Razgovor s prof. Kazimirom Katalinićem povodom izlaska knjige „Od poraza do pobjede. Povijest hrvatske političke emigracije“

Poštovani prof. Katalinić, u nakladi Trpimir iz tiska je izišla Vaša knjiga „Od poraza do pobjede. Povijest hrvatske političke emigracije“. O čemu sve pišete u knjizi?

Dovoljno je navesti nekoliko naslova iz prvog sveska, pa da se uoči što se sve može pročitati u ovoj knjizi:

• Zašto smo 1945. izgubili državu?

• Da li je bilo opravdano biti protiv vlastite države?

• Pavelićevo nastojanje da se sačuva država

• Je li HSS mogao spasiti državu?

• Komunistički dogmatici: umjesto režima – rušili su državu

• Bleiburg: egzodus, zločin, razlog zločina, glavni zločinac, samokritika pobijeđenih, a gdje je samokritika tzv. antifašista?

• Politička emigracija, u krvi rođena: hapšenja i izručivanja; liste "ratnih zločinaca"; "crni", "sivi" i "bijeli"; težak početak u Argentini; dolazak postbleiburške emigracije u SAD

• Maček i Krnjević: za hrvatsku državu ili Jugoslaviju?

• Maček, Ujedinjeni Hrvati, Ivan Meštrović

• Otpor hrvatske mladeži u domovini (od 1945. do prvih studentskih demonstracija 1959.): hrvatska mladež preuzima barjak; štafeta bunta hrvatske mladeži; prva poslijeratna hrvatska demonstracija; TIHO (Tajna organizacija hrvatske inteligencije); prve studentske demonstracije; uništavanje žarišta otpora

• Argentina: dolazak dr. Pavelića u Argentinu, Pavelić osniva stranku, nezainteresiranost za novu stranku, povratak u prošlost

Katalinic knjiga

• Osnutak HRS-a (Hrvatske republikanske stranke): generacija koja je razbristrila maglu; revolucionarni rad i rad u NDH prof. Ivana Oršanića; bilten Starčevićanac; Oršanićev dolazak u Argentinu i osnutak HRS-a; Načela HRS-a; Oršanićevo pismo Mačeku; HRS, Dido Kvaternik i Ante Pavelić; "Povijest se ne briše" i bumerang

• Pavelić, Stojadinović, Kulenović: granice i problem Srba u Hrvatskoj; Oršanićev prijedlog o načinu mirnog razgraničenja; Pavelićeva zamisao sporazuma Srbije i Hrvatske; Stojadinovićeva i Pavelićeva izjava; dodiri Udbe sa Stojadinovićem: odgoda potpisa sporazuma; Džaferbeg Kulenović; »Savo, Dravo, Drino teci...«

• Atentat na Pavelića: pobuna u Poznanu i neuspjeli Kongres slobode; State Department minira Kongres slobode; Jugoslavija plete mrežu oko Pavelića; atentat: raniti, ali ne i ubiti; nezavisni ili podmićeni tisak? David i Golijat; Pavelić je bio vještiji

• Branko Jelić i Udba: osnutak Hrvatskog narodnog odbora; početak udbaške infiltracije u HNO; Miroslav Varoš; razotkrivanje Varoša kao agenta; Varoševo isključenje iz redova HNO-a; Varošev plan (osvojiti ili razbiti HNO); HDO u Europi – neuspješna nova Varoševa organizacija; Varoševi pomagači i suradnici

• Pavelićeva smrt:priprema za novo razdoblje djelovanja; osnutak europske središnjice HOP-a; neuspio pokušaj novog atentata na Pavelića; smrt i pokop dr.Pavelića; umjesto Pavelića – Luburić (umjesto ustaškog mita – Luburićeva mistifikacija; Kušan priskače u pomoć Luburiću; »Naš je cilj pobjeda ideje slobode.« (Stav HRS prigodom smrti Pavelića); Dr.Stjepan Hefer dolazi na čelo HOP-a; Neočekivana metamorfoza dr. Hefera; Tragikomičan završetak metamorfoze (Hefer: »Vođa, Četvrti Velikan, suveren«)

Knjiga će izići u četiri nastavka?

Naslov je ove knjige „Od poraza do pobjede“, jer opisuje razdoblje koje je počelo gubitkom jedva stečene hrvatske Kazimir Katalinicdržave i bleiburškim pokoljem Hrvata – što predstavlja općenarodni poraz – a završava ponovnom uspostavom hrvatske države, dakle općenarodnom pobjedom.

To je razdoblje trajalo skoro pola stoljeća, pa sam zato knjigu, koja obiluje velikim brojem stranica, bio prisiljen podijeliti na četiri dijela (četiri sveska) s time da svaki dio obuhvaća određeno povijesno razdoblje.

I. svezak obuhvaća razdoblje od gubitka države i Bleiburga do smrti dr. Ante Pavelića 1959. godine.

II. svezak završava 1974. godine, kada je osnovano II. Hrvatsko narodno vijeće.

Ova dva sveska izlaze u rujnu, a bit će predstavljena u listopadu ove godine.
III. svezak, koji bi trebao izaći u ožujku sljedeće godine, završava smrću Josipa Broza Tita 1980. godine.

IV. svezak obuhvaća razdoblje od Titove smrti do uspostave današnje hrvatske države, koja predstavlja zajedničku pobjedu domovinskih i izvandomovinskih Hrvata. Taj bi svezak trebao izaći u rujnu sljedeće godine.

Knjiga na neki način predstavlja povijest hrvatske političke emigracije?

U pravu ste i upravo zato je njen podnaslov „Povijest hrvatske političke emigracije“.

Međutim, Hrvati u domovini i hrvatski politički emigranti bili su samo prostorno odijeljeni, no pripadali su istom IseljeništvoEmigrantiHrvati u domovini i hrvatski politički emigranti bili su samo prostorno odijeljeni, no pripadali su istom narodu i težili su – dobrim dijelom – istom cilju. Zato se knjiga ne bavi samo emigrantskim dijelom hrvatskog naroda nego i domovinskim, npr. „Hrvatskim proljećem“, ili Titovim državnim udarom u Karađorđevu. Dakako, postojale su i razlike, naročito što se tiče djelovanja Udbe, jer dok je Udba domovinske rodoljube slala na robiju i tek neke od njih tamo zatukla, njen „recept“ u borbi protiv emigranata uglavnom se svodio na „ubiti ili oteti“.
narodu i težili su – dobrim dijelom – istom cilju. Zato se knjiga ne bavi samo emigrantskim dijelom hrvatskog naroda nego i domovinskim, npr. „Hrvatskim proljećem“, ili Titovim državnim udarom u Karađorđevu. Dakako, postojale su i razlike, naročito što se tiče djelovanja Udbe, jer dok je Udba domovinske rodoljube slala na robiju i tek neke od njih tamo zatukla, njen „recept“ u borbi protiv emigranata uglavnom se svodio na „ubiti ili oteti“.

 

Gdje će se knjiga moći nabaviti?

Najbolje je knjigu kupiti na raznim predstavljanjima. Naime, cijena je svakog sveska 100 kuna, ali se na predstavljanjima može dobiti oba sveska za samo 120 kuna. Prvo će predstavljanje biti u Zagrebu, u četvrtak 19. listopada u 19 sati u dvorani Hrvatskog slova, Hrvatske bratske zajednice 4.

O knjizi će govoriti dr. sc. Zlatko Hasanbegović, dr. sc. Tomislav Jonjić i mr. sc. Šime Letina, koji dolazi iz Washingtona umjesto mene, budući da bi za me putovanje iz Argentine, kao i u razne hrvatske gradove te predstavljanje knjige značilo preveliki napor.

U listopadu ćemo knjigu predstaviti, osim u Zagrebu, također u Vinkovcima, Vukovaru, Splitu i Zadru, a nakon završetka predstavljanja, objavit ćemo gdje mogu naručiti knjigu oni koji je dotad nisu mogli kupiti.

Vi ste bili aktivan član Hrvatske republikanske stranke, čiji su istaknuti predvodnici bili prof. Ivan Oršanić i dr. sc. Ivan Korsky, oba briljantni mislioci i publicisti. Što Vas je potaknulo da se uključite u rad te stranke u emigraciji i možete li ukratko opisati Vaš životni put?

Kada smo izgubili državu i kada sam došao u emigraciju imao sam tek 18 godina, a dočekao sam propast Ivan OrsanicJugoslavije u 63. godini svoga života. Iako sam od rane mladosti, pa i prije dolaska u emigraciju, bio – poput ogromne većine Hrvata, protivnik Jugoslavije, u emigraciji sam se intenzivno uključio u borbu protiv Jugoslavije tek u svibnju 1954., kada sam pristupio Hrvatskoj republikanskoj stranci.

Odlučio sam se na taj korak nakon što sam u njenom glasilu „Republika Hrvatska“ pročitao članak prof. Ante Oršanića, mlađeg brata Ivana Oršanića, „Zadaci hrvatske političke emigracije“, čija je temeljna misao bila: „Sve što se ne smije i ne može raditi kod kuće u cilju uspostave nacionalne države republike Hrvatske, to se ima raditi vani i sve dotle dok se ne ostvari cilj. Svaki prema svojim mogućnostima, prema naklonostima i prema prilikama, no svagda i samo u granicama državotvorstva, republikanstva i političkog maksimalizma.“

Od tada, pa do propasti Jugoslavije borio sam se protiv nje, a za ponovnu uspostavu hrvatske države kako u redovima Hrvatske republikanske stranke, tako i u redovima Hrvatskog narodnog vijeća.

U Stranci sam 3 godine nakon pristupa bio izabran u Glavni odbor, a godinu dana kasnije izabran sam za tajnika stranke, što sam ostao sve do 1990.

Prisustvovao sam kao vođa republikanske delegacije, osnivačkom sastanku II. Hrvatskog narodnog vijeća, triput sam bio izabran s velikim brojem glasova u Sabor HNV-a, dok sam u II. Saboru izabran, zahvaljujući koaliciji HRS-a i tzv. proljećara (pod vodstvom Brune Bušića) za tajnika Sabora. Zadnja dužnost na koju sam izabran bila je predsjednik Nadzornog odbora IV. Sabora, nakon čega se nisam više kandidirao nego sam se posvetio rušenju BušićSjetimo se samo hrvatskog mučenika Zvonka Bušića koji je proveo punih 32 godine u američkim zatvorima, a da ga tako duga robija nije skršila. Kada je konačno pušten i kada je došao u zagrebačku zračnu luku, prisutnom mnoštvu koje ga je dočekalo snažnim je glasom izjavio, da ne postoji u hrvatskom jeziku riječ koja bi mogla opisati njegovu radost i sreću što se konačno nalazi u Hrvatskoj. No nakon samo 6 godina toliko se je razočao stanjem koje vlada u Hrvatskoj, da si je u očaju oduzeo život.Jugoslavije organiziranjem antijugoslavenske promičbe među hrvatskim radnicima na tzv. privremenom radu u Zapadnoj Europi, kao i ilegalnim širenjem naše promičbe u Jugoslaviji.

U vrijeme Jugoslavije političari i novinari koristili su narativ o „ustaško-terorističkoj emigraciji“. Nakon hrvatskog osamostaljenja odnos prema izvandomovinskoj postao je nešto pozitivniji, no još uvijek na razini koja bi trebala biti. Zašto se prema Vašem mišljenju Republika Hrvatska ne odnosi s dovoljnom pozornošću prema hrvatskoj emigraciji i iseljeništvu?

Mislim da ne postoji samo jedan razlog nego nekoliko njih. Nepoznavanje uvjeta pod kojima je živjela i borila se Jugoslavijapolitička emigracija, jedan je od razloga. Sjećam se kad su se na jednom mom predavanju u Zagrebu prisutni iznenadili kada su doznali da hrvatski političari žive od svog rada, a ne od bilo čije novčane pomoći. U Hrvatskoj broj jugonostalgičara nije velik, ali je njihov utjecaj u društvu prilično velik. A kakav je njihov odnos prema emigraciji, nije teško pogoditi. Uostalom, gotovo polustoljetno pranje mozga i lažno prikazivanje emigracije moralo je dati svoj plod.

Hrvatska republikanska stranka bila je jedna od rijekih hrvatskih političkih grupacija u emigraciji čija se politička misao nije iscrpljivala stvaranjem hrvatske države, nego su nudili i konkretne prijedloge kako tu državu u urediti. Primjerice, o tome je pisao spomenuti Ivan Oršanić u knjizi „Vizija slobode“. Kako gledate na današnju hrvatsku i njezino uređenje? Je li Hrvatska ona koju su sanjali hrvatski uznici, iseljenici i borci za hrvatsku samostalnost?

Nipošto. Sjetimo se samo hrvatskog mučenika Zvonka Bušića koji je proveo punih 32 godine u američkim zatvorima, a da ga tako duga robija nije skršila. Kada je konačno pušten i kada je došao u zagrebačku zračnu luku, prisutnom mnoštvu koje ga je dočekalo snažnim je glasom izjavio, da ne postoji u hrvatskom jeziku riječ koja bi mogla opisati njegovu radost i sreću što se konačno nalazi u Hrvatskoj. No nakon samo 6 godina toliko se je razočao stanjem koje vlada u Hrvatskoj, da si je u očaju oduzeo život.

Smatrate li da je neprovedena lustracija jedan od ključnih čimbenika današnje situacije u Hrvatskoj?

Da je upravo tako nije uopće potrebno dokazivati, nego je dovoljno upotrijebiti znanstvenu metodu, tj. usporediti situaciju današnje Hrvatske s onom koja postoji u onim bivšim komunističkim zemljama koje su provele lustraciju.

Davor Dijanović

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Čet, 19-10-2017, 16:37:01

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Lijepa Naša

0054_Mirogoj_Zagreb.jpg
Copyright © 2017 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).