Razgovor s Ivanom Brodićem, glavnim urednikom portala „EnergyPress“

Potpredsjednik Europske komisije Maroš Šefčović zadužen za energetsku uniju prilikom prošlotjednog posjeta Hrvatskoj izjavio je kako je Hrvatska već ispunila ciljeve EU-a za razdoblje do 2020., ali da će trebati učiniti mnogo više na ispunjavanju ciljeva za 2030. godinu i iskoristiti goleme mogućnosti u energiji sunca i vjetra. Na predavanju koje je održao na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Šefčović je dodao da Hrvatska ima mogućnosti da od zemlje koja uvozi energiju postane energetsko čvorište, povećanjem proizvodnje energije od sunca i vjetra.

O posjetu potpredsjednika Europske komisije za energetska pitanja, Maroša Šefčovića, Hrvatskoj i općenito o energetskim i s time povezanim geopolitičkim pitanjima razgovarali smo s Ivanom Brodićem, urednikom portala EnergyPress.

Kako komentirate posjet Šefčovića Hrvatskoj?

Geopolitička situacije Hrvatske je dosta dobra nakon što je svijet i formalno ušao u razdoblje multipolarnosti. Nova administracija u SAD-u u energetskom smislu ozbiljno računa s inicijativom triju mora i to zbog toga što je Sjeverni tok (oba profila) pomalo neke zemlje na tom području, poput Poljske i Češke uveo u slijepo crijevo tržišta plina. Kako Europska unija pripada u zapadnu geopolitičku hemisferu posve je razumljivo što vode sličnu energetsku politiku. To se u prvom redu vidi u odnosu na LNG terminal, gdje je SAD dao svojevrsni veto na neke moguće izvođače koji su htjeli graditi ekonomski isplativu prihvatnu stanicu za LNG, koja bi služila interventno, u vremenima neregularne i neredovite isporuke kopnenog plina.

Umjesto toga, SAD i zapadni saveznici (minus Njemačka) inzistiraju na plutajućem i fiksnom terminalu kao strateškom državnom projektu potpomognutom novcem EU (u izvedbenom i infrastrukturnom smislu). I to je posve razumljivo, jer nakon Obaminog moratorija na izvoz američkih energenata i značajnijeg pojeftinjenja eksploatacije iz nekonvencionalnih izvora, sustav LNG-a u Europi se radi za američki i donekle katarski plin. Političko proskribiranje legitimnog artikla kao što je ruski plin, posve mi je nerazumljivo, tim više što Hrvatska putem Prvoga plinarskog društva (PPD) ima dosta dobro riješen taj vid uvoza.

Što se tiče obnovljivih izvora, Hrvatska je prošla razdoblje u kojem se, zbog poticaja, bilo isplativije baviti obnovljivima, nego li kriminalom. Činjenica kako smo zadovoljili očekivanja Europske energetske unije je za svaku pohvalu, međutim ne treba nas zavarati. Puno zakonskih odredbi još nisu donesene, poput zakona o samoopskrbi (koji je u RizikEnergetski suverene nisu niti zemlje koje su zatvorile granice poput Sjeverne Koreje ili Albanije Envera Hoxe. Nije tome slučaj niti u zemljama koje obiluju energentima poput Saudije, Katara ili Kuvajta. Mi možemo govoriti tek o smanjenju energetskog rizika, energetskom miksu ili diverzifikaciji. No, ponovimo, za smanjenje rizika bilo je dostatno iznajmljivati brod od Italije, koji postoji u Toskani i ne radi punim kapacitetom, te napraviti prihvatnu stanicu za slučaj da stane kopnena opskrba plinom. Naime, LNG je uvijek i do 20 posto skuplji od kopnenog plina, prvenstveno zbog transporta.javnoj raspravi), a izazov ostaje zastarjela HEP-ova infrastruktura te slaba kvaliteta akumulacije energije iz obnovljivaca (potonje je globalni problem).

LNG na Krku – geopolitički projekt

Europska komisija, istaknuli ste u prethodnom pitanju, odobrila je novac za izgradnju LNG terminala na Krku, a predsjednik Vlade Andrej Plenković nedavno je rekao kako je LNG na Krku od strateškog značenja za Hrvatsku i Europu. Ovdje treba reći kako je poljski LNG već izgrađen. Zašto Hrvatska kasni i s ovim projektom?

Na ovo pitanje sam Vam djelomično odgovorio, ostaje još prokomentirati kašnjenje. Naime, LNG terminal je jedan od projekata, poput bolnice u Blatu ili Obrovca, o kojem se govori više od desetljeća, no nedostaje investitor koji će preuzeti rizik. Kako je to geopolitički projekt, sada postoji mogućnost realizacije. Ne bih rekao da se radi o kašnjenju, nego bih rekao kako se radi o nestrpljivosti geopolitičkih partnera i legitimne zastupnice njihovih interesa u Hrvatskoj – Kolinde Grabar Kitarović. Činjenica jest i kako veleposlanstvo SAD-a i novi veleposlanik daljnje požuruju projekt za koji se do sada potrošio ogroman novac za gotovo nepotrebne studije, ali to je druga tema.

Koliko je LNG na Krku važan za energetsku neovisnost Hrvatske?

Energetska neovisnost i suverenost demagogija je ignoranata i populista iz dviju antisistemskih stranaka i pripadajućim im klonovima u sistemskim strankama. Naime, niti u vrijeme Hladnog rata neka od zemalja nije bila neovisna o protoku energenata istok-zapad. Energetski suverene nisu niti zemlje koje su zatvorile granice poput Sjeverne Koreje ili Albanije Envera Hoxe. Nije tome slučaj niti u zemljama koje obiluju energentima poput Saudije, Katara ili Kuvajta. Mi možemo govoriti tek o smanjenju energetskog rizika, energetskom miksu ili diverzifikaciji. No, ponovimo, za smanjenje rizika bilo je dostatno iznajmljivati brod od Italije, koji postoji u Toskani i ne radi punim kapacitetom, te napraviti prihvatnu stanicu za slučaj da stane kopnena opskrba plinom. Naime, LNG je uvijek i do 20 posto skuplji od kopnenog plina, prvenstveno zbog transporta.

Neki smatraju kako je za Hrvatsku najbolja kombinacija izgradnja LNG terminala na Krku i nabava ruskog plina preko PPD-a. Kako Vi gledate na to?

Dotaknuo sam se toga u ranijim pitanjima. Posve je sigurno kako nekakvo osiguranje moramo imati kako nam se ne bi dogodilo ono što se dogodilo Ukrajini kada je Rusija “zavrnula slavinu”. Međutim, mislim kako je desetogodišnji ugovor PPD-a dosta stabilan, a ustabilit će se daljnje privatizacijom Petrokemije. Stoga, smatram kako smo trebali ići u ekonomski isplativiju varijantu izgradnje prihvatne stanice za LNG. Ovako, plaćamo određenu cijenu bivanja u EU i NATO-u, što je geopolitički legitimno, no porezni obveznici moraju znati hoćemo li radi toga dobiti popust na članarine i paračlanarinska davanja?!

Samo interes dioničara i profit neki projekt može držati uspješnim

Kako komentirate zbivanja oko Petrokemija? Koje je po Vama najbolje rješenje?

Nedavno je Nenad Bakić na svom blogu izračunao kako bi, za porezne obveznike, bilo jeftinije da se prije dvadeset PetrokemijaU Hrvatskoj Petrokemija troši gotovo 30 posto plina i legitiman je interes uvoznika PPD-a za opstankom ove industrije.godina svakom radniku dala otpremnina od milijun kuna nego da se sada saniraju dugovi uhljeba koji su navikli trošiti plin, a ne plaćati ga. Kako bilo, sve fosilne kompanije u okruženju imaju u svojim strategijama petrokemijsku industriju. U Hrvatskoj Petrokemija troši gotovo 30 posto plina i legitiman je interes uvoznika PPD-a za opstankom ove industrije. Zato predvode konzorcij u koji će, kako sada stvari stoje (usprkos političkom progonu njihova vlasnika) ući i INA. Ako se konzorcij oformi, uslijedit će modernizacija, sređivanje nabave i prodaje te racionalizacija radnih mjesta. To sve će posve sigurno dotaknuti dosadašnje neracionalne, učahurene interese, baš kako se dogodilo i u INA-i. To vam je razlog, zašto stranka nastala radi destrukcije domaćih i stranih investitora te uspješnih kompanija (koja se osobito inspirira dokumentarističkim u birtijama proizvedenim hajkama) silno trudi boriti protiv ruskog plina, koji je svuda u Europi legitiman artikl. Dakako, najbolje je rješenje privatizacija, jer samo interes dioničara i profit neki projekt može držati uspješnim.

Novca za otkup INA-e nema

Kad je u pitanju INA, Clada i dalje povremeno najavljuje otkup dionica te tvrtke. Ima li, međutim, Hrvatska, nakon što je INA praktički ostala bez naftnih polja u Siriji, uopće valjani razlog za otkup dionica? I je li uopće moguće prodajom dionica HEP-a namaknuti sredstva za taj otkup?

Prvo, valja napomenuti kako je INA bez naftnih polja ostala radi odluke politike dodvoriti se zapadnim saveznicima, u trenutku kada nitko iz Sirije nije odlazio ili je davao polja u podnajam kineskim kompanijama. Interes za tržišnu kompaniju ne bi trebao postojati, međutim mi imamo mentalitet Huga Chaveza, pri čemu antisistemce i njihove sindikalne i političke klonove ne zanima uopće kakvi su rezultati chavizma. No, kako kompanija, koja ima snagu investicija 1 posto hrvatskog BDP-a, zbog svađe HEPHEP se nije razdvojio na infrastrukturu i distribuciju, te se očekuju sankcije, kakve je prije tjedan dva dobila Albanija ili pak Ukrajina. I drugo, analiza Bloomberga kaže kako je potrebno prodati 80 posto tržišne kapitalizacije HEP-a za INA-u, a mi smo najavili IPO od 25 posto. Valja naglasiti i to kako će, poučen iskustvom, malo tko ući u kompaniju bez mogućnosti stjecanja 75 posto dionica, baš kao što je naglasio predsjednik uprave Rosnjefta Igor Sečin u intervjuu za jedan list krajem prošle godine.vlasnika propada, a svjedoci smo udruženog političko pravosudnog pothvata radi otimanja kompanije, što je utvrdio arbitražni sud, a objavio kolega Mazzocco na Indexu, valjalo bi pronaći dogovor o otkupu ili novom strateškom partneru.

Što god antisistemci i klonovi poručivali, Hrvatska za to nema novca. Svjestan je toga i premijer kad kaže da ne postoji rok za to. Prodaja HEP-a je suspektna stvar iz dva razloga. Naime, protivno pravilima EU-a HEP se nije razdvojio na infrastrukturu i distribuciju, te se očekuju sankcije, kakve je prije tjedan dva dobila Albanija ili pak Ukrajina. I drugo, analiza Bloomberga kaže kako je potrebno prodati 80 posto tržišne kapitalizacije HEP-a za INA-u, a mi smo najavili IPO od 25 posto. Valja naglasiti i to kako će, poučen iskustvom, malo tko ući u kompaniju bez mogućnosti stjecanja 75 posto dionica, baš kao što je naglasio predsjednik uprave Rosnjefta Igor Sečin u intervjuu za jedan list krajem prošle godine.

Plenković je najavio kako nas u ovoj godini očekuje donošenje nove energetske strategije Hrvatske. Na što bi po Vama trebalo dati naglasak u novoj energetskoj strategiji?

U nas se strategije pišu kako bi se administracija imala čime baviti, a ne kako bi se ona provodila. Mi već imamo tzv. Vrdoljakovu strategiju, a svaka je strategija dobra ako se provodi. Pozdravio bih kada bi ova strategija (a imamo ih na lageru 200 koje se ne provode) bila usmjerena na djelovanje. Naglasci bi trebali biti, istraživanje ugljikovodika na moru i kopnu, olakšavanje obnovljivima ulazak u PortalNije jednostavno u našoj chavističkoj okolini zastupati industriju protiv štetnih i intervencionističkih utjecaja državne administracijeiI populističke politike općenito. U tom smo smislu usamljeni, kako na portalu, tako i u nastupima mene kao urednika u drugim medijima. Ipak, uz sve napade i teškoće postali smo gotovo tri godine, a u skorijoj ćemo budućnosti podići projekt na novu razinu. I ovim putem bih se zahvalio čitateljima i podupirateljima na suradnji.energetske mreže i donošenje arbitrarnih, a ne intervencionističkih regulativa. Pojednostavljeno, potreban nam je energetski miks i diverzifikacija.

Portal EnergyPress

Glavni ste urednik portal EnergyPress koji se bavi pitanjima energetike, geopolitike i ekonomije. Koliko ste zadovoljni dosadašnjom recepcijom Portala kod publike?

EnergyPress bih mogao proglasiti uspješnim projektom uz sve teškoće koje ima. Naime, nije jednostavno u našoj chavističkoj okolini zastupati industriju protiv štetnih i intervencionističkih utjecaja državne administracije i populističke politike općenito. U tom smo smislu usamljeni, kako na portalu, tako i u nastupima mene kao urednika u drugim medijima. Ipak, uz sve napade i teškoće postali smo gotovo tri godine, a u skorijoj ćemo budućnosti podići projekt na novu razinu. I ovim putem bih se zahvalio čitateljima i podupirateljima na suradnji.

Davor Dijanović

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.