Na situaciju na ukrajinskom ratištu snažno utječe ruska propaganda, posebno u pojedinim zemljama članicama EU, čime se pokušava smanjiti potpora Ukrajini

Kraj je 2023. godine i prilika da se kritički razmotri ruska agresija na Ukrajinu koja traje gotovo dvije godine, ali i predviđanja o oslobađanju ukrajinskih područja, okupiranih nakon 24. veljače 2022., kao i prije. O tome smo razgovarali s geopolitičkim stručnjakom doc. dr. sc. Gordanom Akrapom, voditeljem Instituta za istraživanje hibridnih sukoba.

Pretpostavljalo se u početku ove godine, u optimističkim i manje optimističkim inačicama, da će ukrajinske oružane snage do kraja godine osloboditi veći dio zemlje od ruske okupacije. Što se može reći s obzirom na situaciju na ratištu na kraju 2023. godine?

Krajem prošle godine bili su ispunjeni brojni preduvjeti nužni za učinkovite operacije oslobađanja okupiranih područja Ukrajine. Osim onoga ključnoga: zima nije bila onakva kakva inače bude u tim krajevima i tlo se nije smrznulo u mjeri koju trebaju oklopno mehanizirane postrojbe u napadu. Tako da je došlo do odgode oslobodilačkih djelovanja.

Odgoda je išla agresoru na ruku?

Upravo tako. Odgodom snažnih vojnih operacija Ukrajinaca, Rusi su dobili na vremenu te izradili mnoge dodatne zaprjeke na predviđenim smjerovima djelovanja ukrajinskih oružanih snaga čime su poslije operacije usporene.

Nije jasno zašto Ukrajini nisu dostavljeni zrakoplovi F-16

Je li to bio glavni problem?

Poseban problem predstavljalo je iščekivanje konačne odluke o dostavi zrakoplova F-16 Ukrajini, iako ukrajinski piloti na njima lete već dulje vrijeme. Nije jasno koji je pravi uzrok zbog čega još nisu dostavljeni. Radi li se o potrebi njihove modernizacije u naprednije modele s radarima i sposobnosti detektiranja i uništavanja protivničkih ciljeva s udaljenosti, nedostupnih ruskim sustavima, želji da se osposobi, a time istodobno pokrene više desetaka zrakoplova,  razvoju nužnih preduvjeta za trenutačno integriranje zrakoplova u borbeni sustav, paralelno s osposobljavanjem i stavljanjem u punu funkciju sustava za elektroničko ratovanje (napadno i obrambeno), znat ćemo vrlo brzo.

No u posljednje vrijeme ukrajinske postrojbe gube ili prepuštaju agresoru neka prethodno oslobođena ili dobro branjena područja…

Iako ruski okupator ima stanovite uspjehe na ratištu, čini se da su Ukrajinci povukli svoje napadne postrojbe (gardijske brigade i gardijski zdrug kakve smo mi imali razvijene, uvježbane, opremljene i osposobljene za napadna djelovanja) u pozadinu kako bi ih popunili, reorganizirali, odmorili i pripremili za nova napadna djelovanja. S druge strane, na situaciju na ratištu snažno utječu brojne protuobavijesti (dezinformacije) kao i ruska propaganda posebno u pojedinim zemljama članicama EU čime se pokušava smanjiti potpora Ukrajini. Rusi istodobno pokušavaju oblikovati javno mnijenje u tim zemljama, utjecati na političke procese (2024. bit će superizborna godina u mnogim državama u EU). Također je primjetan proces, koji je nama s obzirom na iskustvo Domovinskoga rata za neovisnost jasno vidljiv, unošenja podjela unutar društva, razvoj nepovjerenja u ključne političke donositelje odluka, pokušaj sijanja sjemena razdora između političkoga i vojnoga vrha...

Kako pristupiti tim procesima koje pokreće vrlo vješto ruska promidžba?

Te procese treba prepoznati i naći snage kako im se najučinkovitije oduprijeti. Naime, svaki ishod ove ruske agresije na Ukrajinu osim ruskoga poraza (treba razlikovati poraz od poniženja) na žalost može druge krize pretvoriti u sukobe i ratove gdje će agresori biti uvjereni da mogu proći nekažnjeno, otvoriti prostor za pojavu mnogih kriza koje se mogu pokrenuti bilo gdje u svijetu s ciljem izazivanja posrednih posljedica.

Nije upitna europska perspektiva Ukrajine, trenutačno ima nesuglasja u svezi s članstvom u NATO savezu

Kad to kažete, na što bismo iz naše perspektive trebali obratiti pozornost?

Trebamo biti posebno osjetljivi na činjenicu mogućega preživljavanja koncepta „ruskoga svijeta“ jer bi time i koncept „srpskoga svijeta“ mogao preživjeti i nastaviti ugrožavati sigurnost i stabilnost država na zapadnom Balkanu, ali i država u srednjoj Europi.

Gledajući 2024. godinu koja je pred nama, koliko je Ukrajina daleko od vremena kad bi mogla osloboditi svoj teritorij?

Kad se zaokruže oružani potencijali ukrajinskih postrojba, stvore uvjeti za strategijske manevre ukrajinskih postrojba, kao i nastavak sankcija u smislu njihova snažnijega praćenja i provođenja te jačanja obrambenih informacijskih kao i logističkih sposobnosti Ukrajine kao i zemalja članica EU, velika je vjerojatnost da će Ukrajina oslobodi svoja okupirana područja i približiti se granicama područja koja su okupirana prije početka agresije, 24. veljače 2022. No ne treba očekivati da će Ukrajina tako lako osloboditi ta okupirana područja.

Nedostatna zapadna vojna pomoć posljednjih mjeseci osjeća se na ratištu. Odustaje li Zapad od cjelovite Ukrajine?

Mislim da to nije upitno. Zapad vrluda u procesima odlučivanja. Međutim, ipak dođe do odluka kojima se pomagalo ili se pomaže, i pomagat će se Ukrajini sve dok se ne oslobodi okupacije te se stvore uvjeti za razgovore, a zatim i pregovore. Ne treba sumnjati da će SAD i EU nastaviti pružati političku, financijsku, vojnu i formacijsku pomoć Ukrajini, kao i pojedine članice NATO saveza.

Nije upitno da Ukrajina ima svoju europsku perspektivu. Trenutačno nema suglasja da Ukrajina uđe u NATO savez. Međutim, ni to ne će biti isključeno u slučaju dugotrajnijih ratnih djelovanja te posebno nakon mogućega otkrića masovnih žrtava među ukrajinskim civilima, počinjenih ratnih zločina od strane ruskih okupacijskih postrojba.

Srbija bi bez novaca EU zapala u ozbiljne financijske i gospodarske poteškoće

Spomenuli ste međuovisnost „ruskoga“ i „srpskoga svijeta“. Kako gledate na postizborne prosvjede protiv režima u Srbiji, zbog izbornih prijevara?

U narodu vrijedi izreka da vrč ide na vodu sve dok se ne razbije. Srpski vrč počeo je pucati po svim svojim sastavnicama. Toga je svjestan i predsjednik Vučić. Zato donosi nagle odluke kojima se pokušava „dodvoriti“ EU i spriječiti snažnije sankcije te financijsko izoliranje Srbije. Naime, bez novca iz EU, Srbija bi zapala u ozbiljne financijske i gospodarske poteškoće. Postala bi žrtva politika kojima već desetljećima namjerno radikalizira vlastito stanovništvo, stvarajući izmišljene protivnike izvan Srbije koji prema njihovu tumačenju „imaju brojne štetne pretenzije na Srbiju“. Srbija zaboravlja da je velikosrpska politika, a ne netko drugi, izvor sukoba i ratova u prošlosti i sadašnjosti, kao i to da je sve te ratove Srbija izgubila pa su ju drugi morali spašavati od vojne, političke, demografske i gospodarske propasti. Srpsku agresivnost, teritorijalne pretenzije, stvaranje i izvoz radikalizma, manipuliranje medijima kako u Srbiji tako i izvan nje, treba znati, moći i htjeti prepoznati te u skladu s interesima očuvanja demokracije i zaštite dostignutih ljudskih prava i sloboda aktivno suzbijati.

Srbija može i treba postati stabilna demokratska država koja treba krenuti putem članstva u EU. A to pak treba biti odluka građana Srbije izražena u slobodnim, pravednim i demokratskim izbornim procesima.

Hvala na razgovoru!

Razgovarao: Marko Curać

Napomena: Ovaj intervju vođen je 28. prosinca 2023., kasno navečer. U ruskom masovnom napadu dronovima i raznim projektilima na Ukrajinu, rano ujutro, 29. prosinca poginule su najmanje 23 osobe, a 132 osobe su ozlijeđene, izvijestili su danas ukrajinski mediji. Eksplozije su odjeknule u Kijevskoj, Odeskoj, Dnjipropetrovskoj, Ljvivskoj i Harkivskoj oblasti, Zaporižju i drugim regijama. Rusi su ispalili 158 projektila različitih tipova i napadačkih bespilotnih letjelica. Tim povodom ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao je da bi volio da se zvuk eksplozija koje su ujutro 29. prosinca odjeknule u Ukrajini začuju u cijelom svijetu, jer bi to bio poticaj za kontinuiranu financijsku i vojnu potporu Ukrajini.