Uz Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva

Hrvatski je sabor 2019. godine proglasio 22. veljače Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva. Toga je dana 1483. otisnuta prva hrvatska knjiga, glagoljički Misal po zakonu rimskoga dvora. To je bio iznimno važan dan za hrvatsku pismenost i kulturu. Darko ZubrinicPrigodom ovogodišnjega slavlja Dana glagoljice zamolili smo dr. sc. Darka Žubrinića, profesora na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu i predsjednika Društva prijatelja glagoljice (DPG), da nas podsjeti na ulogu glagoljice u razvoju hrvatske samosvijesti i na važnost očuvanja glagoljične tradicije koju DPG neumorno i s velikom ljubavlju promiče.

Dr. Žubriniću, Društvo prijatelja glagoljice utemeljeno je 22. veljače 1993. godine. Dok se ratovalo i na bojišnicama ginulo za hrvatsku samostalnost i slobodu, ljubitelji hrvatske kulturne baštine borili su se i na kulturnoj fronti. Kako je došlo do utemeljenja DPG-a?

Društvo prijatelja glagoljice (DPG) utemeljeno je na 510. obljetnicu tiskanja prve hrvatske knjige, Misala po zakonu rimskoga dvora (1483.), u uvjetima tadašnje ratne agresije na Hrvatsku. Hrvatska glagoljica ima veliku kohezivnu snagu za hrvatski narod, ali predstavlja i dragocjen most prema drugim narodima i kulturama. Nije slučajno da se hrvatske glagoljaške knjige i rukopisi, osim u domovini, čuvaju (po mojoj evidenciji) u čak dvadeset sedam zemalja svijeta, u osamdesetak gradova, nerijetko u nacionalnim i sveučilišnim knjižnicama, državnim i privatnim zbirkama. Naravno, najveće bogatstvo hrvatske glagoljičke kulture nalazi se u samoj Hrvatskoj.

Začetnici ideje osnivanja DPG-a smo prof. dr. Vladimir Ćepulić i ja, još 1991. Susretljivošću tadašnje uprave ETF-a (današnjega FER-a) imali smo mogućnost prve sastanke i predavanja za građanstvo organizirati na našem fakultetu, čime se odmah počeo širiti krug ljubitelja glagoljice. Vrlo nam je važna bila velikodušna pomoć ak. Eduarda Hercigonje, akad. Stjepana Damjanovića, akad. Milana Mihaljevića, akad. Josipa Bratulića, ali i amatera kao što su Nedo Grbin, Damir Kremenić i drugi.misal po zakonu rimskoga dvora c DPG je utemeljen 1993. u prostorijama Matice hrvatske, u čemu su nam osobito pomogli tadašnji tajnik MH-a g. Krešimir Mikolčić, kao i g. Mato Marčinko. Dosadanji predsjednici Društva bili su, osim već spomenutoga profesora Ćepulića i mene, mr. sc. Narcisa Potežica (koja je već od 1988. u knjižnici Novi Zagreb u Travnom kao ravnateljica okupljala ljubitelje glagoljice), Biserka Draganić (koja je uvela mnoge novosti, osobito što se tiče opsega i kvalitete časopisa Bašćina, rada s mladima, primjene likovne terapije za osobe s posebnim potrebama) i Kristina Repar.

Iznimno nam je dragocjena suradnja s institucijama kao što su HAZU, Staroslavenski institut (vodeća institucija u svijetu za proučavanje glagoljice, sa znanstvenim časopisom SLOVO), Nacionalna i sveučilišna knjižnica (unutar koje je pokrenut važan portal glagoljica.hr), Matica hrvatska, Nadbiskupijski pastoralni institut (gdje se posljednjih petnaestak godina odvijaju naše redovite mjesečne tribine, na inicijativu Biserke Draganić, prof., bivše predsjednice DPG-a), Samostan sv. Franje Ksaverskoga (gdje se kod franjevaca trećoredaca glagoljaša drugom nedjeljom svakoga mjeseca, osima dva ljetna, održava glagoljaška misa), Sveučilište u Zagrebu (osobito Filozofski fakultet i njegova Katedra za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo pri Odsjeku za kroatistiku), Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Koja je temeljna svrha postojanja i rada Društva?

Temeljna svrha DPG-a jest očuvanje i promicanje hrvatske glagoljaške baštine kao neizbrisive sastavnice hrvatske kulture. Društvo doživljavam kao most između znanstvenika i šire javnosti. Takav je most do tada nedostajao jer mnoge spoznaje koje su kružile samo u uskom stručno-znanstvenom krugu zaslužuju biti poznate i široj javnosti. Lijepo je na našim tribinama vidjeti akademike i sveučilišne profesore zajedno s ljubiteljima glagoljice – učenicima, studentima, osobama najrazličitijih struka, umirovljenicima itd.

Iz imena možemo iščitati da Društvo nije profesionalne nego prijateljske naravi. Tko sve može biti članom? Koja su očekivanja od članova?

Članom može postati svaka osoba koja prihvaća Pravila DPG-a (dostupna su na mrežnoj stranici Društva). Očekuje se da članovi prate djelatnost Društva, pridonose njegovu ugledu te da plaćaju godišnju članarinu. Među članovima su svi slojevi hrvatskoga društva, a imamo i nekoliko članova iz drugih zemalja, pa čak i iz Indije, Japana i Kine.

DPG redovito organizira predavanja, izložbe, radionice..., navedite nam neke od važnijih djelatnosti Društva koje doprinose očuvanju hrvatske glagoljičke baštine u hrvatskom narodu.

Od svojega osnutka 1993., DPG organizira redovite mjesečne tribine na temu glagoljaške baštine. Tijekom posljednjih trideset godina organizirano ih je više od tri stotine, a imali smo oko sto devedeset predavača. bascina23Već nam ti brojevi govore koliko je hrvatsko glagoljaštvo velika tema. Objavljujemo časopis Bašćina. Posljednjih desetak brojeva ima vrlo lijep grafički oblik, a tiska se na 132 stranice.

Godine 1995. utemeljen je mješoviti pjevački zbor „Bašćina“, s dr. fra Izakom Špraljom kao prvim dirigentom. Zbor je do sada održao na stotine koncerata, a s njim su surađivali vrhunski glazbeni stručnjaci kao što su akad. Anđelko Klobučar i profesor Josip Magdić, koji su neka od svojih djela posvetili tomu našemu zboru.

Održan je velik broj izložaba, osobito u školama. Raspolažemo s oko šezdeset lijepih panoa na temu glagoljice. Održan je velik broj tečajeva i glagoljaških radionica, od kojih su nam u osobito lijepom sjećanju ostale one u Knjižnici grada Vukovara.

Odjel DPG-a koji se zove „Glagoljica u gostima“ nastao je prema zamisli g. Stjepana Baherta, dramskoga umjetnika (i jednoga od osnivača legendarnoga Teatra u gostima), sa željom da glagoljicu upoznaju i manje sredine širom Hrvatske. Do sada smo održali, često u suradnji s ograncima Matice hrvatske, više od stotinu predavanja, nerijetko u manjim mjestima i selima širom Hrvatske i u dijelovima BiH.

Kolike su mogućnosti DPG-a pomoći školama i kulturnim udrugama na uzdizanju glagoljične pismenosti mlađih naraštaja u Hrvatskoj i izvan RH?

Na tom je planu DPG već mnogo učinio, a to mu je i jedna od glavnih zadaća. Osim već spomenutih aktivnosti, informacije o radu Društva i o raznim glagoljaškim temama mogu se dobiti putem naših mrežnih stranica. Vrlo nam je važna i financijska potpora Gradskoga ureda za kulturu. Imamo veoma dobru suradnju s Udrugom glagoljaša Zadar, koja objavljuje još jedan časopis slične namjene kao što je i naša Bašćina: zove se Slovo Rogovsko. Zanimljivo je da nema preklapanja u sadržaju tih dvaju časopisa. U Hrvatskoj postoji i znanstveni časopis SLOVO visokoga međunarodnoga ugleda, koji izdaje Staroslavenski institut u Zagrebu.

Društvo prijatelja glagoljice ima i svoje redovito e-glasilo. Što ono donosi i kako ga posjetitelji ovoga portala mogu pronaći?

DPG osim časopisa Bašćina (koji se objavljuje jednom godišnje, a sadašnji glavni urednik je prof. dr. Tomislav Galović) ima i svoje digitalno mjesečno glasilo Novosti iz Društva prijatelja glagoljice. Utemeljeno je 2015. godine zahvaljujući inicijativi gđe Mirne Lipovac, tajnice DPG-a, koja je i danas glavna urednica. Velika većina članova Društva dobiva to glasilo e-poštom, a starijim članovima koji se ne služe internetom šaljemo ga običnom poštom. Novosti iz DPG-a ostvaruju stalnu i vrlo važnu komunikaciju s našim članstvom. Svi su brojevi dostupni na mrežnoj adresi glagoljica.org.

Od kolikoga je značenja glagoljaška baština u hrvatskoj kulturi, vjerskom i nacionalnom identitetu?

Hrvatska glagoljaška baština spada među vrhunske reprezentante hrvatske kulture. Papa Ivan Pavao II. i sadašnji papa Franjo tijekom nekoliko susreta s poglavarima Republike Hrvatske dobili su na dar među inim i glagoljaške knjige: pretisak Hrvojeva misala iz 1404., prvotiska iz 1483., Novakova misala iz 1368. bascanska plocaMnogi glagoljaški pravni dokumenti (Bašćanska ploča, Istarski razvod, na stotine rukopisa i matičnih knjiga) čuvaju hrvatsko ime i hrvatski jezik. Većinu tih dokumenata i knjiga pisali su svećenici glagoljaši. Na mnogim našim crkvama nalaze se natpisi klesani glagoljicom, s kratkim ali dragocjenim podatcima, nerijetko i s glagoljicom  klesanom godinom.

Prema osobnoj informaciji koju sam dobio od akad. Branka Fučića, akad. Luje Margetića i s. Agnezije dr. Marije Pantelić, Istra danas ne bi bila u Hrvatskoj da nije bilo u njoj glagoljice. Naravno, time se ne tvrdi da u Istri žive samo Hrvati te da nije bilo i drugih važnih povijesnih dokumenata koji su utjecali na rješavanje sudbine Istre na međunarodnoj konferenciji u Parizu 1946.

Temelji hrvatske književnosti nalaze se u glagoljaškim knjigama, a o tome govori i Petar Zoranić u svojem djelu Planine. Zahvaljujući glagoljici, putem prevođenja Biblije, rukopisnim i tiskanim glagoljaškim misalima, brevijarima, glagoljicom pisanim psaltirima, Marijinim mirakulima, propovijedima, ljekarušama, crkvenim prikazanjima, poučnim tekstovima, govorima, obogaćivan je i oplemenjivan tijekom stoljeća hrvatski izričaj.

Već je spomenuto da se hrvatske glagoljaške knjige i rukopisi čuvaju u mnogim zemljama izvan domovine. Na taj nam način glagoljica postaje dragocjena poveznica s drugim narodima i kulturama. Hrvatske glagoljaške knjige i rukopisi postali su pravi ambasadori, a o njima ne pišu svoje studije samo hrvatski znanstvenici nego i mnogi strani stručnjaci. U Europskoj uniji gotovo da nema države koja ne bi imala barem nešto od hrvatskih glagoljaških knjiga. A one se čuvaju ne bilo gdje – najčešće u nacionalnim knjižnicama, državnim muzejima i privatnim zbirkama.

Od dvanaest sačuvanih primjerka prve hrvatske tiskane knjige iz 1483., pet ih je izvan domovine: u Ruskoj nacionalnoj knjižnici u Sankt-Peterburgu (taj je primjerak najbolje očuvan – nedostaje mu samo jedan list), u Austrijskoj nacionalnoj knjižnici u Beču, dva su primjerka u Apostolskoj knjižnici u Vatikanu, a još jedan nalazi se u znamenitoj Kongresnoj knjižnici u Washingtonu. Mnogo više podataka na razne teme o hrvatskoj glagoljičkoj kulturi možete naći na mojim mrežnim stranicama Mala enciklopedija hrvatske glagoljice, dostupnim na adresi croatianhistory.

Kao zanimljivost, spomenuo bih da sam s tajnicom DPG-a imao čast održati veći broj predavanja, od kojih su neka održana čak i pod zvijezdama: godine 2021. imali smo upravo takva predavanja u Gatima (u Poljicima kod Splita) i u mjestu Prvić-Luci na otoku Prviću, a 2021. na otočiću Galevcu (Školjiću) u Preku na otoku Ugljanu kod Zadra.

Ovih nas je dana iznenadilo nekakvo proglašenju „čakavskoga jezika” a upravo najraniji čakavci glagoljaši svoj jezik nazivaju hrvackim. Kako komentirate te neočekivane napade na jedinstvo hrvatskoga jezika?

Mnogi glagoljicom pisani izvori (a ima ih i mnogo pisanih latinicom, nešto manje hrvatskom ćirilicom) više nego jasno pokazuju da čakavski govor nedvojbeno pripada hrvatskomu jeziku. Postoje i  glagoljaški tekstovi u kojima su sva tri hrvatska narječja istodobno: i čakavsko i kajkavsko i štokavsko. Posebno je zanimljiv primjer iz znamenitoga Petrisova zbornika iz 1468. (čuva se u NSK), pisanoga kurzivnom glagoljicom, u kojem se nalazi jedna rečenica koja je istodobno čakavska, kajkavska i štokavska.

Čakavski govor živi samo u Hrvata, bilo to u samoj Hrvatskoj, ili među našim ljudima u Sloveniji, Austriji, SAD-u, u Peruu itd. Podsjećam da u Hrvatskoj postoji znamenita kulturna udruga Čakavski sabor, utemeljena još 1968., sa sjedištem u Žminju u Istri, koja ima mnoštvo lokalnih ogranaka (tzv. Katedre Čakavskoga sabora), njih 25, uglavnom duž hrvatske obale i u Gackoj u zapadnom dijelu današnje Like. Nekoliko ogranaka nalazi se u Sloveniji i u Mađarskoj. Zaštitni je znak te udruge od samoga početka glagoljaško slovo S.

Na kraju, recite nam nešto o sebi. Vi ste po profesiji matematičar, ali se već odavno bavite ne samo glagoljicom nego i drugim temama iz hrvatske kulturne povijesti, kao i uspjesima Hrvata u svijetu. To potvrđuje i Vaš udjel na portalu croatianhistory. Kako ste uspjeli sve to uskladiti i dati velik doprinos ne samo na znanstvenom nego i na kulturnom polju?

Put do glagoljice doveo me je posredstvom planinarskoga društva „Vihor“, zahvaljujući nezaboravnim prijateljima kao što su Krešimir Mikolčić i Želimir Kantura-Krampus. glagoljicaNa mojem fakultetu (ETF-u, poslije FER-u) ključna su bila zajedničarska pregnuća s mojim dragim kolegom profesorom Vladimirom Ćepulićem (također matematičarem), koja su velikodušnom potporom tadašnje uprave fakulteta (prof. dr. Danila Feretića kao dekana i prof. dr. Slavka Krajcara kao njegova pomoćnika), a osobito akad. Eduarda Hercigonje, akad. Stjepana Damjanovića, akad. Milana Mihaljevića i akad. Josipa Bratulića, dovela do osnutka Društva prijatelja glagoljice 22. veljače 1993.

Mislim da je u mojem slučaju iznimno dobra atmosfera među kolegama na fakultetu bila poticaj ne samo u kvalitetnom znanstveno-nastavnom radu nego i u aktivnostima koje se nalaze izvan moje uže struke. Kao jednu od zanimljivosti, mogu spomenuti da sam o hrvatskoj glagoljici objavio dva članka 1992. i 1996. u američkom časopisu TUGboat kojeg objavljuje Američko matematičko društvo (AMS). Časopis je posvećen matematičkoj tipografiji (tzv. TeX-u i LaTeX-u), koju je razvio istaknuti američki matematičar Donald Knuth. Zahvaljujući tim su člancima računalni fontovi, stvoreni s pomoću Knuthova METAFONT-a, postali širom svijeta dostupni pod nazivom Croatian fonts putem golemoga mrežnoga arhiva CTAN. Kao što vidite, mnogo je toga u glagoljici, matematici i računalstvu međusobno isprepleteno.

Godine 1992. bio sam zamoljen od tadašnje uprave FER-a da pripremim reprezentativnu knjižicu o fakultetu na engleskom jeziku, što sam rado prihvatio. Ona je na svojih 80 stranica imala drugu polovicu posvećenu hrvatskoj povijesti, kulturi i znanosti. Taj je materijal od 1995. postao temelj za moje mrežne stranice na adresi croatianhistory, unutar kojih se nalaze i mnoge informacije o glagoljici. Početkom 2000-ih djelatnost se proširila na bogatu suradnju s Nenadom Bachom (našim proslavljenim glazbenikom) na njegovu portalu croatia.org, gdje adresa portala prema njegovoj zamisli stoji na samom vrhu ispisana glagoljicom (a priredio je dr. Filip Cvitić). Provjerite ako ne vjerujete. Sjećam se dobro da mi je tijekom više godina jako koristio izvrstan mrežni alat (tzv. FireFTP), koji je stvorio Vaš vrlo talentiran sin Mime Čuvalo.

Razgovarao: Ante Čuvalo
(član DPG-a)

 

Sri, 17-04-2024, 05:38:34

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.