Razgovor s dr. sc. Miroslavom Škorom, kandidatom za gradonačelnika Grada Zagreba
U susret lokalnim izborima kontaktirali smo relevantne kandidate za zagrebačkog gradonačelnika kako bi nam odgovorili na određena pitanja bitna za glavni grad Republike Hrvatske. Odgovore objavljujemo slijedom kako su nam pristigli, a prvi za Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća odgovara dr. sc. Miroslav Škoro, kandidat Domovinskog pokreta.
Zašto ste se odlučili na utrku za zagrebačkog gradonačelnika, što Vas je motiviralo?
Zagreb je grad u kojem živim više od 25 godina. Zagreb je grad koji volim i koji, nažalost, zbog pogrešnih politika i lošeg vođenja nije razvio sve svoje potencijale. Zagreb je u mnogim segmentima danas zapušten i devastiran. Upravo zato, kandidirao sam se za gradonačelnika Zagreba i smatram da imam dovoljno znanja i kompetencija da oformim stručan tim ljudi koji će odgovorno upravljati gradom na dobrobit svih građana Zagreba.
Što Vas razlikuje od drugih kandidata? Koje su Vaše kvalitete koje drugi kandidati nemaju?
Iza mene stoji samo vrijedan i pošten rad. Dokazao sam da znam voditi, da znam upravljati, da znam iz ničega stvoriti nešto. Slobodan sam i moje ruke nisu vezane nikakvom političkom trgovinom, nisam ničiji pijun. Politike koje nudim su vjerodostojne i ostvarive, uz mene su ljudi koji su se dokazali u realnom sektoru, nismo za političku demagogiju nego za konkretne poteze koje će pružiti bolji život našim građanima.
Što biste izdvojili kao glavne točke Vašega programa, kakva je Vaša vizija Zagreba?
Naša vizija Zagreba je da on postane moderna europska metropola što danas Zagreb nije, a mogao je i trebao biti. Izgrađenost i stihijsku gradnju nije pratila adekvatna infrastruktura, niti komunalna niti prometna. Mnoge gradske četvrti su zanemarene, fokus je bio na pogrešnim ili bolje rečeno preskupim projektima. Zagreb ima puno neriješenih problema i teško je izdvojiti najvažnije, ali polazna osnova svakako će biti financijska forenzika i utvrđivanje stvarnog stanja financija Grada Zagreba, što uključuje i reviziju svih postojećih ugovora i javne nabave. Među prioritete u svom programu istaknuli smo i besplatne vrtiće i jaslice u Zagrebu, te zatvaranje Jakuševca.
Kako namjeravate riješiti financijske probleme s kojima se grad susreće? Trebaju li u okviru racionalizacije određeni ljudi dobiti i otkaze ako su zaposleni po stranačkome ključu?
Stranački ključ i stranačke iskaznice zasigurno više neće biti faktor odlučivanja. Često govorim i iza toga čvrsto stojim, stranačka iskaznica Domovinskog pokreta pri zapošljavanju neće značiti ništa! U svom programu jasno smo istaknuli da ćemo provesti javne natječaje za sve upravljačke funkcije u Gradu i Holdingu. Detaljna financijska analiza prvi je korak, a među rješenjima je svakako i reprogramiranje postojećih zaduženja grada, revizija ugovora, transparentna javna nabava, stavljanje u funkciju neiskorištene gradske imovine te bolja realizacija projekata financiranih EU sredstvima.
Zelene politike čine okosnicu programa praktički svih kandidata. Kakav je Vaš pogled na ekološku problematiku, zbrinjavanje otpada i povezane teme?
Zagreb još uvijek nema cjelovit i zaokružen sustav gospodarenja otpadom, na Jakuševcu i dalje godišnje završava više od 200 tisuća tona otpada, a sustav odvojenog prikupljanja je kaotičan, skup i neefikasan te bez odavno potrebnih sortirnica. Osim smrada i ozbiljne ugroze zdravlja i kvalitete života građana, gradski sustav generira troškove tamo gdje postoji veliki potencijal za uštede i prihode. Puno je štetnih i nelogičnih odluka, poput one da Grad svoj biorazgradivi otpad odvozi u stotinu kilometara udaljenu Novsku. Mi ćemo uvesti logični, cjelovit te prema građanima i okolišu odgovoran sustav kružnog gospodarenja otpadom, pa tako biorazgradivi otpad nećemo uz veliki trošak odvoziti nego od njega proizvesti preko 20 tisuća tona zdravog i vrijednog, lokalno upotrebljivog komposta. Naše sustavno rješenje omogućit će bitno ranije zatvaranje i potpunu sanaciju Jakuševca, visoke stope recikliranja i sustav koji, umjesto troškova, generira dobit za grad i građane.
Treba li graditi novi Dinamov stadion i gdje?
Moj stav je otpočetka jasan – rušenje i izgradnja novog stadiona u Maksimiru koji će služiti Dinamu, našoj reprezentaciji i svima nama koji živimo u ovom gradu. Stadion treba graditi u partnerstvu Grada i Dinama pri čemu Grad može dati parcelu Dinamu uz uvjet roka gradnje stadiona od tri godine.
Zagreb očekuje obnova od potresa. Kasnimo li s obnovom i tko je odgovoran za to kašnjenje?
U obnovi debelo kasnimo, a sve je posljedica lošeg Zakona o obnovi, ali i drugih problema koji su trebali davno biti riješeni, a nisu. To su neriješeni imovinsko-pravni odnosi za mnoge nekretnine u centru grada, kao i nerealni zahtjevi konzervatora i tu su potrebna hitna rješenja. Nadalje, naši građani se „guše“ u papirologiji i administraciji i nemaju adekvatnu podršku u pripremi Zahtjeva za obnovu. Mi ćemo inzistirati na transparentnosti i javnosti procesa, zahtijevati brzinu i pojednostavljenje u realizaciji obnove, kontrola provedbe procesa javne nabave. Također, treba smanjiti ovlasti i uspostaviti veću transparentnost i kontrolu rada Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode.
Kakav rezultat očekujete za Domovinski pokreta na lokalnim izborima? Koji bi rezultat bio zadovoljavajući?
Očekujemo da ćemo kao stranka nakon ovih izbora još dodatno učvrstiti svoju poziciju i ostati barem treća po snazi politička stranka.
Imate li dojam da je Domovinski pokreta od svoga osnutka predmet čestih medijskih i političkih napada? Kome najviše smetate?
Da, rekao je Plenković je da sam ja izmišljen da bi HDZ gubio na izborima. Jasno mi je da nas se boje i drago mi je zbog toga. Naravno da su u panici, jer im ozbiljno pušemo za vratom. Domovinski pokret u samo godinu dana izrastao je u treću političku snagu u zemlji. Mi smo na parlamentarnim izborima osvojili 16 mandata, nakon ovih izbora kao stranka još ćemo dodatno ojačati. Najviše im naravno smeta to što nismo i nikada nećemo, kao oni, biti politički trgovci.
Razgovarao: Davor Dijanović
Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.