Razgovor s Benjaminom Tolićem povodom izlaska knjige „Kolonijalno koprcanje“

Filozof, kolumnist „Hrvatskog slova“, prevoditelj i bivši diplomat Benjamin Tolić objavio je novu Tolićknjigu izabranih kolumni pod naslovom „Kolonijalno koprcanje“. Tim povodom razgovarali smo s gospodinom Tolićem.

Filozof, kolumnist „Hrvatskog slova“, prevoditelj i bivši diplomat Benjamin Tolić objavio je novu knjigu izabranih kolumni pod naslovom „Kolonijalno koprcanje“. Tim povodom razgovarali smo s gospodinom Tolićem.

O čemu pišete u Vašoj novoj knjizi „Kolonijalno koprcanje“?

O čemu pišem? Tko pogleda u kazalo, učinit će mu se da EUDa, u pravu ste, protivio sam se ulasku Hrvatske u Europsku uniju ne zbog nekakva hira, nego zbog najdubljih političkih razloga. Bitno je obilježje države – suverenost. Pučki rečeno, najviša vlast. Globalistička služinčad na taj pojam gleda svisoka, pa od trećosiječanjskoga demokratskog prevrata god. 2000. u tom smislu preodgaja naciju.pišem o svemu i svačemu. Ali nije baš tako. Pišem, iz tjedna u tjedan, o znakovitim događajima iz hrvatskoga političkog, društvenog i kulturnog života u prvim trima godinama KOlonijalno koprcanjehrvatskoga članstva u Europskoj uniji. Kako vidim taj život? Na to pitanje jasno i razgovijetno odgovara naslov knjige.

Za Vas je poznato da članstvo u Europskoj uniji (EU) smatrate kao izraz odustajanja od nacionalnog suvereniteta i nacionalne države. Kako gledate na dosadašnje članstvo u EU, imamo li ikakve koristi od članstva?

Da, u pravu ste, protivio sam se ulasku Hrvatske u Europsku uniju ne zbog nekakva hira, nego zbog najdubljih političkih razloga. Bitno je obilježje države – suverenost. Pučki rečeno, najviša vlast. Globalistička služinčad na taj pojam gleda svisoka, pa od trećosiječanjskoga demokratskog prevrata god. 2000. u tom smislu preodgaja naciju.

Učeni globalisti tumače suverenost kao „neograničenu vlast“ ili „drugo ime tiranije“. Suverenost je, vele, bila bitno obilježje apsolutne monarhije! Taj zastarjeli pojam, dodaju, „politički marginalci“ iz „ropotarnice povijesti“! I mudro zaključuju nadmoćnim pitanjem: Tko je danas suveren?

To su međutim slabo zakrabuljene smicalice. Tko zna podrijetlo pojma suverenosti, vjerojatno zna da je današnja „najviša vlast“ u demokratskim državama dvostruko ograničena: izvana KoristMogao bih se gorko našaliti pa reći: O, da! Članstvom u Europskoj uniji okoristli su se najviše [narodni] zastupnici, jer njihov posao sada rade najmljeni tuđinci u Bruselju. Ali, šalu na stranu, ulazak Hrvatske u Europsku uniju doista je donio veliku korist trima-četirima tisućama Hrvata. Svima ostalim nanio je veliku štetu.međunarodnim, iznutra nacionalnim pravom. A tko je suveren? Pa narod. To, uostalom, piše u Ustavu Republike Hrvatske.

Globalistički bukači namjesničke vlasti viču na sav glas: Mi smo ulaskom u Europsku uniju osnažili svoju EUsuverenost! To je bjelodana besmislica. Ti isti sofisti zgodimice ponosno tvrde da smo mi svoj [„nedjeljivi“ i „neprenosivi“] suverenitet [protuustavno] podijelili i prenijeli na Bruselj. Odakle mi to? Od bivše ministrice vanjskih i europskih poslova, one koja je bila kandidatkinja Republike Hrvatske za glavnu tajnicu Ujedinjenih naroda. Ona je javno tvrdila da nam 70 posto zakona više ne donosi Hrvatski [državni] sabor, nego – Bruselj! Nitko ju ni iz Vlade ni iz Sabora nije opovrgnuo.

A korist od članstva u Europskoj uniji? Mogao bih se gorko našaliti pa reći: O, da! Članstvom u Europskoj uniji okoristli su se najviše [narodni] zastupnici, jer njihov posao sada rade najmljeni tuđinci u Bruselju. Ali, šalu na stranu, ulazak Hrvatske u Europsku uniju doista je donio veliku korist trima-četirima tisućama Hrvata. Svima ostalim nanio je veliku štetu. I KGKprije ulaska u Europsku uniju znalo se da će tako biti. Zato su nas naši politički goniči morali onako, referendumskom voljom manje od jedne trećine svih birača, utjerati u ovu nesreću.

Sam naslov Vaše knjige govori o tome da današnji status Hrvatske smatrate u bitnome kolonijalnim. Proteklih dana bio je aktualan posjet srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića Hrvatskoj. Smatrate li da je i taj susret bio dogovoren u vanjskim centrima moći koji su dali instrukcije hrvatskoj politici?

To ne znam. Ali okolnosti u kojima je Vučiću poslan poziv i odobravanje s kojim je vijest o pozivu dočekana u VučićOkolnosti u kojima je Vučiću poslan poziv i odobravanje s kojim je vijest o pozivu dočekana u Buzinu i Bruselju osnažuju slutnju da je ta juha skuhana izvan Hrvatske. Nema međutim nikakve dvojbe da je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović juhu „krvnički“ presolila ružno se ispričavajući srpskoj javnosti zbog mirnog prosvjeda ratnih udovica i vojnih invalida protiv Vučićeve službene velikosrpske procesije po Hrvatskoj. To je, valjda, škola Mate Granića.Buzinu i Bruselju osnažuju slutnju da je ta juha skuhana izvan Hrvatske. Nema međutim nikakve dvojbe da je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović juhu „krvnički“ presolila ružno se ispričavajući srpskoj javnosti zbog mirnog prosvjeda ratnih udovica i vojnih invalida protiv Vučićeve službene velikosrpske procesije po Hrvatskoj. To je, valjda, škola Mate Granića.

Iako je članica EU Hrvatska je i dalje mentalni, ali o politički taoc prostora bivše jugoslavenske države. U suštini jugoslavenski narativ, njegove dogme i mitovi, i dalje suvereno vladaju političko-medijskim prostorom, a svaka asocijacija koja ide za afirmacijom hrvatske srednjoeuropske orijentacije, kao npr. inicijativa“Tri mora“, u medijima se automatski proskribira. Kako to komentirate?

Priča (mythos) o Jugi pripovijeda se i propovijeda u Hrvatskoj od kraja prve polovice XIX. st. U početku su tu priču stvarali i širili vrlo različiti ljudi: visoki crkveni dostojanstvenici, znanstvenici, umjetnici, društveni uglednici, sitni politički sanjari, imperijalno nastrojeni gospodarski skorojevići. Ta je priča poslije odgojila zaseban soj Hrvata, tzv. Tri morajugane, ljude kojih se „nikakov nauk ne prima“. Oni vjeruju da će njihovom mitskom Jugom, premda su dva njezina ostvaraja u XX. st. u krvi skončala, jednoga dana poteći med i mlijeko.

Taj soj ljudi žalostan je prežitak staroga svijeta, ali i danas suvereno oblikuje hrvatsku javnu priču. Kako to? Jednostavno. Obnovljena hrvatska država bila je s različitih razloga pretjerano nježna prema ljudima koje je zatekla u tzv. društvenoj nadgradnji. Ostavila im je neokrnjenu moć u važnim ustanovama i glavnim javnim priopćivalima. A oni odatle, posve naravno, pronose priču koja ih je stvorila.

Zašto se kostruše na spomen inicijative „Tri mora“? Zar zbog Bugarske? Ni govora! Njihova je mitska Juga u Jugoistočnoj Europi, a Jugoistočna je Europa – Istočna Europa. Inicijativa „Tri mora“ izluđuje hrvatske jugane jer misle da ona nije ništa Tri moraInicijativa „Tri mora“ izluđuje hrvatske jugane jer misle da ona nije ništa drugo doli podla kamuflaža „Baltičko-Jadranske uspravnice“, kojom gđa Grabar-Kitarović pokušava vratiti Hrvatsku u Srednju Europu i na katoličko Sredozemlje – u kulturno-povijesne regije iz kojih je Hrvatska silom istrgnuta nakon Prvoga svjetskog rata.drugo doli podla kamuflaža „Baltičko-Jadranske uspravnice“, kojom gđa Grabar-Kitarović pokušava vratiti Hrvatsku u Srednju Europu i na katoličko Sredozemlje – u kulturno-povijesne regije iz kojih je Hrvatska silom istrgnuta nakon Prvoga svjetskog rata.

Ne treba se tomu čuditi. Tako će se ponašati i eurohrvati kada budu nezbrinuta siročad Europske unije.

U svijetu se ipak događaju promjene. Brexit, dolazak Trumpa na čelo SAD-a, ali i jačanje desno-konzervativnih u nizu europskih država snaga daju naslutiti da u mnogim zemljama globalistički diskurs dolazi pod znak upitnika. Kako gledate na te procese, a kako na mogućnost da u Hrvatskoj dođe do jačanja suverenističkih snaga?

Donald Trump je „bič Božji“ svijetu bez identiteta. S koliko su ga nemoćne mržnje dočekali globalisti posvuda u Trumpsvijetu, krasno svjedoči egzaltirana izjava jedne hrvatske novinarke da će se iseliti na Mjesec ako Amerikanci izaberu Trumpa za predsjednika. Globalistima najviše smeta Trumpovo geslo „America first“ (Prvo Amerika). Trump se tomu smije, dolazi im u Davos na švicarskoj „začaranoj gori“ i prostodušno ih pita: Što je u tom geslu tako prijeporno? Ne bi li svakomu tko je izabran za državnoga poglavara na prvomu mjestu trebala biti dobrobit njegove države?

Trump je snažna potpora konzervativnim suverenistima u državama članicama Europske unije. A kako suverenizam stoji u Hrvatskoj? Zasad loše. Ali i u nas će jačati. Jer nam ništa drugo ne će preostati.

U knjizi analizirate i kulturno-svjetonazorske fenomene današnjeg Zapada, primjerice dajete osvrt na pobjedu tzv. Conchite Wurst na Eurosongu. Kako gledate na Istanbulsku konvenciju i općenito nametanje rodne ideologije?

iseljavanjeWurst je individualna, a Istanbulska konvencija u dijelu kojim TrumpTrump je snažna potpora konzervativnim suverenistima u državama članicama Europske unije. A kako suverenizam stoji u Hrvatskoj? Zasad loše. Ali i u nas će jačati. Jer nam ništa drugo ne će preostati.krijumčari rodnu ideologiju kolektivna izopaka.

Je li loša demografska situacija (negativni prirodni prirast i masovno iseljavanje iz Hrvatske) u perspektivi najveći hrvatski problem?

Nevoljno demografsko stanje nacije dobrim je, možda i najvećim dijelom posljedak državne politike vođene pod geslima „EU nema alternative“ i „Nema cijene koju nismo spremni platiti za članstvo u EU“. Negativan prirodni prirast i iseljivanje već su sada ponajveći hrvatski problemi. Dostatno je pogledati Slavoniju. Takvu pustoš ostavili su tamo samo još Osmanovci kada su se nakon Karlovačkog mira (1699.) povukli u Bosnu.

Davor Dijanović

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Pon, 20-03-2023, 14:06:19

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2023 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.