Razgovor s Antom Lučićem: Promjena zaista kreće od pojedinca

Nedavno ste sudjelovali na konferenciji „Mi ostajemo u Hrvatskoj“. Možete li nam reći nešto više o sadržajima koji su bili zastupljeni na konferenciji i o ciljevima te inicijative?

Konferencija "Mi ostajemo u Hrvatskoj" dio je inicijative Suprotiva ("Suradnjom protiv apatije") Ante Lucic2iza koje stoji organizacija Svjetski savez mladih Hrvatska (World Youth Alliance Hrvatska - WYA). Svoju 5. godišnjicu aktivnog rada WYA je obilježila tematski se odredivši prema jednom od najvećih problema s kojim je Hrvatska danas suočena, a to je masovno iseljavanje mladih. Željelo se mlade ohrabriti i ukazati im na činjenicu da u Hrvatskoj nije baš toliko loše kao što se najčešće prikazuje u HrvatskaU Hrvatsku sam se vratio jer u nju vjerujem. Hrvatska je čista, sigurna i zdrava zemlja u kojoj želim odgajati svoju djecu, a upravo ove elemente previše ljudi uzima zdravo za gotovo, dok bi se mnoge zemlje rado u mogočemu mijenjale s nama. Istina je da imamo ozbiljnih problema, no vjerujem da su isti rješivi mnogo lakše nego što se percipira.javnom diskursu, ne bi li ih se ohrabrilo da ostanu i izbore se za svoja prava i svoje mjesto u društvu. Dio konferencije na kojem sam ja sudjelovao zvao se "Suprotiva govori". Riječ je o više motivacijskih govora studenata, aktivista, poduzetnika i znanstvenika koji su se ili vratili u Hrvatsku ili odlučili u njoj ostati. Dijelili smo svoja iskustva s publikom i rekao bih da smo dosta uspješno objasnili kako se za našu domovinu Hrvatsku isplati i dalje boriti.

Vjerujem u Hrvatsku

Vi ste se vratili u Hrvatsku nakon što ste srednju školu i fakultet završili u inozemstvu. Možete li malo detaljnije opisati Vaš životni put i navesti razloge za povratak u Hrvatsku?

Nakon završene osnovne škole u Zagrebu, u Damasku, Sirija završavam srednju školu te nakon toga odlazim dalje Hrvatskana studij u Njemačku. Najprije sam u Bremenu diplomirao povijest i međunarodne odnose, a potom magistrirao pravo i poslovno upravljanje u Hamburgu. Vratio sam se u Zagreb prije nepune četiri godine i pokrenuo vlastitu tvrtku te započeo niz projekata koje i dalje razvijam. U međuvremenu sam što studijski, a što poslovno proputovao svijetom i dodatno upoznao različite kulture i podneblja, a to činim i dalje. Nakon svih tih iskustva sve sam uvjereniji kako je Hrvatska fantastična zemlja koju mi sami nedovoljno cijenimo.

Povrh svojeg "poriva" plivanja protiv struje i dokazivanja da stvari mogu biti drugačije, u Hrvatsku sam se vratio jer u nju vjerujem. Hrvatska je čista, sigurna i zdrava zemlja u kojoj želim odgajati svoju djecu, a upravo ove elemente previše ljudi uzima zdravo za gotovo, dok bi se mnoge zemlje rado u mogočemu mijenjale s nama. Istina je da imamo ozbiljnih problema, no vjerujem da su isti rješivi mnogo lakše nego što se percipira. Ne isključujem mogućnost da ću ponovno provesti neko vrijeme negdje u inozemstvu, ali Hrvatske kao svoje "baze" se ne mislim odreći i u nju ću se uvijek vraćati. Jednostavno odbijam biti stranac pored vlastite zemlje zbog manjkavosti domaće politike i zato što je tako odlučio netko drugi svojim neradom. Mogli bismo to nazvati i nekom vrstom inata.

Vlasnik ste tvrtke A-Link. Čime se bavi Vaša firma?

Tvrtka A-Link bavi se obrazovnim i karijernim savjetovanjem, marketingom i strateškim savjetovanjem obrazovnih institucija glede akademske konkurentnosti. Pojedincima pomažemo odabrati i upisati studije u inozemstvu i vratiti A LinkAktivnostiVećina naših aktivnosti tiče se pripreme pojedinaca i institucija naspram trendova koji određuju budućnost rada i obrazovanja uslijed sve bržeg i većeg tehnološkog napretka. Živimo u vremenu četvrte industrijske revolucije, a naša je zadaća da klijentima pomognemo u pozicioniranju i zadržavanju konkurentnosti, konkretno u području obrazovanja i karijera.se u Hrvatsku, dok strancima i mladim iseljenicima pomažemo vratiti se u Hrvatsku i upisati ovdašnje studije. Riječ je o dvosmjernoj mobilnosti.

Većina problema od kojih Hrvatska pati zapravo nisu isključivo hrvatski već globalni problemi. Kako bismo na njih mogli odgovoriti, potrebna nam je globalnija perspektiva koja se može steći izvan Hrvatske. Ujedno se borimo protiv "politike" kako mlade treba spriječiti u odlasku jer vjerujemo da je dugoročno puno korisnije potruditi se ostvariti uvjete za lakši povratak u zemlju. Razlika u pristupu je ogromna. Pojedincima također pomažemo pronaći posao, a obrazovnim institucijama nudimo usluge marketinga, pripreme studenata za tržište rada te usluge strateškog savjetovanja kad je u pitanju njihova institucionalna konkurentnost.

Većina naših aktivnosti tiče se pripreme pojedinaca i institucija naspram trendova koji određuju budućnost rada i obrazovanja uslijed sve bržeg i većeg tehnološkog napretka. Živimo u vremenu četvrte industrijske revolucije, a naša je zadaća da klijentima pomognemo u pozicioniranju i zadržavanju konkurentnosti, konkretno u području obrazovanja i karijera.

Cjeloživotno učenje

Kako gledate na stanje u obrazovnom sustavu? Koliko je ono usklađeno s realnim potrebama tržišta rada?

Nije usklađeno, a pitam se može li uopće biti s obzirom na činjenicu da različiti trendovi sve naglije ubrzavaju i iz Obrazovanjekorijena mijenjaju čitave industrije. Nažalost, kod nas je "ObrazovanjeMišljenja sam da moramo stvoriti okvir koji je fluidan i koji dozvoljava ranije i lakše stapanje obrazovanja s tržištem rada. Neki to zovu i cjeloživotno učenje. Osim toga moramo osvijestiti i prihvatiti nove tehnologije kako bismo sami za sebe mogli izvući najveću moguću korist.usklađenost tržišta rada i obrazovanja" tek puka floskula kojom se previše politizira. Čak i ako ih momentalno uskladimo, taj "sklad" će ubrzo postati irelevantan i ponovno ćemo se morati usklađivati, pritom konstantno gubeći bitku s vremenom. Mišljenja sam da moramo stvoriti okvir koji je fluidan i koji dozvoljava ranije i lakše stapanje obrazovanja s tržištem rada. Neki to zovu i cjeloživotno učenje. Osim toga moramo osvijestiti i prihvatiti nove tehnologije kako bismo sami za sebe mogli izvući najveću moguću korist.

Naš obrazovni sustav je zastario i zastarijevat će i dalje - dok god ga budemo promatrali kao "sustav kolektiva" kojeg treba popraviti. S druge strane, sve prisutnija tehnologija nam omogućava da sami sebe na individualnoj razini bolje pozicioniramo i guramo vlastite inicijative, bez obzira na sustave, politike i postojeće okvire koji se jednostavno ne žele mijenjati.

Potrebni su nam veliki rezovi - prije svega oni papirološki i proceduralni

Koje bi probleme kao mladi poduzetnik istaknuli kad je u pitanju Hrvatska? Jesu li to visoki porezi, nepotrebna birokracija ili nešto treće?

Osim poreza, najveći naglasak stavio bih na posvemašnju birokratiziranost i prereguliranost tržišta, koje to zapravo BirokracijaRezoviOgroman dio propisa, pravila i papirologije sam je sebi svrha. Takav sustav uzrokuje velike frustracije, gubljenje vremena i energije te otvara dodatni prostor za korupciju s kojom ionako već tradicionalno imamo problem. Prije svega stvari treba maksimalno pojednostaviti, a samim time će i poduzetnička aktivnost biti veća. Potrebni su nam veliki rezovi - prije svega oni papirološki i proceduralni.prestaje biti. Ogroman dio propisa, pravila i papirologije sam je sebi svrha. Takav sustav uzrokuje velike frustracije, gubljenje vremena i energije te otvara dodatni prostor za korupciju s kojom ionako već tradicionalno imamo problem. Prije svega stvari treba maksimalno pojednostaviti, a samim time će i poduzetnička aktivnost biti veća. Potrebni su nam veliki rezovi - prije svega oni papirološki i proceduralni.

Ključ problema je nefunkcioniranje pravne države

Vezano uz početak razgovora, kako Vi gledate na uzroke iseljavanja, posebno mladih ljudi, iz RH? Jesu li u pitanju isključivo ekonomski motivi ili mladi jednostavno ne vjeruju u bilo kakve promjene na bolje u našoj državi?

Rekao bih da su ekonomski motivi posljedica, a ne uzrok. Mislim da ključ problema leži u nefunkcioniranju pravne Ekonomijadržave. Kad imate situaciju u kojoj vladaju dvostruka mjerila i gdje je savršeno u redu izbjeći odgovornost za različite oblike kriminala i kršenja zakona, tada bujaju različite vrste korupcije, ali i beznađa da je promjena moguća. Takvo stanje posljedično ubija sve vrste gospodarske aktivnosti, a budući da većina mladih jednostavno ne želi u tome sudjelovati - samim time im je onemogućeno da se financijski osamostale i napreduju u mjeri u kojoj bi željeli. Kombinacijom spomenutih dvaju elemenata dobivate savršeni recept za iseljavanje i bijeg ljudi iz zemlje. Ljudi prije svega žele priliku da budu cijenjeni i korisni. Ako ih već u samom naumu koči čitava vojska uhljeba, nije neobično da mnogi odustaju od borbe u kojoj bi na kocku trebali staviti vlastitu egzistenciju.

Imate li kakve ideje kako pobijediti apatiju i malodušje i mlade zainteresirati za ostanak u Hrvatskoj?

Možda će zvučati prebanalno, ali promjena zaista kreće od pojedinca. Svatko od nas se na najosnovnijoj i najindividualnijoj razini može (i mora!) pozabaviti konkretnim problemom koji želi riješiti. Ne mislim pritom na velike i Upitnikmegalomanske planove koji se lako raspadnu, naprotiv - smatram da svatko može riješiti neki mali jednostavni problem - počevši od vlastite okoline.

Ako u Hrvatskoj trenutno preživljava 400.000 mladih, zamislimo situaciju u kojoj bi svaka osoba riješila jednu jedinu sitnicu koja se ne tiče nužno njih samih. Imali bismo 400.000 riješenih problema, a to nipošto nije malo. Ako to ne bi pokrenulo lavinu pozitivnih promjena, zaista ne znam što bi...

Jesmo li po navikama i mentalitetu još uvijek okuženi socijalizmom i razmišljanjem kako je država ta koja bi trebala sve učiniti umjesto da se sami izborimo za svoje interese?

Nažalost, mislim da u velikoj mjeri jesmo. No isto tako svjedočim rastu čitave nove generacije koja vidljivo odbacuje takve navike. Sve više mladih vidi da socijalističkim pristupom jednostavno ne mogu platiti ni vlastite račune, a kamoli očekivati ili stvarati veće stvari.

Hrvatsko iseljeništvo u mnogim područjima može spasiti Hrvatsku

Mogu li hrvatska dijaspora i iseljeništvo svojim iskustvom i na druge načine pomoći Hrvatskoj u prevladavanju političke, ekonomske i demografske krize? Zašto se Hrvatska vrlo slabo oslanja na iskustva Hrvata koji žive na Zapadu?

Razmjerno našoj veličini i gledano po glavi stanovnika Hrvatska ima jednu od najbrojnijih i najvećih dijaspora na Dijasporasvijetu. To je ujedno i najveći mogući potencijal (čitaj mrtvi IseljeništvoVelik dio iseljeništva izgubio je vjeru u ulaganje u Hrvatsku upravo zahvaljujući količini korupcije i prekomjernoj birokratiziranosti koje sam ranije spomenuo. Ukratko, uvjeren sam kako hrvatsko iseljeništvo, ne da može pomoći, nego može u mnogim područjima doslovno spasiti Hrvatsku od "domaćih neradnika" koji ih se s pravom boje i koji ih nastoje opstruirati.kapital) kojega jednostavno nismo bili u stanju iskoristiti. S jedne strane dio odgovornosti svakako snosi politika s dijelom medija koji su proteklih desetljeća na različite načine provlačili priču kako je hrvatsko iseljeništvo "zatucano" i primitivno, previše desno orijentirano (što god to značilo) ili da ne poznaje dovoljno svoju matičnu zemlju - do toga kako ne bi smjeli imati pravo glasa. S druge strane, velik dio iseljeništva izgubio je vjeru u ulaganje u Hrvatsku upravo zahvaljujući količini korupcije i prekomjernoj birokratiziranosti koje sam ranije spomenuo. Ukratko, uvjeren sam kako hrvatsko iseljeništvo, ne da može pomoći, nego može u mnogim područjima doslovno spasiti Hrvatsku od "domaćih neradnika" koji ih se s pravom boje i koji ih nastoje opstruirati.

Vezano uz prethodno pitanje, nedavno ste pokrenuli projekt Cronnect.me. O čemu se radi?

Platforma Cronnect.me rezultat je spoja mojih dvaju interesa: hrvatske start-up scene i hrvatskog iseljeništva. EkonomijaPlatforma zapravo utjelovljuje moj pokušaj rješavanja konkretnog problema kao što sam objasnio u jednom od prethodnih odgovora. Naime, bez obzira na odljev mozgova, u Hrvatskoj i dalje postoji cijeli niz briljantnih mladih ljudi koji razvijaju fantastične inovacije, tvrtke i poslovne modele. Imao sam priliku mentorirati nekoliko start-up tvrtki u jednom od najvećih svjetskih tehnoloških inkubatora, čuvenom 1871 u Chicagu, SAD. Bez pretjerivanja mogu potvrditi da "njihovi" start-upovi Cronnect.meCronnect.me, dakle, spaja hrvatske start-up tvrtke s investitorima iz dijaspore koji ne samo da će uložiti sredstva vođeni poslovnih interesom, nego će i pomoći mladoj tvrtki da se internacionalizira te lakše uđe na tržište unutar kojega posluje i sam investitor-iseljenik.nisu bolji od hrvatskih: niti imaju bolji know-how, niti su kreativniji. No, za razliku od njihovih inozemnih kolega, naši "klinci" nemaju ni približno sličan pristup kapitalu, a poslovanje im je itekako otežano zbog monstruozne birokracije. S druge strane, domaća investicijska scena u Hrvatskoj gotovo je nepostojeća; investira se jako malo, a zauzvrat traži jako puno udjela.

Nisam htio dopustiti da je problem naših start-up projekata činjenica da su u Hrvatskoj, već sam želio da taj nedostatak pretvorimo u prednost na način da ih sustavno i strateški povezujemo s potencijalnim investitorima iz hrvatskog iseljeništva. Cronnect.me, dakle, spaja hrvatske start-up tvrtke s investitorima iz dijaspore koji ne samo da će uložiti sredstva vođeni poslovnih interesom, nego će i pomoći mladoj tvrtki da se internacionalizira te lakše uđe na tržište unutar kojega posluje i sam investitor-iseljenik. Platforma nije klasičan poziv za velika kapitalna ili infrastrukturna investiranja (ili ne daj Bože doniranja) u Hrvatsku - radi se o mogućnosti da se investira prije svega u inovativne mlade ljude čiji proizvodi imaju potencijal brzog globalnog rasta i širenja.

Koji su Vaši budući projekti?

Osim A-Linka, prije godinu dana sam s kolegama pokrenuo i portal Kampus.hr specijaliziran za teme obrazovnog i karijernog razvoja. Uz to sam uz udrugu Dobar dan koautor i izvođač programa UP - Učenici poduzetnici za osnovne škole kojega trenutno testiramo u jednoj zagrebačkoj osnovnoj školi, a s kojim želimo poduzetništvo i različite povezane vještine približiti našim mlađim sugrađanima. Svakako planiram nastaviti razvijati i Cronnect.me kao platformu. U planu je još nekoliko projekata (softvera) o kojima je u ovom trenutku prerano konkretno govoriti.

Davor Dijanović

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Sub, 16-12-2017, 06:20:49

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Lijepa Naša

0059_Medvednica.jpg
Copyright © 2017 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).