Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

stepinac_bakaric_m

Reportaža - Stepinčevo u Krašiću

Velj 12, 2008
Svečanim misnim slavljem u krašičkoj je župnoj crkvi Presvetog Trojstva 10. veljače proslavljen spomendan bl. Alojzija Stepinca. Misu je predvodio mostarsko-duvanjski i trebinjsko-mrkanjski biskup Ratko Perić, a u koncelebraciji su bili vojni biskup Juraj Jezerinac, te desetak svećenika. Crkva je bila premalena da…
Trski Vrh - Krapina - Crkva

Trški Vrh – hrvatski Jeruzalem u Krapini

Svi 24, 2011
Današnja kultura je područje koje malo zanima hrvatsko, a "dobar Hrvat" je samo onaj koji nije vjernik ni domoljub, nego je nadasve izdajica svih načela koje je baštinio od pradjedova, i koji je spreman sustavno njegovati uništenje toga nasljedstva. A hrvatska kultura i identitet, ono materijalno i danas dodirljivo,…
0-_dsc_0954.jpg

Objavljena knjiga M. Tuđmana "Informacijsko ratište i informacijska znanost"

Velj 18, 2009
Političko podzemlje, kako to vole reći na Pantovčaku i Gornjem Gradu, ponovno se sinoć okupilo na javnom predstavljanju najnovije knjige Miroslava Tuđmana «Informacijsko ratište i informacijska znanost». Knjiga je predstavljena u dvorani Hrvatskog novinarskog društva u Zagrebu, a izlaganja Branka Salaja, Joze Čurića,…
Zagreb

Šparhet koji vleče ormare na Trgu kralja Tomislava

Stu 06, 2011
Suvremena svijest Hrvata je živi dokaz ništavnosti Darwinove teorije o evoluciji. Jer, narod se tuži, da se javni poslovi traljavo i nemarno opravljaju, da se pravica ne kroji kao što bi valjalo, kradje su se pomnožile, gospodarske podružnice omlitavile su kao nikad prije, nerodna i zapuštena polja – jednom rieči, za…
mala

Reportaža: Svi Sveti na Crnogorki

Lis 09, 2007
Na našem hrvatskom tlu kao da su se koncentrirale sve nepravde koje se mogu zamisliti. Kobna sjena Križnih putova još uvijek je nadvijena nad Hrvatskom. No, naša snaga je u našem srcu, u našem emocionalnom biću. Da bi odvratili pozornost od te činjenice, gospodari kaosa pozivaju na razum, a ljude kontroliraju pomoću…
Sv. Petar u šumi

Sveti Petar u Šumi – "Krasna zemljo, Istro mila"

Lip 23, 2009
Pristojan agnostik priznat će Katoličkim crkvenim redovima da su bili vrlo značajan čimbenik sveukupnog života Hrvatske, a posebice na područjima znanosti, kulture, umjetnosti, naobrazbe, pa čak i politike. Pavlini - Red Svetog Pavla Pustinjaka - obilježili su duhovnu povijest Hrvatske, a pavlinske su škole gotovo tri…
Kuzma Kovačić - križ

Reportaža: Trijumf sinteze hrvatske baštine i modernosti

Tra 25, 2013
U srijedu, 24. travnja otvorena je u Modernoj galeriji u Zagrebu retrospektivna izložba velikoga hrvatskog kipara Kuzme Kovačića. Izložbu su otvorili Biserka Rauter Plančić i Milan Bešlić, u nazočnosti brojnih uglednika iz kulturnoga kruga. Bio je to događaj koji će ostati zapisanim u povijesti likovne umjetnosti.…
Daorson – Hercegovačka Mikena

Reportaža: Daorson – Hercegovačka Mikena

Pro 03, 2009
Pedeseta putopisna reportaža vodi nas daleko od Zagreba, na brdo iznad nekropole Radimlje kod Stoca gdje se nalazi najveći antički spomenik Hercegovine - ostaci ilirske gradine s megalitskim zidinama, grad Daorson. Prostor unutar grada bio je naseljen već u rano brončano doba, a na zaravni ispred grada nalaze se i…
0-Kumrovec-HCSP

Šaka jada u Kumrovcu

Svi 24, 2010
Titoisti su pod visokim pokroviteljstvom Stjepana Mesića logistički vješto i uspješno proslavili „Dan mladosti za Zdenac radosti" ispred „rodne" kuće i spomenika Josipa Broza Tita u Kumrovcu. Istovremeno su, prvi puta, i „zli momci" u organizaciji Zdruga udruga i HČSP-a organizirali u Kumrovcu hvale vrijedan…
Gvozdansko - biskup Bogović

Bogović: Država nije slučajna, nego je izrasla na kršćanskim temeljima

Sij 17, 2012
U nedjelju 15. siječnja 2012. misno slavlje u Gvozdanskom je predvodio biskup gospićko-senjski mons. dr. Mile Bogović. U uvodnom dijelu misnog slavlja je rekao: "Na današnji dan pred 20 godina države EU priznale su samostalnu Hrvatsku Državu. Dva dana prije učinili su to Vatikan i Njemačka. Ovu svetu misu prikazati…
0-Zagreb

Nudisti na Trgu bana Josipa Jelačića

Sij 04, 2012
Trg bana Josipa Jelačića (ili ako vam je danas milije čuti Trg Republike), glavni trg glavnog grada svih Hrvata, ni po čemu nije "hrvatski". Sve palače na obodu trga, popikane kao mrtvi leptiri u kutiji, podigli su i projektirali stranci. Prve slike, litografije i fotografije Trga napravili su stranci. Jedino hrvatsko…

Reportaže u kronološkom redu

Predstavljena knjiga "Gvozdansko" D. Borovčaka

1 Gvozdansko Borovcak

Knjiga Damira Borovčaka "Gvozdansko - Hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora" predstavljena je četvrtak u dvorani Vijenac Nadbiskupskog pastoralnog instituta u Zagrebu.

2- Gvozdansko

3 Gvozdansko

4-Gvozdansko

O knjizi su govorili povjesničar Antun Abramović, predsjednik Hrvatskoga žrtvoslovnog društva Zvonimir Šeparović, sisački biskup mons. Vlado Košić i autor.

5-Gvozdansko

Podsjetivši kako su Hrvati nakon pokrštenja svjesno odbacili bilo kakvu agresiju na druge narode, Abramović ustvrdio kako su zato zauzvrat pobijedili sve osvajače, o čemu, kako je rekao, najbolje svjedoči junačka obrana Gvozdanskoga s 12. na 13. siječnja 1578.

Abramović smatra kako je Borovčakova knjiga veliki kamen u zidu plača hrvatske države i naroda. Dodao je kako joj snaga nije samo u stilu i istraživanju povijesti žrtve nego i u važnosti odnosa između branitelja i napadača.

6-Gvozdansko

Šeparović je napomenuo kako su se "Ostatci ostataka" Hrvatske branili u Zrinu i Gvozdanskom te ocijenio kako je i tada na hrvatske pozive Europa šutjela. "Nije šutjela samo Sveta Stolica", rekao je dodavši kako se u temeljima naše države nalazi žrtva, čiju je državnost potvrđivala Sveta Stolica.

Podsjetivši na srpske pokolje Hrvata u Gvozdanskom i Zrinu na katolički Božić 1941. i 1991., Šeparović je upitao nalazi li se srpski doprinos državnosti današnje Hrvatske u pokoljima stanovništva u Vukovaru, Škabrnji, Dubrovniku i Vićinu?

7- Gvozdansko

Biskup Košić smatra kako su obranom i svojim žrtvama istovjetni Gvozdansko i Vukovar ali je razlika bila u, kako je rekao postupku agresora. Osmanska vojska je poslije zauzeća Gvozdanskoga zbog hrabrosti branitelje dostojno pokopala s mučeničkim počastima, napomenuo je dodavši kako su osvajači Vukovara ponižavali zarobljene vukovarske branitelje.

8-Gvozdansko

U naselju Gvozdanskom postoji utvrda koju su podigli hrvatski plemenitaši Zrinski. Ova utvrda se u 16. stoljeću postavila kao brana pred turske osvajače. Osmanlijska vojska je od 1571. do 1577. godine poduzela četiri neuspješna pohoda na tu čvrstu utvrdu, da bi tek 1578. godine, nakon petog pohoda, i to nakon tromjesečne opsade pod vodstvom Ferhat-paše, ušli u utvrdu, ali bitku koju su vodili-nisu dobili. Kad su Turci provalili gradska vrata, u gradu su našli samo nepomična tijela hrvatskih junaka, muškaraca, žena i djece, bez hrane, vode ili drva za ogrjev. Taj prizor ganuo je Ferhat-pašu, te je odredio da se u čast svih branitelja Gvozdanskog, koje nije pobijedio, pronađe katolički svećenik te da se mrtvi branitelji pokopaju na kršćanski način uz sve počasti.

9 Gvozdansko

10 Gvozdansko

11 Gvozdansko

12 Gvozdansko

13 Gvozdansko

14 Gvozdansko

15 Gvozdansko

16 Gvozdansko

17 Gvozdansko

18-Gvozdansko

19-Gvozdansko

Hina, slike Ljubomir Škrinjar

Sub, 23-10-2021, 19:05:04

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.