Krug za TrgDok su premijerka Jadranka Kosor i naknadno pristigli Ivo Josipović na Cvjetnom trgu u Zagrebu obilježavali Dan EU-a, na nekoliko minuta hoda od njih kod Hrvatskog narodnog kazališta održan je u subotu još jedan, četvrti po redu, prosvjed inicijative Krug za Trg. Prema policijskoj procjeni, skup je okupio oko tisuću ljudi, odnosno nazočnih je bilo manje nego inače, a vjerojatno je tome doprinijelo tmurno vrijeme zbog kojega se činilo kako će kiša pasti svaki čas. Na prosvjedu smo primijetili kameru Hrvatske televizije tako da je o događanjima kraći prilog objavljen kasnije u nekim HRT-ovim informativnim emisijama. Isto tako, i neki drugi mediji izvijestili su o protestnom okupljanju kojim se u Hrvatskoj želi maknuti jedan od simbola zločinačkoga i totalitarnog poretka odgovornoga za stradavanje i patnje desetaka i stotina tisuća ljudi.

Add a comment        
 

 

0-misa-zadusnicaSvetu misu zadušnicu u povodu 12. godišnjice smrti ratnog ministra obrane Republike Hrvatske Gojka Šuška, u crkvi Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u Zagrebu, predvodio je dr. fra Ivan Dugandžić zajedno s deset svećenika. Fra Ivan podsjetio je u propovijedi da ljubav i zahvalnost prema svojim pokojnima ljudi iskazuju na različite načine. O njima i njihovim djelima pripovijedaju novim naraštajima, čuvaju uspomenu na njihov život i njihova djela, čuvajući ih tako od zaborava. Mnogi i u svijetu i ovdje među nama, koji ne samo da nisu vjerovali u uskrsnuće hrvatske slobode, već su sve činili da se ono nikad ne dogodi, neće se nikad pomiriti s time što se ono doista dogodilo. I kad im već ne uspijeva sve to prekriti velom zaborava, oni svim silama pokušavaju krivotvoriti činjenice, omalovažavati ili štoviše proglašavati zločinačkim uloge pojedinaca i tako krivotvoriti povijest. (Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

TrogirTrogir je grad duge povijesti kojeg bi svatko tko ima priliku trebao barem jednom posjetiti. Kako je njegov znameniti stari dio smješten na malom otoku u uskom području između kopna i velikoga otoka Čiova, a vrlo blizu Splitske zračne luke, ljeti je opsjednut i preplavljen turistima. U zadnjih dvadesetak godina na otoku Čiovu izgrađeni su brojni apartmani, što sigurno doprinosi sveopćoj metežu jednom kada počne turistička sezona.(mm)

Add a comment        
 

 

Mirko BelakU povodu Dana planeta Zemlje, poštovane čitatelje Portala HKV-a želim obavijestiti da je na Hrvatskom geološkom institutu, Sachsova 2, Zagreb, postavljena geološka izložba, kojom se na stručan i znanstveno popularan način predstavlja petrografsko, mineraloško i paleontološko bogatstvo Republike Hrvatske. Naša zemlja geološki je vrlo sadržajna i raznolika, a izgrađuju ju raznovrsne stijene nastale od prekambrija do kvartara, koje „čuvaju tajnu" povijesti stvaranja domovinskog terena dugu više od 600 milijuna godina. Ove stijene vrlo su značajne i u znanstvenom rasvjetljavanju geološke evolucije planeta Zemlje: geodinamske, tektonske, paleogeografske, paleontološke, petrološke, sedimentološke, paleoklimatske, ali i u mnogim drugim geoznanstvenim disciplinama. U postavi izložbe eksponati su grupirani prema paleogeografskim cijelinama, a izložba sadržava 232 izloška stijena, fosila i minerala koji predstavljaju presjek geologije Hrvatske. (dr.sc. M.Belak)

Add a comment        
 

 

Subotnju večer 10. travnja uveličali su u Zagrebu nastupi hrvatskog ženskog zbora Kulturnog umjetničkog društva „Orač" iz Demerja i Japanskog ženskog zbora „Tokyo Josei choir" zajedničkim koncertom u župnoj crkvi Sv. Antuna Padovanskog na Svetom Duhu. Koncertu je nazočio i japanski veleposlanik u Hrvatskoj, njegova ekselencija Yoshio Tamura. Crkva Sv. Antuna Padovanskoga na Svetom Duhu u Zagrebu pokazala se kao poseban domaćin svečanom koncertu proslave hrvatske povijesne i narodne baštine. Prostor je bio prigodno ukrašen cvijetnim aranžmanima hrvatskog i japanskog barjaka. Ljubav i srce za Hrvatsku, uz međusobno uvažavanje i poštovanje Japana, uočilo se kroz zajednički nastup ženskih pjevačkih zborova.(D.Borovčak/Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

RadušaDok u dolini oko jezera zima polako odlazi, a snijega ima još u tragovima na planinama je priča potpuno drugačija. Na njima je snijeg još uvijek apsolutni gospodar. Malo slobodnog vremena iskoristili smo za bijeg od svakodnevice i ponovni uspon na planinu Radušu. Budući da smo barem donekle unaprijed znali što nas čeka, nismo ni očekivali da se može doći do Idovca, najvišeg vrha Raduše (1956 m). Glavni cilj bilo je Draševo, selo i kraško polje koje se nalazi sjeverno od Ramskog jezera na visini od 1200 metara. Na Draševu je nekada živio veliki broj ljudi, posebno u periodu proljeće-kasna jesen, a jedan dio živio je kroz cijelu godinu baveći se stočarstvom i poljoprivredom. Iako je prošlo mnogo godina otkad je i zadnji stalni stanovnik napustio Draševo i otišao u dolinu, iza njih je ostalo sve što su sagradili i koristili za život. Ostao je veliki broj starih kuća koje prkose teretu godina. Nažalost, veliki broj ih je popustio pod tim teretom. Danas većina kuća stoji kao spomenik nekadašnjim stanovnicima i prohujalim vremenima kada se živjelo u skladu s prirodom.(A.Beljo)

Add a comment        
 

 

ĐurmanecĐurmanec, subota 13. ožujka – U organizaciji Župe sv. Jurja Đurmanec, Društva hrvatskih katoličkih muževa te Udruge Macelj 1945. jučer je održan tradiconalni korizmeni križni put "Stopama pobijenih - Đurmanec – Ilovac – Macelj" u molitvi, pjesmama i prigodnim razmatranjima. Okupljanje vjernika započelo je na prvoj postaji križnog puta – željezničkoj stanici Đurmanec, koja je u svibnju i lipnju 1945. bila ishodište stradavanja dopremljenih ratnih zarobljenika. Partizani su ratne zarobljenike sa željezničke stanice sprovodili prema obližnjem logoru u pilani Đurmanec te ih u grupama na noćnim pohodima otpremali na desetak kilometara udaljene razne lokacije Maceljske gore gdje su se vršile masovne likvidacije.(D.Borovčak)

Add a comment        
 

 

BlidinjeOni koji su jednom posjetili Park prirode Blidinje, ali i planine Vran i Čvrsnicu, vjerojatno će se složiti s tvrdnjom: „Ako ih jednom posjetite, vraćat ćete im se opet iznova“. Ovaj put, zbog visokog snijega, ali i izuzetno niskih temperatura nije bilo „klasično“ pješačenje nego vožnja. Svako godišnje doba ima svoje čari, a zima na Blidinju posebno. Sunčano vrijeme, ali i slobodan dan bili su idealan spoj za otići na Blidinje, ali i odazvati se na poziv fra Andrije Jozića, župnika iz Doljana. Po dolasku u Doljane, naš domaćin ljubazno nas je dočekao i po nepisanom ramskom pravilu ponudio ramskom rakijom, koja se na ne odbija na temperaturi koja nas je dočekala. Budući da se veći dio Parka prirode nalazi na teritoriju župe Doljani, fra Andrija nas, kao najbolji poznavatelj svih njezinih dijelova upoznaje s toponimima i gdje se nalaze. Nakon toga krećemo prema Blidinju, putom koji je s obzirom na uvjete i temperature koje vladaju u ovome periodu, više nego dobro očišćen.(A.Beljo)

Add a comment        
 

 

Suzanne Brooks-PinčevićU nedjelju 24. siječnja 2010. u Hrvatskom društvu Sydney u Punchbowlu, u 13.30 popodne izvršeno je predstavljanje knjige Suzanne Brooks-Pinčević. Tom svečanom činu prisustvovali su brojni predstavnici kako iz hrvatskog tako i iz australskog javnog života. Bilo je zaista za uživati u tako velikom broju gostiju koji se odazvao i koji su s velikom pozornošću slušali govornike i pratili cijelu promociju knjige.(bj)

Add a comment        
 

 

Žene u Domovinskom ratu29. siječnja 2010. u Zagrebu pokazao sav jad i bijeda uredništva tiskanih i elektronskih medija u Hrvatskoj. Koja je to sila spriječila dolazak kamera tzv. javne televizije, ali i drugih TV-kuća, na višekratno najavljen događaj? Koji je to strah spriječio dolazak fotoreportera i izvjestitelja tiskovnih glasila zabilježiti riječi istine majki i žena koje su podmetnule svoja leđa kad je cijelom narodu, a posebno djeci u Hrvatskoj, bilo najteže? Nije li to klasičan vid diskriminacije žena, najvrijednijih žena koja je Hrvatska u ovom povijesnom razdoblju imala i dala svom narodu? Od kuda hrabrost urednicima svih redakcija u Hrvatskoj, koji su višekratno zaprimili najavu događaju, da svoju netrepeljivost prema ženama izražavaju tako primitivno i bahato? Tko će sada urednike medija prozvati zbog širenja nejednakosti spolova i degradiranja žena? Ignorirati dolazak predsjednice Komisije za kulturu Europskog parlamenta te predsjednicu Komisije žena Europske narodne stranke Doris Pack, koja je upravo ovih dana izabrana za još jedan mandat u Europski parlament, nije li to pravi primitivizam medijskih urednika?(D.Borovčak)

Add a comment        
 

 

MaslenicaPrije sedamnaest godina, 22. siječnja 1993. godine, započela je jedna od najuspješnijih oslobodilačkih operacija HV-a, operacija Maslenica, koja je istovremeno predstavljala i svojevrsnu prekretnicu u dotadašnjem tijeku Domovinskog rata. Operacija Maslenica ostati će trajno zabilježena u hrvatskoj povijesnici po jasno upućenoj poruci neprijatelju kakav ga završetak očekuje na tada okupiranim područjima RH, a hrvatskom narodu vratila je ponos, dostojanstvo i nadu u skoro oslobađanje svih okupiranih područja. Operacija Maslenica pripremljena je u potpunoj tajnosti, a glavne ciljeve operacije postrojbe HV-a i policije ostvarile su za svega 72 sata, oslobodivši 92 četvorna kilometra hrvatskog teritorija, što je omogućilo ponovno cestovno povezivanje Dalmacije s kopnenom Hrvatskom.(P.Škorić)

Add a comment        
 

 

ZrinPrigodom 60. obljetnice stradanja Zrina bivši ministar kulture Antun Vujić je 2003. posjetio i obišao ruševine grada. Tada je dogovoreno da će Ministarstvo kulture obnoviti povijesne spomenike, utvrdu Zrin i crkvu Sv. Marije Magdalene. No pet-šest godina kasnije obnova je gotovo zanemarena. Kad su preklani o 65. obljetnici stradanja posjetitelji obilazili crkvu i grad mogli su vidjeti da radovi nisu odmakli daleko. Tuga i jad još su veći kad ih na ulazu u grad dočekao poderani i ofucani hrvatski stijeg, a u gradu povaljen i kamenjem zatrpan jarbol, na kojem se barjak nekoć vijorio. Sramota za izvođače radova, sramota za posjetitelje, sramota za hrvatsku državnu vlast i Ministarstvo kulture koje financira i nadgleda radove.(D.Borovčak)

Add a comment        
 

 

ZrinPrigodom obilježavanja krvavog partizanskog genocida i sjećanja na stradale hrvatske žrtve u Zrinu, 7. rujna 2008. na temeljima župne crkve Našašća Svetog Križa, misno slavlje predvodio je pomoćni biskup zagrebački mons. Valentin Pozaić. U svojoj propovijedi je rekao: Danas nije moguće ne sjetiti se jednog drugog uništenja vašega grada: onoga po rukama mržnje i nasilja onih koji se danas nasilno pokušavaju bezazleno zvati antifašistima. Datumi su značajni: 7. rujna 1566. uništile su osmanlije Zrinski grad Siget, i njegove branitelje. Dana 9. rujna 1943. uništili su tzv. antifašisti grad Zrin i njegove stanovnike.(D.Borovčak)

Add a comment        
 

 

ZrinProšle godine u rujnu, na misi zadušnici u Zrinu, predsjednik komisije Justitia et pax biskup Vlado Košić postavio je otvoreno pitanje odgovornima u današnjoj hrvatskoj državi: kako je moguće da nitko od protjeranih Zrinjana do danas nije ostvario pravo na povrat očito nepravedno oduzete imovine!? Pitanje su prešutjeli svi dnevni hrvatski mediji, pitanje zločina u Zrinu prešućuje hrvatska vlast i odgovorna ministrstva. O istini se i dalje bezobrazno šuti, kako nekad u Titovom komunizmu tako i danas u fiktivno slobodnoj Hrvatskoj, jer lažni antifašisti stalno manipuliraju istinom. No u međuvremenu se otkriva strašna podvala. Zbog ultimatuma Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) u svezi održavanja vladajuće koalicije na vlasti, hrvatska je Vlada pristala da iz rezervnih fondova izdvoji preko milijun kuna za obnovu spomenika u Srbu.(D.Borovčak)

Add a comment        
 

 
Izvor CetineSuta, 40 dana nakon Uskrsa, slavimo Sveto Uzašašće ili Spasovo. Tim povodom ponovno objavljujemo reportažu o starohrvatskoj crkvi Sveetoga Spasa u Vrh Riki, nedaleko izvora rijeke Cetine. Kako kaže autor reportaže: "Doista je kulturna i politička sramota, da danas na ovom tako značajnom arheološkom lokalitetu hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta nije postavljen neki natpis ili uobičajena turistička info-ploča." (hkv)
Add a comment        
 

 

GvozdanskoPrije godinu dana, 13. siječnja 2009. uspinjao sam se kroz šumu u pratnji domaćina Josipa Grabarevića. Obojica smo prtili snijeg penjući se prema gradu, u koji smo jedva ušli, jer bijaše obrasao sav u korov, šiprag i trnje, iako u siječnju nema vegetacije. Razmišljao sam što bi trebalo učiniti da se Gvozdansko otme iz trnja i zaborava. U kuli sam zapalio svijeće i pomolio se sa željom da se ponovno vratim, u isto doba iduće godine.(D.Borovčak)

Add a comment        
 

 

GvozdanskoDanašnje selo Gvozdansko nalazi se u dolini potoka Žirovca, na cesti koja vodi od Gline prema Bosanskom Novom, dvadesetak kilomatara od Dvora na Uni (Novigrada). U toj dolini razvijao se život, obrađivala polja, pasla stoka i činilo sve potrebno za proizvodnju hrane rudarima, majstorima kovačima novca i za vojnu posadu. Poviše sela na strmom brijegu još i danas strše ruševine slavnog grada Gvozdansko. Utvrda je spomenik hrvatskog graditeljstva, a kakvoča gradnje potvrđuje se kroz petstoljetnu opstojnost dojmljivih obrisa kula i zidova kaštela.(D.Borovčak)

Add a comment        
Pon, 21-06-2021, 13:11:18

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.