Razgovor s predsjednikom stranke «Jedino Hrvatska» Milovanom Šiblom

 

Milovan ŠiblMilovan Šibl rođen je u 30. travnja 1942. u Zagrebu. Tijekom bogate karijere u našoj Domovini bio je predsjednik Republičkog komiteta za informiranje (1990-1991), ministar informiranja (1990-1991), direktor Hrvatske izvještajne novinske agencije (1991-1997), član saborskog Odbora za izbor, imenovanja i administrativne poslove (1992-2000), saborski zastupnik, član Odbora za obilježavanje 50. obljetnice pobjede antifašističke koalicije u Europi i svijetu (1994), član saborskog Odbora za predstavke i pritužbe (1995), član saborskog Odbora za pravosuđe (1995), član Mandatno-imunitetne komisije Sabora (1995). Danas obnaša dužnost predsjednika stranke Jedino Hrvatske, i bio je nositelj liste te stranke na prošlim parlamentarnim izborima.

G. Šibl, sudjelovali ste u osnivanju HDZ-a i s prvim predsjednikom nove, neovisne Hrvatske, radili na njenom stvaranju. Danas ste na čelu stranke Jedino Hrvatska. Možete li usporediti HDZ devedesetih i danas.

Tuđmanov HDZ je ratom odvojio Hrvatsku od Srbije i Jugoslavije, izborio Hrvatima samostalnu državu i svjetsko priznanje, a današnji HDZ protuustavno vraća Hrvatsku u, kako je Tuđman govorio, "jugoslavenski pakao", i odriče se državne samostalnosti. Izvorni HDZ bio je, dakle, u punom smislu riječi stranka hrvatskog naroda, a današnji je projugoslavenska ili kako se to sada naziva prozapadnobalkanska stranka.

Može li se današnji HDZ usporediti sa strankom "Jedino Hrvatska"?

Ni to nije moguće.. Dok je stranci "Jedino Hrvatska" temeljni cilj očuvanje samostalne hrvatske države, HDZ-u je cilj povezivanje regije. Riječi samostalnost i neovisnost protjerane su iz javnog života. HDZ je postao probalkanska stranka. Samo to, pred narodom, prikriva, nazivajući se proeuropskom strankom.

Što mislite o tzv. Zapadnom Balkanu?

To je područje neprekidnih nacionalnih sukoba, vječno promjenljivih granica, područje krajnjeg siromaštva, neiskorjenjive korupcije i pod stalnim međunarodnim starateljstvom. Stoga je povezivanje s tim područjem, što se danomice odvija s ciljem da se uspostavi nova državnopravna tvorevina pod imenom Zapadni Balkan, pogubno za Hrvatsku. Vlasti u Hrvatskoj već sada su, brojnim ugovorima u svim područjima života, protuustavno povezale Hrvatsku sa Srbijom i drugim bivšim jugorepublikama jače nego što su međusobno povezane članice Europske unije. Po nalogu NATO-a upravo se odvija i vojno povezivanje sa Srbijom.

Kako gledate na ulazak Hrvatske u EU?

Ne vjerujem u samostalan ulazak Hrvatske u EU. Kao što sam rekao, pod imenom "proeuropske politike", koja se vodi nakon Tuđmana, prikriva se politika vračanja Hrvatske u balkanske državnopravne okvire, po europskom nalogu. A, kakve će odnose tzv. Zapadni Balkan, kao cjelina, imati s EU, o tom po tom.

No, ako bi EU opstala i ako bi Hrvatska, poput Slovenije, samostalno ušla u Uniju i to bi za Hrvatsku bilo zlo. Prema Lisabonskom ugovoru u EU će pravovaljane odluke moći donositi 55 posto stanovništva, od njih 500 milijuna. A Hrvata bi u Uniji bilo manje od 1 posto, što je na razini statističke pogrješke. Takav bismo imali i utjecaj.

Sve što Hrvatska ima je ova zemlja. Ako, po Lisabonskom ugovoru, dopustimo da se 500 milijuna Europljana slobodno naseljava, kupuje našu zemlju, glasuje za lokalne organe vlasti i sl., naše prelijepo more, obala i otoci ne će više biti naši, a i nas samih ubrzo ne će biti. Jer, ako se samo 5 posto Europljana odluči naseliti na hrvatskoj obali, a to je 25 milijuna ljudi, budućnost se može predvidjeti. Samostalna država jedini je okvir koji Hrvatima i državljanima Hrvatske može pružiti život u blagostanju i slobodi, između ostalog i slobodi da ovo mišljenje dođe do šire javnosti, što je danas nemoguće.

Što mislite o referendumu?

Unatoč silovitoj proeuropskoj promidžbi, i po školama, unatoč medijskim hvalospjevima, Eurobarometar pokazuje da su Hrvati najeuroskeptičniji narod u EU i da samo njih 24 posto misli da bi Hrvatska trebala ući u Uniju.

Zbog toga HDZ izvodi ustavne vratolomije da na referendumu proizvede "povoljan" rezultat protiv volje većine hrvatskoga naroda.

Što mislite o ravnopravnosti Hrvata u BiH?

Od onog trenutka kad je po inozemnom diktatu 49 posto teritorija BiH dodijeljeno Srbima nije moguće ravnopravno riješiti međunacionalne odnose u BiH. Srbi su, kao i u Jugoslaviji, postali ravnopravniji od drugih. Što se Hrvata tiče valja istaći dvije činjenice:

Prvo, i po zemljopisnom obliku Hrvatske i BiH, očito je da je BiH izvorno hrvatska zemlja, mogli bismo reći "trbuh Hrvatske". No, zahvaljujući odlukama velikih sila, od Berlinskog kongresa pa nadalje, Hrvatska je teritorijalno oštećena a Hrvati u BiH su obespravljeni.

Drugo, povijesno gledajući muslimani u BiH velikom su većinom etnički Hrvati katolici, koji su pod turskom okupacijom prisilno prešli na islam.

Sačuvani su nam spisi, stari 300 i 400 godina, u kojim se jezik bosanskih muslimana naziva hrvatskim, bosanski muslimani Hrvatima i njihova zemlja hrvatskom. Da to ne bi došlo do izražaja, da se muslimani ne bi većinski izjašnjavali Hrvatima i da BiH ne bi bila smatrana izvorno hrvatskom zemljom što ona jest, muslimani su u Jugoslaviji proglašeni narodom. To, da se vjeru proglasi narodom jedinstven je primjer u muslimanskom svijetu. Nedavno im je opet promijenjeno ime; sada ih zovu Bošnjacima. No, i to ime označuje Hrvate. Znameniti turski povjesničar Aali, rodom iz Galipolja, koji je boravio 30 godina u Bosni na dvoru valija, piše o Bošnjacima, u prvom redu bosanskim muslimanima, slijedeće: "Što se tiče plemena Hrvata, koji se pripisuje rijeci Bosni, njihov se značaj odražava u veseloj naravi; oni su po Bosni poznati i po tekućoj rijeci prozvati".

Može li vlada u Zagrebu izboriti ravnopravnost Hrvatima u BiH?

Kao predstavnica stranih a ne hrvatskih interesa, današnja vlast u Zagrebu ne može pomoći ni Hrvatima u Hrvatskoj a kamoli izboriti ravnopravnost Hrvatima u BiH.

Prvi korak za takvo što je dolazak prohrvatskih vlasti na Markov trg i Pantovčak.

Kako ocjenjujete gospodarsko stanje u Hrvatskoj?

Kao i u svakoj koloniji. Dok imamo vojsku nezaposlenih, dok se smanjuju nadnice i mirovine, strani kapital i strani vlasnici posluju izvrsno. Više stotina milijuna eura čiste dobiti Telekom svake godine iz Hrvatske prelijeva u Njemačku, to isto čine banke, Pliva, INA, Dukat, cementare, pivovare i dr. Sve se odvija kako je zamišljeno i dogovoreno s političkim elitama u Hrvatskoj. Pritom gospodarstvenici i političari u svojim programima ekonomskog oporavka to ni ne spominju kao uzrok nevoljama. Naprotiv, oni propovijedaju da kapital nema nacionalnosti i pozivaju neokolonijaliste da kupe što je preostalo, obećavajući im sve moguće pogodnosti.

D. J. L.

Sub, 14-12-2024, 15:07:57

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.