Još ima svjedoka pokolja i paleža Zrina

Zrinj 5. rujna – U nedjelju je u Zrinu slavljena sveta misa na temeljima spaljene i porušene crkve Uzvišenja sv. Križa pred raseljenim Zrinjanima i hodočasnicima iz svih krajeva Hrvatske. Misu je predslavio prebendar zagrebačke prvostolnice dr. Zvonimir Kurečić u koncelebraciji sa vlč. Stjepanom Filipecom, župnikom Divuše i Zrina te dr. fra Ivicom Petanjakom, kapucinskim provincijalom iz Zagreba. Misa se tradicionalno svake godine slavi u nedjelju najbližu blagdanu Male Gospe. Ove su se godine okupljeni prisjetili 67. obljetnice četničkog pokolja s paležom Zrina, počinjenoga u zoru pred Malu Gospu 1943.

Ove godine to je ujedno bila 299. obljetnica posvete župne crkve koja je u crkvenim povijesnim dokumentima zabilježena 14. rujna 1711. godine. Poznato je da zbog paleža Zrina 1943. danas u Zrinu ne stanuje ni jedan Hrvat i ne postoji ni jedna hrvatska kuća. Stoga je bio zanimljiv poziv fra Ivice Petanjaka poslije mise da se oko misnog stola okupe svi oni koji su rođeni u Zrinu. Odaziv i nije bilo tako mali. Stoga se može zaključiti da još uvijek ima živih svjedoka pokolja i paleža Zrina.

Na misnom slavlju nazočili i predstavnici Hrvatskog žrtvoslovnog društva. Uz predsjednika prof.dr. Zvonimira Šeparovića nazočili su i članovi predsjedništva, Ante Beljo koji je ujedno i ravnatelj Hrvatskog informativnog centra te Zdravka Bušić i Željko Tomašević. Profesor Šeparović je pozvao sve živuće svjedoke paleža i egzodusa da se jave kako bi se njihova svjedočanstva zapisala i očuvala za iduće naraštaje.

Na misno slavlje uz veći broj hodočasnika koji u Zrin dolaze iz domoljubnih pobuda stigli su i članovi Hrvatskog domobrana iz Rijeke i Zagreba te hrvatski branitelji i veterani Domovinskog rata. Poslije mise položeno je cvijeće i upaljene svijeće podno križa na temeljima spaljene crkve. Potom su hodočasnici krenuli u razgledavanje Crkve sv. Magdalene i utvrde knezova Šubića Zrinskih u kojoj se 1508. rodio nezaboravan junak u obrani Hrvatske kraljevine od osmanlijskih osvajaća. Nikola Šubić Zrinski rođen u Zrinu a slavno je poginuo 7. rujna 1566. u obrani Sigeta od Turaka.

Ostaje se za zapitati kada će hrvatska Vlada posvetiti dužno poštovanje partizansko-četničkim žrtvama Zrina te ozbiljno pristupiti povratu komunistički otete imovine raseljenim Zrinjanima i njihovim potomcima. Također ostaje pitanje kada će se ozbiljno pokrenuti obnova hrvatske baštine u Zrinu, jer pomaci u obnovi na utvrdi i Crkvi sv. Magdalene iz godine u godinu su doista sramotno spori. Nažalost još uvijek ostaje činjenica da se hrvatski barijak ne vije na utvrdi Zrin. Jarbol na kojem je bio zavješen hrvatski barjak demontiran je i još uvijek zatrpan kamenjem, kao posljedica "obnove" koju vodi Ministarstvo kulture RH.

Tekst i fotografije: Damir Borovčak