Macelj je mjesto suočavanja s istinom

Ovogodišnji, 19. križni put „Stopama pobijenih“ održan je tradicionalno u subotu uoči Gluhe nedjelje, od željezničke postaje Đurmanec do crkve Muke Isusove u Maclju. Tu se nalazi najveća grobnica u Hrvatskoj sa 1247 ekshumiranih žrtava iz vremena poslijeratnih komunističkih zločina. Među njima se nalaze i zemni ostatci 21 svećenika i bogoslova iz svih krajeva Hrvatske i Bosne i Hercegovine, čija su imena vidljiva na grobnici pored crkve Muke Isusove.

Križni pout 2024. 1

Križni pout 2024. 2

Križni pout 2024. 3

Križni pout 2024. 4

Križni put „Stopama pobijenih“ predvodio je župnik fra Vlado Mustač uz sudjelovanje p. Božidara Nagyja, isusovca iz Zagreba. U organizaciji župe Đurmanec i Udruge Macelj 1945. hodočasnici iz Hrvatskoga zagorja, Varaždina i Zagreba pješačili su desetak kilometara. Među hodočasnicima u organizaciji Katarine Kovačević po prvi puta se našla i najstarija hodočasnica gđa Katica Vuković (92 g.) koja je u društvu svoje pratilje gđe Ivane Dolić uspješno pješačila cijeli put.

Križni pout 2024. 5

Križni pout 2024. 6

Križni pout 2024. 7

Križni pout 2024. 8

Na postajama su se uobičajeno molile molitve križnoga puta franjevca Bonaventure Dude, napisane za trajni spomen na maceljske žrtve i žrtve hrvatskoga križnoga puta. U svibnju i lipnju 1945. maceljskom dolinom svoj su križni put prolazili partizanski zarobljenici poslije završetka Drugoga svjetskoga rata, odvođeni prema Maceljskoj gori gdje su brutalno ubijani od komunističkih zločinaca i bacani u brojne jame.

Križni pout 2024. 9

Križni pout 2024. 10

Križni pout 2024. 11

Križni pout 2024. 12

Po završetku križnoga puta „Stopama pobijenih“ služena je misa zadušnica u Crkvi Muke Isusove na Maclju. Misu je predvodio župnik fra Vlado Mustač, a propovijedao je p. Božidar Nagy. Propovijed je posvetio šestom od petnaest utemeljitelja Udruge Macelj 1945. dr. Radoslavu Mariću koji je 8. ožujka preminuo u Zagrebu. Na Mirogoju je ispraćen u utorak, a u petak 15. ožujka pokopan je u Posušju u Hercegovini. Njegov životni put pokazuje svu patnju i muku koju je trpio hrvatski narod u poraću Drugoga svjetskoga rata i brutalni teror UDB-e, tajne Titove policije, koja je i u Maceljskoj šumi nemilosrdno i mučki ubijala hrvatski narod.

Križni pout 2024. 13

Križni pout 2024. 14

Stoga je propovjednik o. Božidar Nagy smatrao dužnošću da na svetom maceljskom tlu, natopljenom krvlju tolikih nevinih hrvatskih žrtava, oda počast dr. Radoslavu Mariću iskrenom rodoljubu, hrvatskom intelektualcu i zaslužnom liječniku, te ujedno informira hodočasnike o moralno zaslužnom članu Udruge Macelj 1945. koji se zalagao za čuvanje spomena na naše mučenike za budućnost.

Istaknuo je: „Dr. Radoslav Marić rođen je 1938. u Marića Docu, u Hercegovini. Bio je osmo dijete od devetero rođenih u hrvatskoj katoličkoj obitelji krajnje mukotrpnog siromaštva. Na oblikovanje Radoslavovih životnih društvenih i domoljubnih stavova duboko je utjecalo strijeljanje njegova strica Bilog. Stric nije služio ni jednu vojsku. Pred Božić 1947. g.  tzv. „narodna komunistička vlast“ strijeljala ga je zajedno s još šest drugih Posušaka. Ni danas se ne zna kojim povodom. Zločin se dogodio dvije i pol godine poslije završetka Drugog svjetskog rata kada su ratne strahote trebale odlaziti u prošlost. Mali Radoslav Marić imao je tada nepunih deset godina, ali mu se taj događaj kao i drugi komunistički zločini u njegovu selu duboko usjekao u pamćenje.

Područje Posušja propatilo je više nego bilo koje drugo hrvatsko područje u BiH, ubijeno je 11,5 % stanovništva, uglavnom muškaraca, u tri-četiri poslijeratne godine, što ukazuje na poslijeratni komunistički genocid. Ta rana, strašna epizoda komunističkih zvjerstva na Radoslavovu početku života, odredila je njegovo domoljubno buđenje kao mladića, kao i formiranje njegovih društveno-humanih i visoko moralnih zasada. Odredila je njegovu potrebu pripadnosti pravdi i istini za kojom vapi i stratište Macelj.“

Potom se propovjednik o. Božidar Nagy očitovao o školovanju i proganjanje dr. Radoslava Marića zbog vjerskih i moralnih stavova: „Završio je Medicinski fakultet u Zagrebu, specijalizirao i radio kao kirurg - ginekolog, ali stalno je bio praćen od UDB-e. Naime, Radoslav Marić izazvao je udbašku pozornost još kao gimnazijalac na Širokom Brijegu. Za Božić 1956. odlazi u franjevačku crkvu na polnoćku. Noćni odlazak iz đačkoga doma na polnoćku stajao ga je gubitka mjesta u domu i općinske stipendije. Šef UDB- zove ga na prvi razgovor upozorenja. Bio je to isti onaj zločinac koji je osudio i predvodio strijeljanje Marićeva strica Bilog. Obrađuju ga uvjeravanjima i premlaćivanjima, danju i noću, u nizu navrata. To se nastavilo kroz cijelo školovanje u Širokom Brijegu i tijekom cijeloga studija u Zagrebu. Još u Hercegovini i kasnije u Zagrebu, UDB-a mu za promjenu nudi suradnju, obećava visoke položaje i karijeru, no Radoslav sve to odbija! Često je bio privođen i zadržavan u pritvoru, pogotovo kada je Tito dolazio u Zagreb. Konačno, liječnik dr. Radoslav Marić, iscrpljen zlostavljanjima, s obitelji odlazi u Ameriku, gdje ostvaruje vrlo uspješnu liječničku karijeru. Pored toga cijelo je  vrijeme financijski pomagao roditelje i dvije sestre u Hercegovini.“

Križni pout 2024. 15

I zatim je o. Nagy nastavio: „Dr. Radoslav Marić bio je hrvatski lobist u SAD-u za slobodnu i samostalnu Hrvatsku državu. Jedan je od utemeljitelja C.A.A - Croatian American Association i bio je iznimno politički aktivan kako bi Amerika 90-ih godina priznala hrvatsku državu. Istražujući svoj dosje UDB-e, napisao je knjigu na 500 stranica Moja polnoćka (New York-Zagreb, 2006.) u kojoj je iscrpno prikazao svoj život i posebice udbaške metode, torture i progone u svom slučaju. Kao časni hrvatski domoljub, ostao je do kraja nepokolebljiv u borbi za istinu i pravdu. Poslije umirovljenja često je dolazio u Hrvatsku, a onda se vratio u domovinu „da u njoj umre i bude pokopan“, kako je sam izjavio. Njegov život i djelo služi na čast hrvatskom narodu. Neka ga Bog nagradi za sve ono dobro koje je učinio za domovinu, za očuvanje spomena na Maceljske žrtve i kao liječnik tolikim svojim pacijenticama“, zaključio je propovjednik o Nagy. 

Križni pout 2024. 16

Hrvatska je rijetka zemlja na svijetu koja nije povijesno zaključila Drugi svjetski rat, nije rasvijetlila i raščistila sve ono zlo koje nam je komunizam desetljećima činio i još danas nam ostavio neraščišćeno u nasljeđe. U tom vidu je poslije propovijedi uslijedila i molitva vjernika za našu domovinu Hrvatsku i odgovorne političare u njoj „da se ne boje istine o stradalima u svim ratovima i u poraću, da grade zajedništvo bez podjela i razlike“, i za okupljene hodočasnike „da budu u crkvi i svijetu neumorni svjedoci istine i pravednosti, praštanja milosrđa, kako ne bi žrtve Bleiburga, Maclja, križnih putova i obrambenog Domovinskog rata bile zaboravljene i prešućene, već da nađu u Bogu svoj mir“.

Hodočasnički križni put „Stopama pobijenih“, nakon nekoliko sati hoda i misnog slavlja, i ove je godine odaslao poruku da je Macelj, sa svojim svećeničkim i civilnim žrtvama i grobnicom s najvećim brojem 1247 forenzičkih ostataka žrtava, jedinstveno mjesto u Hrvatskoj. Macelj je mjesto boli i plača, tuge i pijeteta, bez mržnje, ali s potrebom razobličavanja istine o političkom sustavu koji je to činio. Macelj je mjesto potrebe suočavanja s istinom, Titova zločinačkoga režima koji je genocidno uništio hrvatski narod.

Križni pout 2024. 17

Tekst i fotografije: Damir Borovčak

   

 

Čet, 6-02-2025, 23:38:27

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.