Razgovor s Rokom Antićem, zamjenikom načelnika iz reda pripadnika hrvatskog naroda u Općini Kistanje

O ostavci na dužnost predsjednika općinskog odbora HDZ-a Kistanje i člana županijskog odbora zbog ratifikacije Istanbulske konvencije razgovarali smo s Rokom Antićem. U razgovoru smo se dotaknuli i položaja janjevačkih Hrvata kao i političke i demografske situacije u Šibensko-kninskoj županiji.

Nedavno ste podnijeli neopozivu ostavku na dužnost predsjednika općinskog odbora HDZ-a Kistanje i člana županijskog odbora zbog najave ratifikacije Istanbulske konvencije, što je u međuvremenu i realizirano. Je li ovim činom HDZ zabio zadnji klin u svoju navodnu demokršćansku orijentaciju?

Nakon što je na sjednici Vlade premijer Andrej Plenković najavio proceduru za ratifikaciju Istanbulske konvencije, odmah mi je bio jasan njezin epilog. Poznavajući kako stranka funkcionira, zapravo sam i predvidio ovakav razvoj događaja. Nije se ovdje radilo o nekom marginalnom političkom pitanju, već o prijelomnom i povijesnom trenutku za hrvatski narod. Najtragičnije PrijelomnoBilo mi je neprihvatljivo da to želi ozakoniti stranka kojoj pripadam, i činom ostavke želio sam sa sebe skinuti moralnu odgovornost, jer poznavajući dubinski temu rodne ideologije, za mene se tu radilo o životu ili smrti čovjekove duše. To su neki prijelomni trenutci kada se praktični vjernik-kršćanin mora opredijeliti. Isus u Evanđelju kaže: "Tko god se dakle prizna mojim pred ljudima, priznat ću se i ja njegovim pred Ocem, koji je na nebesima. Tko se odreće mene pred ljudima, odreći ću se i ja njega pred svojim Ocem koji je na nebesima".je od svega što sadašnja vlast nema utemeljenja u izbornoj volji naroda. Kada se poništi narodna volja, koga može čuditi što se ne osjeća glas naroda i što se donose ovakvi zakoni.

Bilo mi je neprihvatljivo da to želi ozakoniti stranka kojoj pripadam, i činom ostavke želio sam sa sebe skinuti moralnu odgovornost, jer poznavajući dubinski temu rodne ideologije, za mene se tu radilo o životu ili smrti čovjekove duše. To su neki prijelomni trenutci kada se praktični vjernik-kršćanin mora opredijeliti. Isus u Evanđelju kaže: "Tko god se dakle prizna mojim pred ljudima, priznat ću se i ja njegovim pred Ocem, koji je na nebesima. Tko se odreće mene pred ljudima, odreći ću se i ja njega pred svojim Ocem koji je na nebesima".

Ako demokršćanstvo podrazumijeva utemeljenje društva na kršćanskim vrijednostima, a vodeća stranka to koristi jedino u predizbornim kampanjama i prigodnim isticanjem, kad predlaže i donosi zakone koji su svojstveni lijevo-liberalnom političkom spektru, onda je jasno da je to ruganje s tim pojmom. U svom političkom djelovanju unutar stranke uvijek sam se aktivno i dosljedno suprotstavljao takvim devijacijama, i jasno mi je bilo da smo mi demokršćani u HDZ-u bili u manjini. Da smo mogli implementirati svoje vrijednosti unutar stranke i kroz politički sustav, ne bi omjer na Predsjedništvu HDZ-a prilikom glasovanja o IK bio 19:6 ili samo 14 saborskih zastupnika HDZ-a koji su glasali protiv ratifikacije.

Ne možeš se pozivati na demokršćanstvo kad živiš neurednim bračnim životom, kad pobačaj smatraš "ljudskim pravom" žene, kad živiš s ljubavnicom, a pozdravljaš s "Hvaljen Isus i Marija", kad se nazivaš kršćaninom - a djeluješ kao ateist. Uvijek sam se protivio lažnom predstavljanju. Ne moraš misliti i živjeti kao ja, ali nemoj se lažno predstavljati. Zakon o suzbijanju diskriminacije usvojen 2008. je bio i početak kraja "formalnog demokršćanstva", a nedavno usvojeni zakon s elementima rodne ideologije, suprotan većinskoj volji članova HDZ-a i hrvatskoga naroda u cjelini smatram definitivno zadnjim klinom demokršćanske orijentacije HDZ-a ma kako god oni same sebe smatrali.

Politika zahtjeva prije svega poštenje, uz to odlučnost i hrabrost. Vodstvo HDZ-a pogazilo je sva ova tri postulata. Umjesto toga svjedočimo prijevari birača, kroz nevjerodostojnost, prevrtljivost, bahatost, neodlučnost i kukavičluk. Narod to prepoznaje, i kaznit će to na prvim narednim izborima. Za sva vremena su nagrdili pojam "VJERODOSTOJNOST", zbog njih će se i vjerodostojni ljudi suzdržavati od korištenja ovog pojma. Jedno je sigurno, HDZ je puno puta znao zastraniti, ali se od ovoga neće nikada moći oporaviti.

Namjeravate li svoj politički put nastaviti u sklopu nekoga drugog političkog okvira ili još niste donijeli tu odluku?

Moj ulazak u svijet politike dogodio se posve slučajno. Dijete sam iz radničke, zanatske obitelji i nitko se od moje bliže rodbine, s očeve i majčine strane, nikada nije bavio politikom. Odmah po doseljenju u Hrvatsku 1992. aktivno sam trenirao nogomet i računao sam da će to biti moje životno opredjeljenje. Međutim, sredina u kojoj sam se našao na početku punoljetnosti, Kistanje, sa svim svojim poslijeratnim ožiljcima zahtijevala je veću angažiranost nas mladih. Svjestan koliko je tadašnja državna vlast na čelu s prvim hrvatskim predsjednikom dr.Franjom Tuđmanom, Gojkom Šuškom, Jurom Radićem i drugima učinila za nas doseljene Hrvate, smatrao sam da se treba uključiti aktivno u život zajednice i kao pojedinac dati svoj doprinos da to bude moja zahvalnost njima što su nam u presudnom trenutku za našu zajednicu omogućili da u krilu svoje domovine PoštenjePolitika zahtjeva prije svega poštenje, uz to odlučnost i hrabrost. Vodstvo HDZ-a pogazilo je sva ova tri postulata. Umjesto toga svjedočimo prijevari birača, kroz nevjerodostojnost, prevrtljivost, bahatost, neodlučnost i kukavičluk. Narod to prepoznaje, i kaznit će to na prvim narednim izborima. Za sva vremena su nagrdili pojam "VJERODOSTOJNOST", zbog njih će se i vjerodostojni ljudi suzdržavati od korištenja ovog pojma. Jedno je sigurno, HDZ je puno puta znao zastraniti, ali se od ovoga neće nikada moći oporaviti.izgradimo naše domovinsko - Novo Janjevo. S tim u vezi sam se i učlanio u HDZ 1997.g, odmah po dolasku u Kistanje.

Nakon ovoga razočaranja moram o svemu dobro razmisliti. Nekoliko puta sam već bio u razmišljanjima da izađem iz HDZ-a. Taman kad je u meni sazrijela ta odluka, na čelu HDZ-a došao je Tomislav Karamarko i potpuno promijenio situaciju. Njemu se nismo trebali predstavljati, tko su to Hrvati s Kosova - Janjevci, on je i kao povjesničar dobro poznavao našu prošlost, a u Zagrebu je dobro upoznao naše ljude i siguran sam da je imao plemenite namjere pomoći nam, jer i sam u djetinjstvu živio u ovome kraju i poznaje njegovu surovost. On i prof. Stjepan Šterc su jedini političari nakon gore spomenutih velikana koji više nisu među nama, shvaćali zašto je bitno da u ovome kraju ostanu i opstanu živjeti Hrvati. Zanima me suverenistička politika te hrabri i odlučni ljudi. Oduvijek sam bio protiv strančarenja, razloge razlaza s HDZ-om sam objasnio. Gospoda Šterc i Karamarko su za sada izvan politike. Moje simpatije kada o profilu političara govorim su dr. Zlatko Hasanbegović i Nikola Brzica. Za sad ne planiram prelaziti u niti jednu stranku.

Kako gledate na političku i demografsku situaciju u Kistanjama i općenito Šibensko-kninskoj županiji? Koliko su i u tim krajevima prisutni trendovi iseljavanja u inozemstvo?

Kakva nam je demografska, takva nam je nažalost i politička situacija u našoj Šibensko-kninskoj županiji - dakle, izrazito nepovoljna. HDZ je u Šibensko-kninskoj županiji dominantni politički faktor od samostalnosti. Glavni koalicijski partner HDZ-u od 2005. je manjinska stranka SDSS. To je interesni savez s pregršt trulih kompromisa, a kompromis kao i svaki kompromis, svatko dobija ono što nije želio.

Međusobnog povjerenja nema - isključivi cilj je vlast. Srbi kao nacionalna manjina imaju zajamčeni broj političkih predstavnika u Skupštini ŠKŽN, a što je HDZ-u dovoljno za komotnu većinu i formiranje vlasti. Srbe to dakako ne zadovoljava. Kada ih treba primiriti, zaposle im određeni broj ljudi da smanje nezadovoljstvo. To HDZ-u odgovara, jer kao što i sami govore, to ih i ne košta puno.Taj je princip ozakonio Milorad Pupovac i na tome mu treba čestitati. Kada dođe do većeg nezadovoljstva, to se onda rješava s najviše razine - iz Zagreba.

Najveća kolateralna žrtva takve suradnje smo mi Hrvati u Kistanjama, koji smo po stvarnom stanju većina, ali fiktivni popisi stanovništva koji su farsa od demokracije, dopuštaju svakojake manipulacije, pa i dopisivanje onih koji u PupovacNakon što sam prošle godine u ožujku poslao otvoreno pismo Miloradu Pupovcu, želeći ga upoznati kako ja vidim ugroženost Srba u Kistanju i Šibensko-kninskoj županijivezano uz onaj bilten SNV-a, zatražio je od vrha HDZ-a moje micanje sa svih lista uoći lokalnih izbora 2017. kao uvjet za suradnju HDZ-SDSS na županijskoj razini. Nisu na to pristali, hvala im, ali zato sam se sam maknuo, to je puno poštenije.Kistanjama nikada nakon rata nisu živjeli. Iz toga proizlazi da je Srba na području Općine Kistanje 64 % u udjelu stanovništva, a nas Hrvata 36 %, a to apsolutno ne odgovara istini.

To je naravno usko vezano uz nesređene biračke popise, što je plodno tlo za različite manipulacije. Zato sam i ja kao pripadnik većinskog hrvatskog naroda bio biran po principu manjinskoga predstavnika. Oduvijek sam bio glasan protiv te neprirodne koalicije, i zbog jasno artikuliranih stavova bio proglašavan smetnjom hrvatsko-srpskih odnosa u županiji.

Podijelit ću s vama i jednu ekskluzivu: Nakon što sam prošle godine u ožujku poslao otvoreno pismo Miloradu Pupovcu, želeći ga upoznati kako ja vidim ugroženost Srba u Kistanju i Šibensko-kninskoj županijivezano uz onaj bilten SNV-a, zatražio je od vrha HDZ-a moje micanje sa svih lista uoći lokalnih izbora 2017. kao uvjet za suradnju HDZ-SDSS na županijskoj razini. Nisu na to pristali, hvala im, ali zato sam se sam maknuo, to je puno poštenije.

Demografski pokazatelji što se primarno tiče naše hrvatske zajednice su više nego povoljni. Prema podacima naše župe od prošle godine, vezano uz dvadesetu obljetnicu, imamo podatak da je kroz to vrijeme rođeno i kršteno 480. djece, a umrlih je 90. Taj prirodni prirast stanovništva nažalost, izgubili smo kontinuiranim iseljavanjem, iako se na god.razini rodi 20/25 a umre 4-6. Kako kod srpske zajednice prevladava starije stanovništvo, tu je prirodni pad kao razlika između rođenih i umrlih izrazito nepovoljna. Taj je trend vidljiv po prirodnom padu ukupnog stanovništva općine na razini dvije godine koji kaže da smo izgubili 370. Stanovnika, a rođenih je 46-ero. Ovo je i inače najslabije naseljeni kraj naše domovine, takav će očito i ostati, unatoč tome što smo mi dali svoj maksimalni doprinos.

Problem vidim i u prometnoj izoliranosti mjesta, stambenom zbrinjavanju, nedovoljnoj brizi za mlade, studente. Nekih pozitivnih pomaka ima, ali je to nedovoljno.

Što bi kao pripadnik mlađeg naraštaja ocijenili kao glavne probleme hrvatske politike? Je li riječ o negativnoj selekciji, poltronstvu, nedovoljnom angažmanu nepotkupljivih pojedinaca ili?

Glavni problem hrvatske politike je komunistički sindrom s kojim nismo raščistili nakon 5. kolovoza 1995. godine. LustracijaBez lustracije nikada nećemo izaći iz ove močvare. Bez obzira što je HDZ dominirao u politici, Hrvatskom svjetonazorski upravljaju kripto-komunisti i UDBA bez obzira tko je na vlasti. Treba nam okretanje Bogu, povratak pola milijuna Hrvata iz dijaspore, ministarstvo useljeništva i demografije te novi pravedniji izborni zakon. Bez toga nam nema spasa. Međutim, Hrvatska će živjeti i njih se ne trebamo bojati, jer mi smo kao vjernici sudionici unaprijed pobjedničke priče.Kada su nam 15 godina predsjednici države mogli bili Stjepan Mesić i Ivo Josipović što više kazati? Ta duga mračna noć će još dugo trajati jer se nismo na vrijeme suočili s udbo-komunističkim strukturama. Našu je slobodu izmolila krunica i naša odvjetnica Blažena Djevica Marija i žrtva hrvatskih branitelja. Predavali smo svoje najbolje sinove i umjesto da na toj žrtvi gradimo svoju slobodu mi danas afirmiramo crvenu zvijezdu petokraku i rodnu ideologiju.

Bez lustracije nikada nećemo izaći iz ove močvare. Bez obzira što je HDZ dominirao u politici, Hrvatskom svjetonazorski upravljaju kripto-komunisti i UDBA bez obzira tko je na vlasti. Treba nam okretanje Bogu, povratak pola milijuna Hrvata iz dijaspore, ministarstvo useljeništva i demografije te novi pravedniji izborni zakon. Bez toga nam nema spasa. Međutim, Hrvatska će živjeti i njih se ne trebamo bojati, jer mi smo kao vjernici sudionici unaprijed pobjedničke priče.

Potomak ste janjevačkih Hrvata koji su se u vrijeme rata iz Janjeva na Kosovu doselili u Hrvatsku, nakon nekoliko stoljeća života izvan matične države. Koliko su se janjevački Hrvati uklopili i integrirali u novu sredinu? Što bi naveli kao glavne probleme s kojima se danas janjevački Hrvati susreću?

Sretni smo što smo konačno svoji na svome. Kistanje su kao sredina sretno izabrane za naš konačni opstanak. Da bi udarili neke konretne temelje opstanka, mi tu nismo mogli sve sami. Država se nikada nije jasno odredila što s ovim krajem. Nikada nije donesena strateška odrednica revitalizacije ovoga kraja. Naše obitelji na životu još uvijek drži rad na sezoni tijekom ljetnih mjeseci. Teško im je, koncesije za javne gradske površine i najamnine lokala su preskupe. Pretežak je to rad. Radi se od jutra do mraka. Konkurencije je sve više i ljudi se okreću i drugim djelatnostima, ugostiteljstvu, proizvodnji, i uglavnom je sve orijentirano na turizam.

Na kontinentu smo, a živimo kao da se radi o primorskom mjestu. Svi KistanjeStalno me proganja misao, kao da nas ovdje ne žele. Ispada da smo s ovim pozitivnim demografskim brojkama kao nekakva prijetnja nekome. Kistanje su kao mjesto idealne za život. Najveća prednost mu je povoljni geografski položaj i blizina mora. Do Šibenika stignemo za oko pola sata. Do Splita za oko sat vremena, do Zadra i manje. Kistanje su puno pozitivnije nego što to mediji znaju prikazati. Tu žive vrijedni i radišni ljudi, koji se ne boje života, to nam daje nadu da ćemo unatoč svemu ovdje opstati. Migracijski val nije ni nas zaobišao. Posljednjih godina iselilo je 10-ak obitelji i puno mladih ljudi. Dijelimo jednostavno sudbinu hrvatskog društva u cjelini i nadamo se boljemu.jedva čekaju turističku sezonu. To je jedini način opstanka. Prisiljeni smo na to. Zamislite podatak, Kistanje se unutar Nacionalnog parka Krka proteže na skoro 20 % svog teritorija, a niti jedan naš čovjek nije dobio priliku raditi u NP, iako za to redovito konkuriraju. Uskoro bi se ovdje trebala otvoriti ispostava NP KRKA i cilj je zadržati turiste koji ovdje dolaze zbog ljepota rimskog vojnog logora "Burnum" - Manojlovačkog slapa i Manastira Krke. Ljudi su jednostavno zavoljeli ovaj kraj. Da je posla, nitko odavde ne bi niti pomišljao iseliti.

Stalno me proganja misao, kao da nas ovdje ne žele. Ispada da smo s ovim pozitivnim demografskim brojkama kao nekakva prijetnja nekome. Kistanje su kao mjesto idealne za život. Najveća prednost mu je povoljni geografski položaj i blizina mora. Do Šibenika stignemo za oko pola sata. Do Splita za oko sat vremena, do Zadra i manje.

Kistanje su puno pozitivnije nego što to mediji znaju prikazati. Tu žive vrijedni i radišni ljudi, koji se ne boje života, to nam daje nadu da ćemo unatoč svemu ovdje opstati. Migracijski val nije ni nas zaobišao. Posljednjih godina iselilo je 10-ak obitelji i puno mladih ljudi. Dijelimo jednostavno sudbinu hrvatskog društva u cjelini i nadamo se boljemu.

Iz kraja ste koji je bio obuhvaćen ratom i na neki način predstavljao epicentar velikosrpske pobune (Knin). Koliko su ratne posljedice sanirane, kakvi su danas međuljudski odnosi?

Obnovljene su kuće, u velikoj mjeri i prateća komunalna infrastruktura. Jedan zaseok Parčići je i dalje bez struje i nadamo se da će se to uskoro riješiti.

Kao pojedinac želim dati svoj doprinos pozitivnim međuljudskim odnosima. Odnosi su korektni. Ja sam svijesno uvijek bez fige u džepu komentirao "škakljive" događaje. Znam prošlost ovoga mjesta i koliki je ovdje otpor pružen ideji samostalnosti Hrvatske. Budućnost možemo zajedno graditi na boljitak našu i naše zajedničke domovine Hrvatske. Jer niti smo mi ovdje došli zato što su Srbi otišli, niti ćemo otići ako se oni odluče vratiti. Svakoga poštujem u njegovu ljudskom dostojanstvu. Različitost je nama Janjevcima utkana kroz duga stoljeća izvan domovine. U životu i u politici držim se onog zlatnog pravila:"Čini drugima ono što želiš da drugi tebi čine"!

Davor Dijanović

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.