Metropola se i dalje vrti oko smeća?

Tema razgovora: živjeti u okružju zagrebačkog smeća, od stana do odlagališta. Činjenica je da se ipak odvoz, barem u mojem okružju, u posljednjih dvadesetak dana nešto popravio. Time i status smeća oko kontejnera. Ima ga znatno manje.

Sugovornica: prof. dr. sc. Gordana Rusak, zastupnica u Skupštini Grada Zagreba iz stranke MB365 – Stranka rada i solidarnosti.Gordana Rusak

Do intervjua je došlo na temelju mojeg razmišljanja i traženja sugovornika o tomu kako se u Zagrebu gospodari sekundarnim sirovinama koje doma marljivo odvajamo i sortiramo po vrstama: zarađuje li se na njima i može li se kroz to smanjiti pritisak na džepove građana?

Smeće, odnosno otpad kao i rukovanje njime inače je poznati „sindrom“, problem, ali i izvor zarade sudionika u gotovo svim zemljama. Problemi se  pokušavaju riješiti na svakojake načine, a javlja se socijalni problem kada se među građane uvodi strah od kažnjavanja, odnosno plaćanja kazni, individualnih i/ ili kolektivnih, i kad počne iniciranje, stimuliranje „cinkanja“ među susjedima kao i odgajanje i organiziranje novih „smećarskih drukera“.

Uz to, „igra“ oko cijena vode ne prestaje i uvjeravaju nas da je poskupljenje na našu dobrobit, gradit će se vodoopskrbna mreža. Praksa pokazuje da se radi o „igrama bez granica“ i očekuju se daljnja „posezanja“ u džepove građana, a kad će gradnja vodovodne mreže, ne zna se...  

Prof. dr. Gordana Rusak moja je prijateljica s FB-a, pa sam bio slobodan gospođu zastupnicu pitati i zamoliti za komentare i odgovore na neka pitanja vezana uz sve ovo.   

Gospođo Rusak, kako kao zastupnica vidite moj položaj, čovjeka u najboljim godinama, treća dob, samca u garsonijeri, okruženog dvjema kutijama od sladoleda koje se u dva do tri tjedna napune za smeđu vrećicu biološkoga otpada? Tu je i žuta vreća za plastiku koja se napuni za oko mjesec dana ili dok ne počne smetati u kretanju skučenim prostorom, vreće za papir i staklenu ambalažu, a i neunificirana plastična vrećica za miješani otpad kojom višekratno, modularno, punim obveznu plavu vrećicu koja je vrelo zarade Gradu, a meni izvor dodatnog troška, pa ju moram puniti do vrha.

Vi spadate u onu skupinu ljudi kojoj je najviše poskupio odvoz otpada jer uz onaj paušal koji plaćate, a on je sad viši nego što vam je bio cijeli račun za odvoz otpada prije, sad plaćate dodatno i plave vrećice. Vaš je račun u konačnici drastično veći. Vi ćete i više trpjeti zbog odvajanja otpada, jer od ionako malog broja kvadrata stana morate odvojiti barem pokoji četvorni metar za sve vrećice i spremnike! Pojeftinilo je ljudima u veliki stanovima i kućama, poskupjelo onima u garsonijerama i malim stanovima. Socijalno vrlo osjetljivo i vrlo „pravedno“. Uzmi onima koji nemaju i daj onima koji imaju!

Krivi građani?

Pustimo sada to. Opisano smeće voluminozno mi oduzima oko tri kvadrata/kubika prostora stana. Ne računajući da je to uvijek po zdravlje opasno izvorište zaraza raznih vrsta. Sve to treba u danom vremenu odnijeti u kontejnere. Kontejner za miješani otpad uvijek je otvoren za plave vrećice, koje novac znače. Onaj za plastiku ima na poklopcu po dva otvora za plastične boce, a namijenjen je za veće žute vreće. Treba dignuti teški poklopac. Kontejner za papir ima otvore za dvadesetak poslaganih novina, a papira ima raznih vrsta i volumena. Treba opet podignuti poklopac itd... Svako dizanje poklopca, koji treba držati jednom rukom, a smeće ubacivati drugom, ponekad je nemoguća misija. I realna mogućnost pada, klečanja ili ležanja pred kontejnerom?

Odvajanje otpada naša je realnost i sustav kojemu se moramo prilagoditi jer on je imperativ, dalje zagađivati okoliš kao što smo to činili stoljećima više ne možemo i ne smijemo. Toga smo svi svjesni. Upravljačke strukture u Gradu moraju nam pak stvoriti uvjete da to možemo provesti. zagreb smece2023Dopušteno je i da netko pogriješi i previdi nešto što se onda u praksi pokaže neodrživim, ali tada treba reagirati, ispravljati pogreške, priznati krivnju za nedostatke. Ako su se spremnici pokazali neodgovarajućima i nema ih dovoljno, zamijeniti ih i povećati im broj. Ako se ne odvoze dovoljno često, povećati broj odvoza. To se u Zagrebu ne događa. Za sve probleme koje imamo gradska vlast krivi građane! Oni su neodgojeni i nesavjesni. Dakle, građani su krivi jer odlažu smeće izvan kontejnera. Ne spominje se da su kontejneri pretrpani i da im drugo ne preostaje. Zar biste vi tjednima trebali držati smeće u garsonijeri da ne povećate hrpu smeća kraj kontejnera? Ili bi gradska vlast trebala povećati broj odvoza? Imate li pravo reći da se nabave novi spremnici, bolje prilagođeni povećanom odvajanju i odlaganju otpada? Samo što se to u Gradu ne sluša i ne dopušta se kritika. Vaš glas do njih neće doprijeti. Pobrinuli su se da ni glas oporbenih zastupnika u skupštini ne dođe do građana. Nekad su se sjednice Skupštine prenosile putem televizije, to je ukinuto. Otišli su i korak dalje, blokiraju zastupnike i brojne građane na službenoj stranici Grada Zagreba, koju mi svi plaćamo, ako komentiraju na način da ne povlađuju vladajućima. Ako kritizirate, argumentirano i pristojno, blokiraju vas. Ovo je vrijeme najmračnijeg doba u Zagrebu što se slobode govora tiče, postoji informativna blokada. Kao da živimo u Pjongjangu, a ne u srcu Europe.

Kažnjavaju se oni najmanje krivi   

Najlakše je živjeti s rukom u džepu drugoga, plašiti, kažnjavati. A sad pitanje o nedavnim otkazima radnicima koji su sve vrste smeća shvatili i tretirali kao miješani otpad i sve utrpali u isti kamion. U jednom kafiću prije oko dvije godine čuo sam da je to ustaljena praksa, koja se prakticira noću dok svi spavaju. Vaše mišljenje?

Pokazalo se da je ono bio dio snimke i da su radnici rabili različite prazne kontejnere da bi u njih skupili miješani komunalni otpad razbacan uokolo. Kad se to ustanovilo, i otkazi su povučeni. Moje je mišljenje da uvijek najslabiji plaćaju najveći ceh. Pitanje je zašto je toliko otpada bilo razbacano naokolo da su radnici morali nalaziti rješenja kako ga najbrže i najjednostavnije skupiti. Ali to nije pitanje za njih nego za gradonačelnika. gradonacelnik TomasevicSustav ne funkcionira, a kažnjavaju se oni koji su najmanje krivi za to. Isto i pitanje za gradonačelnika: zašto smo mjesecima čekali da nam dostave vrećice za biootpad? Dakle, kad ljudi nemaju smeđih vrećica, zapakirat će biootpad u bilo kakvu vrećicu. Ali ako biootpad nije u biorazgradivoj vrećici, nego običnoj, onda se više ne radi o biootpadu, nego je to obični miješani komunalni otpad. Miješani komunalni otpad završava na Jakuševcu i to ne stoji Grad ništa, za biootpad moraju platiti da ga zbrinu privatne firme. Eto, time što vrećice nisu podijeljene uštedjeli su velik iznos novca, a Jakuševec se baš „lijepo“ napunio. Suprotno onom što se govorilo, da će ga zatvoriti. Na nedavnoj sjednici izglasano je da će na Jakuševec i građevinski materijal od obnove. Kažu privremeno. U gotovo dvije godine nisu uspjeli osigurati barem trajno mjesto skladištenja građevinskog otpada. Pa je li se barem taj preduvjet obnove mogao osigurati? Nisu mogli. Zapravo, izgleda da ništa ne mogu. To „privremeno“ skladištenje građevinskog materijala stajat će nas nekoliko milijuna eura. Kada to jednog dana netko bude morao seliti, to će nas opet stajati.

Što manje odvojimo, brdo na Jakuševcu sve više raste

Mi marljivo odvajamo otpad i postavlja se pitanje zarađuje li Grad na tim sirovinama i bi li onda tim sredstvima mogli olakšati život građanima i ne stalno dizati cijene svih usluga…

Nažalost, Grad ni na jednoj od sirovina ne zarađuje. Dapače, nakon što mi sve lijepo odvojimo, plaćaju se privatne tvrtke koje to zbrinjavaju.smece2023 Za to se plaća silan novac. Jednostavnije rečeno – što mi više odvojimo, to više Grad plaća, što manje odvojimo, brdo na Jakuševcu sve više raste. Rješenje je u izgradnji postrojenja za obradu otpada, sortirnice, kompostane i Centra za gospodarenje otpadom. Od bivše vlasti naslijeđeni su gotovi projekti za čiju su dokumentaciju povučena silna europska sredstva i radovi na tim objektima već su trebali započeti. Ali nisu. Dokumenti su u ladicama, postoji opasnost da ćemo za te dokumente vraćati novac EU-u. Radovi nikako da započnu. Nastaviti Bandićeve projekte za zbrinjavanje otpada ne smiju i ne žele jer su sve to kritizirali, a svoje projekte dosad nisu ni najavili, kamoli pokrenuli. Pokazalo se da oni koji su puno govorili, malo od onog što su govorili ostvaruju. Jesmo li mi samo taoci njihove nesposobnosti i to debelo plaćamo? Plaćamo li kroz poskupljenja nečiju nesposobnost?

Treba nam energana po najsuvremenijoj tehnologiji i visokim standardima

Nedavno je u mainstream medijima predstavljeno negodovanje građana prema spalionici medicinskog otpada uz najveću zagrebačku bolnicu Rebro. To se može prikazati i kao predizborno stjecanje političkih bodova. Radeći u jednoj komori u bivšoj državi dugi niz godina, svake sam godine objavljivao vijest o zaključku kemijske grupacije, koja je permanentno davala potporu izgradnji spalionice u Zagrebu radi rješavanja pitanja otpada. Spalionica nije izgrađena ni onda, ni danas, a neće vjerojatno ni u budućnosti. U Beču to funkcionira.

Što se spalionice na Rebru tiče, ne vidim razloga da se gradi spalionica uz bolnicu u gusto naseljenom dijelu grada. Rješenje bi bila jedna energana za čitav Zagreb i Zagrebačku županiju, negdje na periferiji, a lokaciju neka odredi struka. Po mom mišljenju nama treba energana po visokim standardima i najsuvremenijoj tehnologiji, čak naprednijoj od one u Beču, jer se tehnologija ubrzano razvija i imamo dovoljno prostora na području Zagreba i Zagrebačke županije gdje bi se moglo naći mjesto za takvo postrojenje. Energana funkcionira u Beču, neke su izgrađene i planira se gradnja novih u Sloveniji.

Jedanput godišnje, a i inače, nerijetko nailazimo na posebno određena mjesta u ulicama i drugim površinama „ukrašena“ piramidama starog namještaja. To su iskoristive sekundarne sirovine. Što s tim „piramidama“ rade u Beču? Kako to pretvoriti u novac?

Građani imaju pravo dva puta godišnje zatražiti odvoz glomaznog otpada i to je besplatno. Grad, kao što rekoh, na sekundarnim sirovinama ne zarađuje, ali se mora pobrinuti da se takav otpad makne s ulica. Upute kako podnijeti zahtjev nalaze se na internetskim stranicama Čistoće, a informacije se mogu naći i na računu. Glomazni otpad ne odvozi se kroz zimu, od 15. veljače nadalje kreće opet mogućnost odvoza glomaznog otpada.

U Skupštini u dvije godine nismo imali ni jednu ozbiljnu temu vezanu uz neke važne projekte

Što kao gradska zastupnica možete zaključno reći o stanju u Gradu Zagrebu i perspektivi života u Zagrebu s obzirom na inflaciju i stalna poskupljenja?

Zagreb je bremenit problemima, gotovo da ne postoji i jedno područje života u Zagrebu gdje se ne susrećemo s problemima. Zagreb nije nikakva iznimka u odnosu na ostale metropole po problemima. Problem je njihovo nerješavanje. Gordana Rusak Gradska skupstinaRješavanje tih problema od zastupnika, kada se radi o Gradu Zagrebu, traže i građani koji su naši birači. Ako se prvih mjeseci nakon izbora nesnalaženje i moglo tolerirati, sad već na sredini mandata izgleda da se ne radi samo o nesnalaženju nego o nesposobnosti i realno je da nas ništa bolje ne očekuje ni u iduće dvije godine. Ni jedan ozbiljniji projekt nije pokrenut, sadašnja vlast nastavlja projekte pokojnog bivšeg gradonačelnika, ali i oni će uskoro nestati. Mi u Skupštini u dvije godine nismo imali ni jednu ozbiljnu temu vezanu uz neke važne projekte! Projekti koji se u javnosti spominju oni su koje je u ladicama bivša vlast ostavila novoj, sredivši dokumentaciju da se mogu ishoditi građevinske dozvole. Sve obnovljene škole koje gradonačelnik Tomašević otvara započele su s obnovom za vrijeme bivše vlasti. Isto je i s vrtićima za koje su projekte i/ili započete gradnje naslijedili. Nema novih projekata, mi stojimo. Bojim se da ćemo imati barem još dvije godine stagnacije.

Ono što je sigurno, i dalje ćemo svjedočiti poskupljenjima. Objašnjenje da voda mora poskupjeti da bi se namaknulo sredstva za sufinanciranje europskog projekta izgradnje vodovodne mreže je laž! Nama je EU postavio neke uvjete da bismo se za taj projekt uopće mogli prijaviti. Moramo tako, između ostalih uvjeta, pročistač otpadnih voda podignuti na treću razinu pročišćavanja, kao preduvjet za povlačenje tog novca. Bivša vlast  je s tim krenula, sadašnja zaustavila, a bez toga nema novca od EU-a za vodoopskrbnu mrežu. Dakle, poskupljenje se opravdava EU projektom za koji nisu zadovoljeni uvjeti da ga se prijavi! I tko zna hoće li i kad postojati uvjeti!

(Nap. A. D.: Iz razgovara možemo zaključiti da se u metropoli ne gospodari i ne zarađuje na sekundarnim sirovinama. Sve je u džepu građana.)

Razgovarao: Antun Drndelić

Pet, 23-02-2024, 13:36:58

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.