"Actio Popularis – Narodna akcija" – 3. nastavak

Proglašenje Isključivog gospodarskog pojasa na moru

Rano poslijepodne brod Leut sve dublje plovi u Isključivi gospodarski pojas. Otvoreno more dočekuje nas svojom mirnoćom, Božjom voljom potvrđujući ovu akciju opravdanom i povijesno utemeljenom. Na provi broda vihori hrvatski povijesni stijeg, u znak povijesnog prava hrvatskog naroda. U unutrašnjosti broda posljednje su pripreme za proglašenje IGP-a, pripremljena je plaketa koja će se spustiti u more na točci razgraničenja postojećeg, a neostvarenog prava na Isključivi gospodarski pojas. Na brodu je poznati hrvatski dizajner Boris Ljubičić, znan po upornom zalaganju za promicanje hrvatskog identiteta temeljenog na "kockicama". On je autor izmjenično postavljenih crveno-bijelo-plavih kvadrata, prigodnog uređenja dizajna Deklaracije i akcije proglašenja.

03 Actio popularis 1

03 Actio popularis 1

03 Actio popularis 1

03 Actio popularis 1

03 Actio popularis 1

Dok plovimo ručamo ukusni i svježi obrok ribe iz Jadranskog mora koja podsjeća na svakodnevno izlovljavanje iz naših gospodarskih pomorskih voda. Kasno poslijepodne stižemo na točku razgraničenja. Brod gasi svoje motore, lagano se ljuljajući na blago namreškanom moru. Pjevamo hrvatsku himnu, potom slijedi svečano proglašenje. Uvodni su govori predsjednika HNES-a prof. Zvonimira Šeparovića i admirala Davora Domazeta - Loše. Sudionici akcije guraju se čim bliže radnom stolu kako bi snimili taj povijesni trenutak. Dramski umjetnik Frane Perišin iz Dubrovačkog gradskog kazališta svečano čita tekst Deklaracije o proglašenju Isključivog gospodarskog pojasa:

03 Actio popularis 1

03 Actio popularis 1

03 Actio popularis 1

03 Actio popularis 1

03 Actio popularis 1

03 Actio popularis 1

Hrvatsko nacionalno etičko sudište sa svojim projektom Budnice hrvatskog nacionalnog suvereniteta, nakon savjetovanja a većim brojem istaknutih znastvenika i osoba iz javnog i kulturnog života objavljuje sljedeću

DEKLARACIJU

o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa (IGP)

na hrvatskom dijelu Jadranskog mora

Isključivi gospodarski pojas je područje koje se nalazi izvan teritorijalnog mora. Svaka obalna država ima pravo proglasiti isključivi gospodarski pojas.141 zemlja je iskoristila to svoje pravo. Hrvatska nije iskoristila svoje pravo. Tražimo od nadležnih hrvatskih vlasti da proglase isključivi gospodarski pojas.

Time će Hrvatska država konačno postati i formalni vlasnik svoga mora u površinu 23.870 km2, što znači ukupnu površinu hrvatskog Jadrana od 55.349 km2. Osim poticajnog prava istraživanja i prava iskorištavanja mora, dobiva se dragocjeno pravo i dužnost čuvanja mora. Iz mora je izašao život. More je početak i osnovica hranidbenog lanca života. More regulira klimu i time uvjete da život opstane.

Naša tehnološkoprofiterska civilizacija dovela je do krajnjih granica izdržljivosti cijeli eko sustav. Odgovornost je na velikim savezima poput UN-a i EU-a.
21. stoljeće je na kušnji, možda sudbinskoj, ali na stolu je veliki poklon Međunarodnog prava: Konvencija o pravu mora UN-a 1982., koja je stupila na snagu 1994., kada ju je prihvatilo više od polovice članstva. Prvi je to pravni uradak, stvoren unaprijed, a ne post festum – koji nije sanirao posljedice rata, nego rat spriječio.

UN je izabrao ekipu svjetskih stručnjaka za Međunarodno pravo mora, po kriteriju reputacije, i dokazane odanosti pravnoj doktrini, s najvećom mogućom jednakošću i ravnopravnošću među državama. Među njima je bio i naš akademik Vladimir Ibler. Poslije 20 godina strpljivog i upornog pregovaranja, čovječanstvo i more dobili su potpuno novi pravni institut, originalan subjekt Međunarodnog prava: Isključivi gospodarski pojas.

Otvorenom moru se još oduzima, a državama za toliko još dodaje novih velikih površina.

Konvencija 82 pomirila je nepomirljivo, ujedinila suprotstavljeno, dogovorila nedogovorivo. Dvije jednako važne silnice vukle su, svaka na svoju stranu: egoizam država traži potpuno vlasništvo nad morem, idealizam otvorenog mora traži potpunu slobodu.

Rezultat je senzacionalan: i države i otvoreno more dobili su gospodarski pojas, ono što su htjele – države isključivost korištenja i pravo isključivanja drugih, a otvoreno more nesmetanu, slobodnu plovidbu – zajedno, u istom pojasu. Važno je spoznati kako je do toga došlo, jer može biti model i recept za sve ostale, uglavnom suprotstavljene, probleme u međunarodnoj zajednici:

1. dogovaranje bez nadglasavanja i kompromisa

2. države su dobrovoljno odredile svoje granice popuštanja

3. svaka država, na kraju, bila je jednako zadovoljna i jednako nezadovoljna, ali svjesnog pristanka na izbalansirani interes prema interesu Međunarodne zajednice. Nitko nije ništa popustio, niti izgubio, zbog druge države, nego zbog općeg interesa.
Dakle, prvi takav dogovor Međunarodnog prava mora, Međunarodnog javnog prava i Međunarodnog pravnog poretka, nastao je na razumijevanju „opće baštine čovječanstva“.

Konvencija 82 odražava volju država, a države određuju sadržaj i oblik prava.

Hrvatska, kao prostorno i brojčano mala država, među najmlađim članicama UN-a i EU,, pamteći strašna povijesna iskustva i razabirući turbulentno susjedstvo u Konvenciji, koja se oslanja na članak 2. Povelje UN-a, nalazi svoju sigurnost. Više od 14 stoljeća Hrvati su u svojoj domovini živjeli – pravo. Bez obzira na cijenu i izazove, nikada nikoga nisu napadali. U starim Statutima, od Kočulanskog iz 1214. pa na dalje, zapisane su mnoge pravne norme, među njima one o moru aktualne su i danas. U zgradi UN-a, ispred koje uz obalu Istočne rijeke od 22. svibnja 1992. visi i barjak Hrvatske države, bilo bi prikladno zapisati prvu rečenicu na svijetu protiv ropstva: Statut grada Dubrovnika 1272. „Rob koji stupi nogom na dubrovačku lađu postaje slobodan čovjek“.

UN još jednim važnim dokumentom usmjerava svijet.

Agenda 2030. novi je globalni program razvoja, u kojem se sljedećeg desetljeća treba prihvatiti i primijeniti 17 ciljeva, među kojima je i programirana zaštita mora. Od 1. siječnja 2020. RH predsjedava Europskom Unijom, pa je za očekivati da će razgovori o ekologiji i pravnoj doktrini koja ju prati, biti utemeljeni na spomenutim svjetskim dokumentima. Oko „hrvatskog“ europskog stola moći ćemo dominirati primjerom – pokazati svoju predanost suživotu sa prirodom, što potvrđuje uščuvanost našeg kopna i mora. Imamo dragocjeno iskustvo stoljetne pomorske tradicije, kada su brodogradnja, moreplovstvo i ribarstvo bili u ravnoteži čovjeka i prirode. Da bi opstali, da bi pobjeđivali, morali smo upoznati sve tajne i osobine mora, o kojima vrijeme tehnologije kao da ništa ne zna. Gradili smo brodove koji su savladavali oceanske valove, a formula vala otkrivena je u Hrvatskoj. Savladavanju sila pučinskoga mora, pomogla je prva knjiga koja pomorcima objašnjava prirodne zakone i klimu, napisanu u Hrvatskoj. Da bi ulovili ribu, trebalo je poznavati ćud ribljih jata, imati izvrsne brodice i savršeni alat. Hrvati su ribarstvu svijeta poklonili jedina dva revolucionarna izuma: vitlo za vađenje mreža i led za čuvanje ulova…

Hrvatski je narod odlučio sam proglasiti isključivi gospodarski pojas, i time potaći državne institucije da to provedu, sa glavnim motivom da se ravnopravno uključimo u kolo država koje su oko europskog kontinenta u europskom moru proglasile svoje Isključive Gospodarske Pojaseve.

O ovome obavještavamo hrvatsku javnost, hrvatske političke i znanstvene institucije i čelnike UN i Europske unije.

Ova je Deklaracija potpisana 21. rujna 2019. godine 54,1 NM izvan Zadra

na točki N 43° 35'0" i E 14° 28'1" a na crti

hrvatskog isključivog gospodarskog pojasa – postojećeg a neproglašenog.

03 Actio popularis 1

03 Actio popularis 1

03 Actio popularis 1

03 Actio popularis 1

Slijedi odlazak prema pramcu broda gdje će prof. Zvonimir Šeparović i admiral Davor Domazet – Lošo zajednički u dubinu mora spustiti pripremljenu plaketu o povijesnom proglašenju. U 17:25 sati brodska se sirena oglasila i objavila proglašenje. Pjeva se "Bože čuvaj Hrvatsku" i u smiraj dana slijedi povratak prema Saliju. Svi učesnici narodne akcije, putnici na brodu, potpisuju Deklaraciju. U Saliju već po mraku ponovno ista mukotrpna dvosatna procedura prijave i utvrđivanja identiteta putnika. U Zadar se vraćamo u 22:30, pa tek tada slijedi vožnja prema Zagrebu i Splitu. Umorni smo, ali radosni i sretni, kao sudionici povijesnog događaja. Cijela je narodna akcija višestruko snimljena i ne će se moći tvrditi da se proglašenje nije dogodilo voljom hrvatskog naroda, iako su umreženi javni elektronski mediji taj značajan događaj očito nalogodavno prešutjeli.

 03 Actio popularis 1

03 Actio popularis 1

03 Actio popularis 1

03 Actio popularis 1

03 Actio popularis 1

U prvom nastavku reportaže pogrešno sam bivšem predsjedniku vlade Ivi Sanaderu pripisao proglašenje ZERP-a. Upozoren sam na to od političkog analitičara Marka Curaća koji se tim temama dugo vremena sistematski bavi. Činjenica je, kako je Ivica Račan proglasio ZERP u listopadu 2003. godine na kraju svog mandata Predsjednika Vlade, a Odluku o tome 3. listopada 2003. je potpisao predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić. Naime Ivo Sanader je postao predsjednik Hrvatske vlade tek u prosincu te 2003. godine. No, tijekom pregovora o ulasku u EU pod vladom Ive Sanadera, Hrvatska je obećala da odredbe o ZERP-u ne će primjenjivati na ribarske i druge brodove članice EU. Sanader je kao premijer imao priliku umjesto ZERP-a proglasiti IPG – Isključivi gospodarski pojas, no iz vazalskih razloga nije, kao ni svi ostali predsjednici vlada poslije njega. Nažalost, još jedna potvrda da su hrvatski političari kontinuirano otuđeni od interesa hrvatskog naroda.

Suvereno pravo Republike Hrvatske jest pravo na Isključivi gospodarski pojas koji iznosi 23.870 četvornih kilometara. Stoga je hrvatski narod odlučio samoinicijativno proglasiti Isključivi gospodarski pojas, te time potaknuti državne institucije da to provedu. Glavni je motiv da se Hrvatska ravnopravno priključi zajedništvu država koje su u europskim morima proglasile svoje Isključive gospodarske pojaseve. O ovome su putnici na brodu Leut dana 21. rujna 2019. trenutkom proglašenja u 17:25 sati, odlučili obavijestiti hrvatsku javnost, hrvatske političke i znanstvene institucije te potaknuti zastupnike u Hrvatskom saboru, kao i čelnike UN i Europske unije na hrvatsko neotuđivo i narušeno pomorsko pravo. To će biti učinjeno, bez obzira što su se javni i civilni mediji oglušili.

03 Actio popularis 1

Izlazak na točku N 43° 35'0" i E 14° 28'1" Jadranskog mora bio je značajan početak narodne akcije koja će trajati do ostvarenja cilja. "Actis popularis" poziva sve državljane Hrvatske, sve Hrvate u iseljeništvu i sve prijatelje Hrvatske na potpisivanje Deklaracije kako bi se stvorili uvjeti da Hrvatski sabor usvoji Deklaraciju kao volju hrvatskog naroda te institucionalno potvrdi Isključivi gospodarski pojas – IGP.

Potpis na deklaraciju može se ostvariti posredstvom elektroničke adrese Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., no zbog tehničkih problema sa službenom adresom organizatori mole da svoje potpise privremeno upućujete na elektroničku adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Tekst Deklaracije – HNES
Test i fotografije Damir Borovčak

Čet, 17-10-2019, 06:05:19

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.