportažu u slikama koja dočarava posebnu atmosferu s mjesta gdje su Hrvati…
Novigrad na Dobri

Reportaža: Stari grad Novigrad na Dobri

Ruj 24, 2010
Iznad rijeke i mosta preko Dobre, na povišenom položaju da bi sve nadzirao, ali i bio viđen sa svih strana, stoji Novigrad, povijesna utvrda podignuta u XIV st. zapadno od Karlovca. Svakome tko bi ju ugledao morala je ulijevati strahopoštovanje. Doista, zidine i kule morale su izgledati nepobjedive, a svakako su to i…
0-Krasno-SvetisteMBK

Krasno – Hotel i Svetište Majke Božje Krasnarske (2/2)

Srp 19, 2010
Nikada nećemo znati prave razloge zbog kojih su Krasnari podigli kapelicu na čast sv. Marije (Majke Božje) tako daleko od svoga sela, u gustoj šumi na neravnoj stijeni. Obzirom da su u Krasnom i okolici pronađeni tragovi naselja Japoda i Rimljana, možemo pretpostaviti da se na toj neravnoj stijeni već od antike…
hypo-_m

Reportaža: Mediteran kup - Uz pokroviteljstvo Vlade, gotovo bez medijskog odjeka

Stu 12, 2007
Jučer je na zagrebačkom Hipodromu prvi puta održano kasačko natjecanje europskog ranga – 3. kolo Mediteran kupa kasača. Ovo zasigurno predstavlja međunarodno priznanje Gradu Zagrebu, a i Hrvatskoj u cjelini. Pokrovitelj spomenute športske priredbe bila je Vlada Republike Hrvatske, a medijski pokrovitelji HRT i…
Hrvatski lav SS

Hrvatski ratnici na Mirogoju

Lis 31, 2007
O zagrebačkom groblju Mirogoj koji će i ove godine za blagdan Svih svetih i Dušnog dana pohoditi nepregledno mnoštvo ljudi objavili smo 2007. godine reportažu Ljubomira Škrinjara „Hrvatski ratnici na Mirogoju", koja je ujedno i jedan od najčitanijih priloga na našem Portalu. Sada tradicionalno objavljujemo reportažu i…
0_sv_kriz.jpg

Sv. Križ – krvavi sabor u Križevcima

Tra 29, 2009
Legenda i narodno pripovijedanje o nastanku crkve Svetog Križa, i imenu grada Križevca, povezana je uz zdenac i viziju križa nad njim: po jednoj doživjeli su je tek doseljeni i još nepokršteni Hrvati, a po drugoj je neka djevojka vidjela zlatni križ vjere koji u njemu pliva. Naravno, to su legende, no bez obzira na…
Benedikt-Kotruljevic-Sheraton

Draškovićevom ulicom između uništenja i zaborava

Stu 10, 2011
Dr. Eugen Laxa, javnosti poznat iz "slučaja Sanader", piše u predgovoru Mužićeve knjige Masonstvo u Hrvata: "Hrvatsko masonstvo kojemu je temelje položio grof Ivan Drašković u 18. stoljeću, bilo se odnarodilo te je bilo postalo, nažalost, nositeljem madžarskog, a poslije i srpskog imperijalizma. S obzirom na niz…

Reportaže u kronološkom redu

Svi Sveti na Crnogorki 
 
Na našem hrvatskom tlu kao da su se koncentrirale sve nepravde koje se mogu zamisliti. Kobna sjena Križnih putova još uvijek je nadvijena nad Hrvatskom. No, naša snaga je u našem srcu, u našem emocionalnom biću. Da bi odvratili pozornost od te činjenice, gospodari kaosa pozivaju na razum, a ljude kontroliraju pomoću osjećaja krivnje jer budi u nama osjećaj manje vrijednosti. Jakobinska politička diktatura je sve žešća, a skandiranje toj pojavi danas znači nemati pojma ni o čemu.
 
Vidikovac Kamenjak u Parku prirode Vransko jezero se nalazi na Crnogorki(!?) - najvišem brdu Ravnih kotara - nedaleko od njezina najvišeg vrha (Štandarac, 305 m.), točno iznad polovine jezera, s predivnim pogledom na čitavo jezero, na otoke Nacionalnog parka Kornati i na otok Pašman.
vransko_jezero_1
vransko_jez_2
vidikovac_vransko_3 
svi_sveti_vransko_4
 
Lijepo dorađen vidikovac, čije uređenje je "sufinancirano od EU" (tako piše na ulazu u Park gdje pogled naplaćuju 20 kuna po osobi), otvorio je ministar kulture Božo Biškupić u srpnju 2007. godine. Uz konobu tu su i tri velika natkrita drvena panoa s osnovnim podacima o Parku prirode Vransko jezero (najveće prirodno jezero u Hrvatskoj, ornitološki rezervat i arheološko nalazište Babin škoj). Kapelica Svih svetih na sredini te male zaravni stoji poput nekog tajanstvenog zdanja izvan prostora i vremena. Naime, ona doslovno nigdje nije ni spomenuta: panoi, turistički Vodič kroz Park, pa čak ni na internetskoj stranici ministarstva kulture na kojoj su prikazane fotografije sa svečanog otvaranja vidikovca. Indolentni hrvatski intelektualci? Erotska inteligencija? Jakobinska diktatura?
 
Tajna tog «tajanstvenog» zdanja otkrivena mi je u razgovoru s čuvarom parka (za njih je otisnut hrvatski naziv «renđeri») – nalazim se na mjestu masovne grobnice hrvatskih vojnika i civila, stradalnika Drugog svjetskog rata.  
 
svi_sveti_vransko_5
 
Ulaz u kapelicu zatvoren je rešetkastim vratima od kovanog željeza (ključ čuva obitelj Bobanović u Polaći, reče mi čuvar). Velik drveni križ u sredini i u apsidi ograđena kraška jama, zapravo masovna grobnica. Skrivena od izravnog pogleda izvana, na zidu desno od ulaza vidim mramornu ploču s urezanim riječima:
 
"Bogu hvala, mrtvima na spomen, živima na čast. Križni put i kapelu Svih svetih podigoše nad jamom hrvatskih stradalnika Drugog svjetskog rata Polačani u progonstvu i dijaspori uz pomoć prijatelja, ljeta Gospodnjeg 1995. uz blagoslov m.s.g.r. Marijana Oblaka, nadbiskupa zadarskoga, dana 13. lipnja 1995."
 
Jugoslavenski antifašisti i hrvatski Jugoslaveni su na tisuće ljudi bez suda i presude zaklali, streljali i bacili u jame bezdanke diljem Slovenije, Hrvatske, Bosne i Srbije.
 
Po šumama i gorama naše zemlje ponosne gnjiju kosti hrvatske.
 
Sljedeće četiri fotografije su iz knjige "Prikrivena grobišta Hrvata u republici Sloveniji" (autori Mitja Ferenc i Želimir Kužatko; Nakladnik: Počasni bleiburški vod, Zagreb; Sunakladnik: Damir Radoš, USA; Zagreb, 2007.; ISBN 978-953-7379-01-8; tekst na hrvatskom, slovenskom i engleskom jeziku; 199 str.)
 
jama_6
jama_7
jama_8
jame_slo_9
Evidentirana prikrivena grobišta u Sloveniji među kojima su evidentirane i brojne s kostima Hrvata (prevarenih, a ne zarobljenih!), poglavito u okolini Celja.
 
"Najveće grobište u Sloveniji nalazi se u nekadašnjem protutenkovskom rovu u Tezenskoj šumi. Tu su u travnju 1999. godine za vrijeme gradnje autoceste na samo 70 metara dužine jarka, širokog od 4 do 6 metara i dubokog od 3,20 do 3,50 metara, preko kojega ide autocesta, otkopali ostatke 1.179 ljudskih tijela. Žrtve su bile vezane žicom. Preostali dio jarka, dug oko 3,5 kilometara i po različitim ocjenama u dužini od 600 metara do više od jednog kilometra zasut ljudskim tijelima, nije istražen".(str. 40)
 
Prema procjenama Instituta Ivo Pilar poslije 2. svjetskog rata u Jugoslaviji je stradalo do 600.000 Hrvata.
 
I žrtve iz jame u kapelici Svih svetih, šutnjom skrivene, su zoran dokaz da u Hrvatskoj još uvijek traje nametnuta damnatio memoriae, zaborav, tabu tema na komunističkom popisu zabranjenih događaja, mjesta i nadnevaka. Zašto nakon toliko godina, nakon toliko sabranih dokumenata, dokaza, osobnih iskaza i svjedočanstava? Podignute su i tužbe protiv još živih krvnika ali državno tužiteljstvo šuti. Vrana vrani oči ne kljuca. Ali to nije predizborno pitanje.
 
Danas ponovno sude Hrvatima. A ravnokotarski Srbi, koji su početkom Domovinskog rata zaklali sve zatečene Hrvate u Škabrnji, dvadesetak kilometara udaljenoj od ovog vidikovca, bezbrižno ispijaju kavicu na zadarskoj rivi, zaštićeni poput divljih životinjskih vrsta u Parku prirode Vransko jezero.
vransko_jez_10
  Pogled na Vransko jezero i Crnogorku.
Lijevo, izvan fotografije, nalaze se ostaci nekad slavne utvrde Vrana (Vranski Priorat)
 
Ljubomir Škrinjar 
Pet, 24-09-2021, 06:01:02

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.