GvozdanskoPadom Bosanskog Kraljevstva 1463. godine i teškim porazom hrvatske vojske na Krbavskom polju 1493. godine počinje razdoblje trajne nesigurnosti i obrambenih ratova za povijesnu opstojnost Hrvatskoga Kraljevstva. Više od dva stoljeća ogromni napori hrvatskoga plemstva i hrvatskoga naroda bili su usmjereni i okrenuti problemu ratne i egzistencijalne ugroženosti. Brojnim poznatim i manje poznatim junaštvima i nesebičnim djelima ostaci ostataka nekad slavnog Hrvatskoga kraljevstva jedva su očuvani od silovitih naleta turskih osvajača.(D.Borovčak)

Add a comment        
 

 

RadušaBožićni blagdani bili su jedinstvena prilika da se „odradi“ već dugo planirani uspon na planinu Radušu i njezin najviši vrh Idovac (1956 mnv). Oni koji organiziraju bilo koju rutu planinarenja dobro znaju koliko je teško sakupiti ekipu za to. Kao po nekom nepisanom pravilu, netko uvijek ne može… Uspon planiran još početkom jeseni, kad ova planina posjetiteljima poklanja sve ono što samo Bog može stvoriti. Ljepota krajolika i bogatstvo boja i oblika posebno dolaze do izražaja u jesenjem periodu, ali i zima ima svojih čari… Iako je samo prije tjedan dana pomisao na uspon prelazila granice „normalnog“ razmišljanja, jer je bio napadao snijeg visine od 70 – 90 cm i temperatura se spuštala ispod -20 stupnjeva. Raduša je poznata po visokim snjegovima koji u ostaju i po nekoliko mjeseci. Ali naglo zatopljenje, ovaj put , brzo je odnijelo snijeg.(A.Beljo)

Add a comment        
 

 

Prosvjed 26. prosinca u ZagrebuDa nešto ne valja s haaškim suđenjima i odnosu Republike Hrvatske prema hrvatskim braniteljima i srpskim zločincima svi znamo. Da postoje brojne veteranske udruge sa stotinama tisuća pripadnika znamo isto, kao što i znamo jalovost njihovog dosadašnjeg djelovanja. No, u ono što nismo više bili sigurni je da li postoje još uvijek udruge koje su u stanju okupiti branitelje u tisućama i besprijekorno organizirati prosvjed u glavnom gradu Republike Hrvatske? Odgovor smo dobili 26. prosinca.

Add a comment        
 

 
0-tilurium
Arheologija se bavi znanstvenim istraživanjima i zaštitom kulturne baštine i nacionalnih spomenika, te kao takva pripada među nacionalne strateške prioritete svake države. Naravno, ako država ima razvijene strateške planove. Tako Talijani danas obnavljaju Burnum, uz Tilurium jedini vojni logor rimskih legija na području Republike Hrvatske. S obzirom da su Božić i Nova godina pred vratima, u ovoj reportaži donosimo i Katonov slastičarski recept star više od 2000 godina. (Lj. Škrinjar)
Add a comment        
 

 
0-Tom
Ako je istina da se mjesta sjećaju događaja, onda je Duvanjsko polje dio naše emocionalne karte i pejsaža koji je sudjelovao u stvaranju hrvatskog nacionalnog identiteta. Ovdje povijest govori o predrimskim i rimskim vremenima, o hrvatskom kraljevstvu, turskim osvajanjima i zulumima, o borbi Hrvata ovoga kraja za slobodu i katoličku vjeru. (Lj. Škrinjar)
Add a comment        
 

 

More je kopnoDana 10. prosinca 2009. godine, o prigodi Međunarodnog dana ljudskih prava, građanska inicijativa „More je kopno“ izvela je performance na Narodnom trgu u Splitu, te održala konferenciju za novinare. Aktivisti „More je kopno“ nosili su flastere preko usta, u znak toga da je Hrvatska utopljena u šutnju i prešućivanje. Tijekom nastupa istaknut je i transparent s natpisom: „Izdaja! Ne damo more!“ s kojim je, U Splitu, dana 31.10.2009. i pokrenuta akcija protivljenja štetnom ugovoru sa Slovenijom, te iz čega se kasnije i rodila akcija za referendum, poznatija pod imenom „More je kopno“.(D.Borovčak)

Add a comment        
 

 

Hrvatski osvrtiU prepunoj dvorani Novinarskog doma u Zagrebu 8. prosinca 2009. predstavljena je knjiga autora Damira Borovčaka Hrvatski osvrti. To je knjiga osvrta o knjigama drugih autora, više ili manje poznatih hrvatskoj javnosti. Po vrlo lošem kišovitom vremenu predstavljanje je ipak privuklo punu dvoranu zainteresiranih za djela 19 hrvatskih i svjetskih autora. Od pozvanih 19 autora na predstavljanje se na temu slobode mišljenja, savjesti, vjere i mogućnosti informiranja u Hrvatskoj odazvalo i govorilo deset autora i to: Tomislav Nürnberger, publicist iz Zagreba, Don Anto Baković, nakladnik lista Narod i voditelj HPP, Marija Slišković, urednica niza Snagom ljubavi, Dr. Radoslav Marić, lobist iz New Yorka, Mladen Lojkić, publicist iz Sirača, Predrag Matić Fred, vukovarski branitelj, Izudin Bečirčić, dragovoljac i diverzant 4. gardijske brigade, franjevac Zvjezdan Linić te isusovac psiholog dr. Mijo Nikić, uz predvoditelja tribine i autora knjige Damira Borovčaka.

Add a comment        
 

 

Krug za TrgDanas, 10. prosinca, je u Zagrebu na Trgu maršala Tita održan 4. po redu prosvjed u organizaciji Kruga za Trg protiv trenutnog imena jednog od najljepših trgova u glavnom gradu Republike Hrvatske po komunističkom diktatoru, odgovornom za mnoge zločine i represije. U ovom prilogu donosimo slike Ljubomira Škrinjara sa prosvjeda uz tekst dipl. ing. Damira Tučkara usko vezan uz ovu problematiku. Naime, Tučkar se osvrće na priopćenje za novinare od 8. prosinca 2009. kojim stranka s najviše zastupnika u Europskom parlamentu osuđuje praksu promicanja komunističkih simbola u nekim zemljama članicama. Izrijekom se spominje Slovenija radi dva povoda: imenovanja jedne ulice u Ljubljani po Josipu Broz Titu, te dodjele odlikovanja Tomažu Ertlau, bivšemg šefu UDBE, tajne službe pod izravnom odgovornosti komunističke partije bivše države.

Add a comment        
 

 

Daorson – Hercegovačka MikenaPedeseta putopisna reportaža vodi nas daleko od Zagreba, na brdo iznad nekropole Radimlje kod Stoca gdje se nalazi najveći antički spomenik Hercegovine - ostaci ilirske gradine s megalitskim zidinama, grad Daorson. Prostor unutar grada bio je naseljen već u rano brončano doba, a na zaravni ispred grada nalaze se i grobovi poginulih pripadnika HVO-a koji su u vojnoj akciji Lipanjske zore izvojevali prvu pobjedu nad velikosrpskim agresorom u ratu u Bosni i Hercegovini 1992. godine. Na žalost, položaj i opstanak hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini danas je upitan zahvaljujući beskrupuloznim ljudima u BiH, Hrvatskoj i EU. (Lj. Škrinjar)

Add a comment        
 

 

Barbarin rovZasavske gore se protežu sjeverno od rijeke Save u kvadratu od Zagorja, Trbovlja, Hrastnika, Laškog pa sve do celjske padine. U Zborniku „Tudi smo umrli za domovina“, koji je preveden iz slovenskog na talijanski jezik pod nazivom „Anche noi siano mort per la Patreia“, izdana 2000. godine gdje su opisana grobišta nastala poslije drugog rata za to područje. Popisano je 29 grobišta.(F.Perme)

Add a comment        
 

 

Ljerka Mintas HodakJučer je u Zagrebu održana još jedna medijski potpuno neatraktivna tribina medijski jednako tako neatraktivne udruge, koja s druge strane okuplja vjerojatno za udruge najveći broj intelektualaca u Hrvatskoj. Na njoj su nastupali medijski neatraktivni gosti, bivša potpredsjednica Vlade RH i osoba čije je ubojstvo kćeri jedna od trenutno najvećih afera u Hrvatskoj, zatim akademik i stručnjak za pravo mora čiji su istupi ovih dana u svezi razgraničenja na moru sa Slovenijom dobro protresli hrvatsku političku scenu, osoba u najužem krugu organizaciju triju političkih prosvjeda protiv imena Trga Maršala Tita (kao rijetkih koji su ovih godina skupili više tisuća građana), i napokon, bivši urednik jednih dnevnih novina koji je smijenjen u trenutku kada su ove novine bilježile rekordnu čitanost.(mm)

Add a comment        
 

 

Skup u Lisinskom(Zagreb, 7. 11. 2009.) Danas je u Zagrebu u dvorani Vatroslava Lisinskog održan predizborni skup prof. dr. Miroslava Tuđmana. I pored dosadašnje medijske blokade ovog predsjedničkog kandidata koji ne pripada trenutno vladajućim strukturama, skup u Lisinskom pokazao je da se ipak radi o kampanji s velikim potencijalom. Međutim, već u uvodu ovog izvještaja treba naglasiti da, ako u vremenskom razdoblju službene kampanje mediji nastave sabotirati one kandidate koji centrima moći nisu po volji, u pitanje dolazi legimitet cijele kampanje. Jer, ako od Tuđmanovog predizbornog skupa, koji je okupio mnoge poznate osobe iz javnog, kulturnog i znanstvenog života i napunio dvoranu Vatroslav Lisinski, jednaku ili veću težinu u medijima ima činjenica da je Nadan Vidošević obišao svoj izborni štand u Križevcima na 12. regionalnom obrtničkom i gospodarskom sajmu ili to što Damir Kajin iz Splita kreće "na predsjedničke izbore onako kako se '41. išlo u partizane", kako se onda može uopće govoriti o izbornoj utrci? Prije se radi o medijski upravljanoj izbornoj namještaljki.(mm)

Add a comment        
 

 

Miroslav TuđmanU utorak 3. studenoga s početkom u 11 sati u hotelu Dubrovnik u Zagrebu održana je konferencija za medije predsjedničkog kandidata prof. dr. Miroslava Tuđmana u svezi arbitražnog sporazuma sa Slovenijom. Prof. dr. Miroslav Tuđman, ujedno i predsjednički kandidat, aktualnu je inačicu sporazuma okarakterizirao kao neprihvatljivu, rekavši između ostalog:  "Uvjeren sam da se Hrvatska nalazi u povijesnom trenutku i pred odlukom, za koju se mora pitati, i u kojoj mora sudjelovati hrvatski narod. Zato tražim da Vlada raspiše referendum sa sljedećim pitanjem: Jeste li zato da se pitanje granica sa Slovenijom (umjesto političkog odlučivanja arbitražom) rješava samo i isključivo na Međunarodnom sudu pravde?"(mm)

Add a comment        
 

 

RamaTeška sudbina zadesila je Ramu u Drugom svjetskom ratu, posebno 8. i 9. listopada 1942. kada su četnici ubili preko 1000 ljudi. U podnožju Ramskoga križa postavljene su 2001. godine ploče s popisom imena ubijenih i poginulih iz zadnjih dvaju ratova (Drugi svjetski rat 1366 ubijenih; rat 1991.-1995. godine 163 ubijena). Ploče su djelo Mile Blaževića. One ne bodu oči, one su kao tanki razvučeni svitak prirasle uz kameni zid ispod križa, uz kamenu stijenku šetnice gdje se može zapaliti svijeća i položiti cvijet.(A.Beljo)

Add a comment        
 

 

MirogojDan Svih svetih je dan kada se prisjećamo najbližih koji su nas napustili, ali i dan kada se sjetimo hrvatskih žrtvava. Povodom ovog dana već smo danas donijeli reportažu o Ramskom žrtvoslovu, spomeniku poginulima u 2. svjetskom ratu i u zadnjem, Domovinskom ratu. I dok ovaj ramski spomenik služi hrvatskom narodu za ponos, mi se ne možemo ne sjetiti spomenika u glavnom gradu Republike Hrvatske, nasuprot prekrasnih Mirogojskih arkada. Radi se o - na razbijenom i u temelje pokopanom izvornom Zidu boli iz Selske ceste - izgrađenoj "kreaciji" Glas hrvatske žrtve - Zid boli. Na njoj su ispisana na krajnje sramotan način imena poginulih i nestalih hrvatskih branitelja. Slike u nastavku neka budu još jednom posjetnik na našu sramotu.(mm)

Add a comment        
 

 

MostarPočelo je s proslavom u lipnju, kada se prvi put hrvatska zastava zavijorila 11. lipnja 1992 god. na Orlovcu, brdu povrh Mostara. Ovi slavni dani, nisu zaboravljeni i slave se svakog lipnja u Ilićima, zapadnom dijelu Mostara, pod nazivom “Lipanjske zore”. Tih lipanjskih dana, uspješno su protjerane okupatorske snage srpsko-četničkih specijalaca i JNA, koji su terorizirali i bombardirali Mostar i njegove građane sa okolnih brda.(b.mostarac)

Add a comment        
 

 

RadimljeMitovi i legende prate neobične srednjovjekovne kršćanske nadgrobne spomenike kakvih nema nigdje u svijetu osim na prostoru današnje južne Hrvatske, Bosne i Hercegovine, zapadne Srbije i dijela Crne Gore. Podizani su od početka XIII pa do početka XVI stoljeća, a veličinom ne zaostaju za megalitskim spomenicima iz neolitskog doba. Neki nadgrobni monoliti teški su i do 30 tona. Riječ je o hercegovačkom fenomenu biliga (kamika ili mramora, a ne stećaka kako su ih od sredine XIX st. nazvali hrvatski vukovci; ni jedan od starijih hrvatskih rječnika ne pozna riječ „stećak“). Od evidentiranih 69.356 biliga najviše ih ima u Hercegovini, i to u Mostarskom okrugu – preko 20.000, s najpoznatijim nekropolama u okolici Stoca: Radimlje i Boljun.(Lj.Škrinjar)

Add a comment        
Pon, 21-06-2021, 12:49:46

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.