Razgovor s Dejanom Buvačem, predsjednikom UO-a Hrvatskoga sabora kulture

Hrvatski sabor kulture (HSK) savez je udruga i krovna organizacija kulturno-umjetničkoga amaterizma u Republici Hrvatskoj koja okuplja 1026 udruga s 2345 izvođačkih sastava i više od 80 tisuća članova. O HSK-u, kulturno-umjetničkom amaterizmu, velepošasti koronavirusa i otežanom djelovanju udruga, suradnji s Dejan Buvac resornim ministarstvom, ali i o kulturi uopće, razgovarali smo s predsjednikom Upravnoga odbora Hrvatskoga sabora kulture Dejanom Buvačem.

Poštovani gospodine Buvač, predsjednik ste Upravnoga odbora Hrvatskoga sabora kulture, saveza udruga i krovne organizacije kulturno-umjetničkoga amaterizma u Republici Hrvatskoj koja okuplja 1026 udruga s 2345 izvođačkih sastava i više od 80 tisuća članova. Duga je povijest Vašega saveza, dobro je uhodana kulturna mreža koju ste stvorili, a popis djelatnosti, programa i projekata udruga i članova koje okupljate čini se neiscrpnim. Što biste nam Vi rekli o HSK-u? Kako je uopće upravljati tako velikom organizacijom? S kojim se problemima susrećete u svojem radu, a u čemu pronalazite ljepotu u svojem djelovanju?

Hrvatski sabor kulture utemeljen je na stoljetnoj tradiciji i kontinuitetu kulturno-umjetničkog amaterizma čiji početci sežu u sredinu 19. stoljeća. Naime, davne 1858. u Karlovcu je počelo djelovati Društvo karlovačkih pjevača koje deset godina kasnije nastupa pod imenom Prvo hrvatsko pjevačko društvo „Zora“. Potreba za udruživanjem amaterskih kulturno-umjetničkih organizacija zbog međusobne suradnje i koordinacije iskazana je 1875. godine kada je desetak tadašnjih zborova osnovalo Hrvatski pjevački savez. Ulogu tog saveza, proširenu na sve amaterske kulturno-umjetničke djelatnosti, preuzet će nakon Drugoga svjetskog rata Savez kulturno-prosvjetnih društava Hrvatske osnovan 1948. godine. On će djelovati do 1955. godine, kada će nastaviti s radom pod nazivom Prosvjetni sabor Hrvatske sve do 1983. Od te godine do 1991. djeluje kao Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, a od 1991. do danas kao Hrvatski sabor kulture.

Velika organizacija iziskuje i veliku angažiranost i ponajprije stručnost ljudi koji su zaposleni u HSK-u. Predsjednik Skupštine gospodin Zdravko Obradović i Upravni odbor kojem sam ja na čelu volonterski obavljaju svoje dužnosti. Stalna informiranost i suradnja predsjednika Skupštine, predsjednika UO-a i tajnika HSK-a od velikog su značenja za naše funkcioniranje. Neke stvari potrebno je rješavati i izvan termina sjednica tako da moram reći da nas trojica surađujemo više nego uspješno, a kad imate izvrstan Upravni odbor koji je sastavljen od prekaljenih amaterskih aktivista i izvrsnu stručnu službu, sve se može obaviti na opće zadovoljstvo. Moram priznati da mi je čast i ugoda raditi s tim ljudima.

Nedavno ste se pismom obratili javnosti spominjući diskriminaciju svojih članova i njihove djelatnosti zbog propisanih epidemioloških mjera u RH u trenutačnoj velepošasti koronavirusa, a na tu ste temu imali sastanak i s predstavnicima Ministarstva kulture i medija RH. Možete li nam pobliže objasniti o čemu je riječ i je li se što u međuvremenu promijenilo s obzirom na najnovije odluke Stožera civilne zaštite?

Hrvatski sabor kulture, a samim time i hrvatski kulturno-umjetnički amaterizam u tom razgovoru predstavljali su tajnik institucije Dražen Jelavić i ja kao predsjednik Upravnog odbora HSK-a, dok su razgovoru koji je bio u online formi bili nazočni i članovi Upravnog odbora HSK-a i predsjednik Skupštine Zdravko Obradović. U ime Ministarstva sastanku su Hrvatski sabor kultureprisustvovali državni tajnik Krešimir Partl, ravnateljica Uprave za razvoj kulture i umjetnosti Nevena Tudor Perković te voditelj Službe za izvedbene umjetnosti Ivan Bete.

Hrvatski sabor kulture smatrao je u tom trenutku kako je daljnjom obustavom održavanja svih amaterskih kulturno-umjetničkih programa i proba nastavljena diskriminacija tih udruga u odnosu prema amaterskim sportskim udrugama kojima je dopušteno održavanje amaterskih natjecanja i treninga na otvorenom. U razgovoru koji je održan 21. travnja istaknuto je kako su svi u kulturno-umjetničkom amaterizmu svjesni ozbiljnosti posljedica širenja COVID-19 i ne traže dopuštenje održavanja kulturno-umjetničkih izvedbi, programa i manifestacija, no smatraju nužnim, radi održivosti udruga kulturno-umjetničkog amaterizma, da se i njima dopusti održavanje proba na otvorenim prostorima, kao što su treninzi dopušteni sportskim udrugama. Mi u Hrvatskom saboru kulture smatrali smo da treba zagovarati na ovu temu kako bi, kada to prilike dopuste i prođe vrhunac trećeg vala epidemije, udruge mogle nastaviti s radom jer, ako se nastavi daljnja obustava ovog sektora, one će biti prisiljene na likvidaciju, jer tijekom ukupne sedmomjesečne obustave rada ovih udruga (od ožujka do svibnja i od 28. studenoga 2020. do danas) za njihove potrebe nije osmišljena ni provedena ni jedna mjera nadoknade dijela ili svih fiksnih troškova koje su one imale i to za najam poslovnih prostora, režijske troškove, knjigovodstveni servis i bankarske usluge, a nisu ih uspjele platiti zbog neprikupljenih donacija kao posljedice neodržavanja svojih programa te znatno umanjenog financiranja od strane nekih jedinica lokalne samouprave. Za te udruge nije osigurana ni potpora za očuvanje radnih mjesta za radnike s kojima imaju sklopljen ugovor o radu, a koje su primjerice ostvarile udruge u sportu.

Na sreću, evo upravo kada mi vodimo ovaj razgovor Odluke koje se odnose na amaterizam idu u povoljnom pravcu. Koliko doznajem, bit će nam dopuštene probe na otvorenom i u zatvorenom prostoru, a manifestacije samo na otvorenom prostoru. Znači da su naši razgovori s predstavnicima Ministarstva kulture i medija urodili plodom te im ovim putem zahvaljujem što su uvažili naše višemjesečne apele.

Kakva je inače suradnja HSK-a s resornim ministarstvom? Jesu li udruge članice Vašega saveza zadovoljne potporom svojim programima i projektima?

Suradnja Hrvatskog sabora kulture i Ministarstva kulture i medija ključna je za opstojnost amaterizma u Republici Min. kultureHrvatskoj. Ministarstvo prati i financira takozvani hladni pogon Hrvatskog sabora kulture (plaće djelatnika i troškove režija), a sve ostale programe i Hrvatski sabor kulture kao i sve naše udruge prijavljuju na Javni poziv koji objavljuje Ministarstvo, koji je osnova za financiranje programa i projekata. Kada me pitate jesmo li zadovoljni potporama, moram istaknuti da je posve prirodno kada želimo da te potpore budu veće jer su naši programi, ali i programi naših udruga, iznimno kvalitetni i iz godine u godinu rastu te im je i s tog gledišta potrebna veća potpora. Svakako da se pojedini programi na lokalnim razinama ne bi mogli ostvariti bez potpore Ministarstva kulture i medija i stoga je njihova potpora veoma važna i za budućnost amaterizma. Kako su sada mjere vezane uz ovu pandemiju ublažene i nama su dopuštene manifestacije, apeliram na naše Ministarstvo da što prije donese Odluku o financiranju manifestacija i projekata u kulturno-umjetničkom amaterizmu temeljem javnog poziva iz 2020. godine kako bi i naše udruge, ali i mi, mogli prići planiranju određenih manifestacija i projekata.

Zalažete se i za donošenje posebnoga zakona o amaterskoj kulturi uz pomoć kojega bi se usustavilo financiranje Zajednica koje okupljaju udruge koje se bave kulturno-umjetničkim amaterizmom na županijskim razinama?

Do danas nisu donesene dugoročna strategija i pravna legislativa kojima bi se jasno utvrdio model razvoja i funkcioniranja amaterske kulturno-umjetničke djelatnosti na nacionalnoj, županijskoj, gradskoj i općinskoj razini. Nanacionalnoj razini uspostavljen je model dragovoljnog udruživanja u Savez udruga - Hrvatski sabor kulture koji zbog nedonesene pravne regulative ne daje potrebne rezultate u očuvanju i razvoju kulturno-umjetničkog amaterizma. Iz istog razloga ni županije, gradovi i općine ne ostvaruju primjereno očuvanje i razvoj kulturno-umjetničkog amaterizma, što je dovelo do urušavanja mreže amaterskih udruženja, odnosno organizacijske i financijske krize kulturno-umjetničkog amaterizma Republike Hrvatske u jedinicama lokalne i regionalne samouprave.

Donošenjem predloženog Zakona osiguralo bi se provođenje strategije dugoročnog ravnomjernog razvoja i očuvanja kulturno umjetničkog amaterizma Republike Hrvatske, posebice njegove kvantitete i kvalitete, očuvanje nacionalnih, Kulturaregionalnih i lokalnih posebnosti (tradicijske glazbe, plesa, običaja i svečanosti…) kao važnog elementa održivog razvoja. Uz to formirala bi se stručna i organizacijska potpora razvoju svih oblika amaterskih kulturnih djelatnosti, obrazovali djelatnici za rad s kulturno-umjetničkim udrugama te realizirali državni susreti i festivali svih oblika kulturno-umjetničkog stvaralaštva kojima se stimulira rad kulturno-umjetničkih udruga, njihovo predstavljanje i na kojima se vrednuju najbolja postignuća.

Zakon bi osigurao praćenje i evaluaciju kulturno-umjetničkog amaterizma, nakladničku djelatnost, održavanje, njegovanje i poticanje kulturne suradnje s Hrvatima izvan domovine, a prije svega njihovu kulturnu-umjetničku amatersku djelatnost. Zakonom bi se iniciralo osnivanje Zajednica kulturno-umjetničkih udruga ili djelatnosti kao nevladinih udruga na županijskim razinama, odnosno kulturne mreže koja će osigurati neophodno potreban piramidalni sustav s ciljem policentričnog razvoja i očuvanje amaterske djelatnosti i stvaralaštva. Nadalje, potaknula bi se i organizirala kulturna djelatnost koja pospješuje brži razvitak nedovoljno kulturno razvijenih područja u Republici Hrvatskoj. Na međunarodnom planu, odabirom najuspješnijih amaterskih udruga osiguralo bi se primjereno predstavljanje najuspješnijeg kulturno-umjetničkog stvaralaštva Republike Hrvatske na međunarodnim festivalima izvan granica Republike Hrvatske.

Moram istaknuti da se naš prijedlog Zakona o amaterskoj kulturi već dugi niz godina nalazi u Ministarstvu kulture i medija. S nekim ministrima ili njihovim pomoćnicima (Violić, Šipuš, Kajmović) već su bili dogovoreni i termini javne rasprave ili bar stručna tijela koja bi dala mišljenje o zakonu i tu se na našu veliku žalost stalo. I dalje smatramo da je ovaj prijedlog Zakona o amaterskoj kulturi nešto što bi dugoročno riješilo pitanje funkcioniranja i financiranja amaterizma kod nas.

Koliko su programi i projekti Vaših udruga prepoznati i priznati u našoj javnosti, a koliko među stručnjacima u kulturi?

Da bi se nastavio spomenuti kontinuitet te dalje razvijao kulturno-umjetnički amaterizam, a poglavito njegova kvaliteta u Republici Hrvatskoj, djelatnosti Hrvatskog sabora kulture kao krovne udruge usmjerene su na sljedeće poslove i zadatke: organiziranje tečajeva i seminara za stručno usavršavanje i osposobljavanje stručnih voditelja amaterskih kulturno-umjetničkih udruga: zborovođa, dirigenata puhačkih ili tamburaških orkestara, koreografa, voditelja kazališnih i plesnih skupina i sl.; poticanje stvaralaštva za zborove i orkestre: raspisivanje natječaja za nova djela za puhačke i tamburaške orkestre te pjevačke zborove; razvijanje nakladničke djelatnosti: tiskanje nagrađenih skladbi te knjiga iz edicije „Hrvatske narodne nošnje“ i „Hrvatski narodni plesovi“; pružanje stručne i organizacijske pomoći pri oživljavanju rada neaktivnih županijskih zajednica i udruga te osnivanju novih u županijama gdje ih nema; rad na daljnjoj izgradnji cjelovitog ustroja hrvatskog kulturno-umjetničkog amaterizma na cijelom području Republike Hrvatske; priređivanje manifestacija državnog značenja na razini države, na kojima se predstavljaju i vrednuju najbolja ostvarenja amaterskog kulturno-umjetničkog stvaralaštva (susreti pjevačkih zborova, puhačkih i tamburaških orkestara, kazališnih, folklornih, plesnih ansambala, vokalnih, likovnih i književnih skupina te pojedinaca). Organiziramo i gostovanja najboljih ansambala i sekcija u RH. Provodimo i međunarodnu kulturnu suradnju - Izbor najboljih amaterskih ansambala za sudjelovanje na međunarodnim festivalima i suradnju sa sličnim europskim kulturnim udrugama („AMATEO“ Europska mreža za aktivnu participaciju u kulturnim aktivnostima, AITA/IATA, nacionalne organizacije za kulturu Republike Češke, Mađarske, Slovačke, Slovenije…). Za sve ove programe potrebno je imati i kvalitetan kadar. Moram odati veliko priznaje našoj stručnoj službi na čelu koje je marljiv, entuzijastičan, a ponajprije stručan tajnik dr. sc. Dražen Jelavić. Kako bismo pokrili sve vidove djelatnosti u amaterizmu, tu su i naši stručni suradnici koji veoma kvalitetno obavljaju svoj posao: Martina Brumen, magistra kroatologije, stručna suradnica za kazališnu, književnu i likovnu kulturu; Srđana Vrsalović, dipl. muzikolog i prof. povijesti glazbe, stručna suradnica za glazbenu kulturu; Valentina Dačnik, prof. i dipl. etnologinja, stručna suradnica za plesnu kulturu i Davor Tonklin, mag. oec. et mag. bibl., operater-dokumentarist.

Sabor kulture aktivnosti

Što se tiče valorizacije naših programa od strane stručnjaka u kulturi, moram naglasiti da Hrvatski sabor kulture kao posebna tijela ima i Stručne savjete za svaki vid djelatnosti koji su sastavljeni od ponajboljih stručnjaka iz tog područja koji svojim savjetima i prijedlozima pridonose podizanju kvalitete amaterizma. Predavači na našim seminarima, radionicama, ali i članovi Stručnih povjerenstava na našim susretima i festivalima također su osobe koje profesionalno obavljaju svoje poslove iz različitih vidova umjetnosti.

Kakvi su podatci o rasprostranjenosti kulturno-umjetničkoga amaterizma u RH? Postoje li neka područja u kojim je koncentracija tih udruga veća i područja u kojim je manje takvih udruga, preklapa li se to i s gospodarskom razvijenošću pojedinih područja, i može li i postojanje takvih udruga utjecati na njihov razvoj?

Današnji Hrvatski sabor kulture savez je udruga i krovna organizacija kulturno-umjetničkog amaterizma u Republici Hrvatskoj. Čini ga 11 županijskih zajednica amaterskih kulturno-umjetničkih udruga ili djelatnosti (u Zagrebačkoj, Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj, Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Primorsko-goranskoj, Virovitičko-podravskoj, Požeško-slavonskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Međimurskoj županiji); KC Peščenica – Zagrebačka scena kazališnih amatera, Savez Čeha u RH, Sabor amaterskih kazališta Slavonije i Baranje, Savez kulturno-umjetničkih društava Splitsko-dalmatinske županije, Zajednica amaterskih kazališta Splitsko-dalmatinske županije i Savez kulturno-umjetničkih društava Đakovštine.

Sam način financiranja kako sam već naglasio nije definiran, pa su tako i različite financijske potpore pojedinih jedinica lokalne samouprave. Gospodarska situacija pojedine jedinice lokalne samouprave ne prati nužno i način financiranja amaterskih-kulturno umjetničkih udruga. Neki daju više neki manje jer nemamo jasni kriterij financiranja, što bi našim prijedlogom Zakona bilo konačno definirano.

Nedavno smo na Portalu Hrvatskoga kulturnoga vijeća u sklopu naše rubrike „Pitali smo: jedna tema, više sugovornika“ postavili pitanje o tome što je nama kultura danas. Dobili smo vrsne tekstove u kojim su naši odabrani sugovornici napisali što je njima/nama kultura, ali se mogla iščitati i njihova zabrinutost za današnju kulturu. Postavljamo i Vama to pitanje: Što je nama kultura danas?

Na ovo pitanje odgovorit ću vam samo s jednom rečenicom. Kultura je naša vitalna potreba i bez nje, život bi bio nezamislivo siromašan i neshvatljivo drugačiji.

Kako gledate na razvoj suvremene umjetnosti? Često se stvara dojam da ona želi raskinuti veze sa svim onim što je bilo prije i što je autentično naše – s tradicijom, korijenima, običajima, identitetom, nasljeđem koje smo baštinili od naših predaka – i pretvoriti se u globalni aktivistički pokret koji u prvi plan ne stavlja ljepotu samoga djela, njegovu vrijednost ili uzvišenost, nego neku ideologiju.

Umjetnost i ideologija ne smiju ići zajedno jer onda nema kreativnosti. Morate biti slobodni u izražavanju svojih Kultura i umjetnostumjetničkih vrijednosti i to nikako ne miješati s politikom ili nekom ideologijom. Što se pak tiče suvremene umjetnosti i njenog prožimanja s tradicijom, navest ću vam primjer iz mog Međimurja.

Godine 2013. doneseno je Rješenje Ministarstva kulture kojom Međimurska popevka ima svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske, a na sjednici UNESCO-ova Međuvladina odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu 28. studenog 2018. godine, u Port Louisu, u Republici Mauricijusu, međimurska popevka, tradicijski napjev Međimurja, kao samostalna nominacija, upisana je na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva.

U oba dokumenta navedeno je da se ovaj tradicijski napjev mora asimilirati i sa suvremenim stilovima. Tako da je pred nama veliki zadatak – da popevka i dalje živi u svojoj jezičnoj i glazbenoj tradiciji, ali i kroz nove glazbene izričaje. Međimursku popevku danas možemo čuti u izvedbi nekoliko glazbenih stilova: autentični, folklorni, klasični, zborski, zabavni, rock, jazz i etno. Ne samo da smo se trudili sačuvati našu popevku već je ona postala zbog svoje topline inspiracija mnogim umjetnicima i time je ušla u suvremenost i dala još veći obol očuvanju baštine. Tradicija se mora čuvati, ali i nadograđivati za dobrobit svih nas koji volimo svoju zemlju. Svima nama je na neki način ponuđeno uzeti ono što smo dobili od svojih predaka i naravno predati to tradicijsko blago očuvano i osuvremenjeno svojim budućim naraštajima, samo na taj način tradicija ima budućnost.

Na kraju, koja je budućnost kulturno-umjetničkoga amaterizma?

Kulturni amaterizam važna je društvena aktivnost koja generira temeljne kulturne ciljeve čija je osnovna djelatnost neprofitna, kulturna i sociološka.

Temeljni su ciljevi očuvanje, njegovanje i razvoj amaterske kulture kao dijela nematerijalne kulturne baštine, očuvanje nacionalnih, regionalnih i lokalnih posebnosti kao važnog elementa održivog razvoja, promicanje i poticanje kulturne participacije, ljudske kreativnosti, kulturne raznolikosti i međukulturalnog dijaloga. Moramo shvatiti da svi koji svoje slobodno vrijeme posvećuju kulturno-umjetničkom amaterizmu rade to isključivo iz ljubavi. Ljudima koji se nikada nisu bavili ovakvim vidom društveno korisnog izričaja teško je objasniti što to traže oni, kako bi moji Međimurci rekli - „koji to delaju iz ljubavi“. Svi moramo priznati da su naše amaterske udruge nositelji i organizatori mnogih kulturnih manifestacija na svom području, a njihovi nastupi rado prihvaćeni od svih mještana. Nadam se da ćemo ubrzo ponovno moći raditi punim plućima, da će se ljudi vratiti u svoja društva, da će doći i neki novi jer to nam je svima potrebno. Bez amaterizma nema kasnije ni dobrog profesionalizma.

(hkv)

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Pon, 14-06-2021, 15:00:12

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.