Razgovor: Mata Matarić, predsjednik HKUD „Vladimir Nazor“ iz Sombora

Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo „Vladimir Nazor“ iz Sombora obilježilo je osamdesetu obljetnicu od osnutka. Tom prigodom smo razgovarali sa Matom Matarićom koji je član HKUD-a Vladimir Nazor od 1960. gdje je obnašao razne dužnosti, a 2010. izabran je za predsjednika. Aktivan je na polju amaterske kulture i športa, bivši je košarkaš KK Partizan iz Sombora, predsjednik prvoligaša Ženskog nogometnog kluba ŽAK iz Sombora. Jedan je od osnivača Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV). Obnašao je funcije predsjednika Podružnice DSHV-a Sombor i dopredsjednika do isključenja iz stranke.

Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo „Vladimir Nazor“ iz Sombora obilježilo je osamdesetu obljetnicu. Na koji način je obilježena obljetnica?

U obilježavanju ove velike obljetnice 3.prosinca 2016. g. sudjelovale su sve sekcije i mnoštvo članova Udruge. Glavna svečanost bila je u zgradi Županije i sali Skupštine grada Sombora gdje je održana svečana Akademija. U mom polusatnom izlaganju govorio sam o značajnijim događajima koji su ispunili dugu povijest i osobama koje su tomu dale najveći doprinos. Mnogi nazočni su se emotivno prisjećali svoje uloge u ovim događajima. Osma članova i karmelićanski samostan u Somboru dobili su najviše priznanje udruge – Plaketa s likom Vladimira Nazora, koja se inače dodjeljuje svakih 10 godina. Više članova dobilo je Zahvalnice. Od nazočnih gostija iz Republike Hrvatske i APV-a kao i Grada Sombora, obratili su se gospodin Đuro Vidmarović, Miroslav Vasin i Antonijo Ratković. Nakon Akademije u prepunoj Dvorani Hrvatskog doma održan je prikaz rada većine od 10 sekcija. Pohvalnim riječima za sve viđeno obratila se Dubravka Severinski iz Ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Predstavite nam HKUD „Vladimir Nazor“ iz Sombora Koliko sekcija djeluje u hrvatskom kulturnom društvu?

Hrvatsko kulturno umjetničko društvo Vladimir Nazor Sombor je jedno od najstarijih udruga kulture u Vojvodini, koje 80 godina radeći kontinuirano njeguje kulturu Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, s ovih prostora. Mi smo ponosni što smo aktualni sljedbenici te povijesti, ali i svjesni odgovornosti da smo dužni časno raditi i prenositi sve doneto do današnjih dana generacijama koje dolaze.

Približite našim čitateljima HKUD „Vladimir Nazor kroz najznačajnije projekte koje ste realizirali u 80 godina postojanja?

Nastavljamo rad i u 81. g. postojanja jer su novi izazovi pred nama. Nakon što smo u prošloj, a i ranijih godina DruštvoHrvatsko kulturno umjetničko društvo Vladimir Nazor Sombor je jedno od najstarijih udruga kulture u Vojvodini, koje 80 godina radeći kontinuirano njeguje kulturu Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, s ovih prostora. Mi smo ponosni što smo aktualni sljedbenici te povijesti, ali i svjesni odgovornosti da smo dužni časno raditi i prenositi sve doneto do današnjih dana generacijama koje dolaze.uglavnom riješili uređenje prostorija od grijanja do novog sanitarnog čvora, za naredni period predviđamo sanaciju krova u površini od oko 1000 četvornih metara. Maksimalno ćemo se posvjetiti omasovljenju članstva i aktivirati ih u radu sekcija, ići na gostovanje i primati goste, organizirati sve tradicionalne manifestacije, od kojih nabrajam samo neke 83. Prelo, 84. Dužionica, MSADD, likovna kolonija Colorit, razne koncerte, književne večeri, tribine, radionice i manifestacije koje organizuju naši mlađi članovi. Također planiramo sudjelovanje naših sekcija u zajedničkim priredbama s drugim hrvatskim udrugama u Vojvodini, Republici Hrvatskoj, BiH i Mađarskoj. Isto tako na nivou grada sudjelovat ćemo u gradskim manifestacijama. HKUD„Vladimir Nazor“ je u proteklih 80 godina dobilo niz društvenih Priznanja: 70 Diploma, 56 Zahvalnica, 16 Pohvalnica, 2. Spomenice, 2o Priznanja. Za 50. obljetnicu (1986 g. ) Društvo je dobilo Orden Bratsva i Jedinstva sa srebrnim vijencem. Iste godine je dobilo „Iskru Kulture“, najviše priznanje u kulturi AP Vojvodine, za doprinos u radu sa mladima u kulturi dobivena je plaketa „Heroj Pinki“.

Za doprinos afirmacije Sombora na kulturno umjetničkom polju, širenju tolerancije među njegovim stanovništvom te za tradicionalno njegovanje vlasite baštine i tradicjije dobiveno je najviše priznanjje – Listopadska nagrada grada Sombora za 1977. godine.

2011. za 75-tu godišnjicu Društva, upornog čuvanja hrvaskog identiteta u Republici Srbiji, uz dužno poštovanje svih naroda koji žive sa nama, predsjednik Republike Hrvatske Dr. Ivo Josipović dodijelio je Društvu najviše priznaje za udruge kulture „Povelju Republike Hrvatske“. Prvo smo društvo u Republiie Srbiji koje je počašćeno ovim visoku priznanje.

Na sve ovo smo veoma ponosni, a iskreno vam mogu reći da smo u povodu ove velike obljetnice očekivali da ćemo od Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) u Republiki Srbiji – naše krovne organizacije dobiti neku vrstu priznanja koje ta institucija inače dodjeljuje. Međutim čelnici naših institucija nisu se niti udostojili nazočiti ovakvom jubileju, a također glas hrvaske diplomacije u Srbiji nije se čuo na Akademiji u povodu ovako velikog jubileja. Ovo je tema za drugi nivo rasprave koja će se kad tad morati otvoriti, jer osnovno je pitanje tko zbog tkoga postoji.

Kako vidite budućnost HKUD Vladimir Nazor?

Budućnost Nazora vidimo u mnoštvu mlađih članova koji rade u sekcijama i njihovom uključivanju u organe upravljanja. Bitno je da se smjene generacija obavljaju bez posljedica po kontinuitet rada.

U narednom periodu koji su vam projekti koje želite realizirati? Ima li HKUD „Vladimir Nazor“ potporu cijele hrvatske zajednice?

Za sav naš rad i ambiciozne planove koje imamo, svakako je pored materijalnih sredstava potrebna je i moralna podrška pa tako i potpora institucija hrvatske zajednice. Tu se ne možemo pohvaliti jer smo mišljenja da se rukovodstvo naših institucija fokusira na udruge i događanja na subotičkom gradskom području i podržava ih materijano i moralno, a većina izvan tog područja im služi za osiguranje legitimiteta. Tako nam skromna materijalna potpora dolazi od HNV-a, koji od osnivača dobiva preko 24. milijuna dinara i uglavnom nam filtrira natječaje u Sekretarijatima APV-a. Od 24. milijuna dinara Udrugama se dodjeljuje 10% . i to putem natječaja, za koje nisu ustavnovljeni kriteriji za sudjelovanje i raspodjelu. Izuzetno je prošle godine HNV dotirao s polovinom potrebnih sredstva za izlaženje prvog glasila na hrvatskom jeziku u Srbiji, „Miroljub“ , koji izlazi od 1998 g. znači prije priznavanja statusa Hrvata za nacionalnu manjinu u Republiki Srbiji.

Za uzvrat NIU „Hrvatska riječ“, traži pretplatu, da dobijemo jedan primjerak časopisa na našu adresu, a za svoj rad ova institucija dobiva preko 30 milijuna dinara. Pouzdano znamo da se proda simboličan broj izdanja. Zavod za PoložajŠto se tiče položaja Hrvata u Vojvodini, u posljednje vrijeme ima poboljšanja položaja, i to u obrazovanju, zahvaljujući pristupnim pregovorima Srbije s EU, i ultimatumu Republike Hrvatske, nađeno je rješenje za poglavlje 26. I pored toga što je politička stranka DSHV 20 godina imala svoje zastupnike, u Republičkoj i Pokrajinskoj Skupštini, nije se postiglo gotovo ništa na poboljšanju položaja jer smo samo na prvim višestranačkim izborima imali svojeg zastupnika koji je izabran na samostalnoj listi DSHV-a. Svi ostali mandati su dobiveni na koalicijskoj listi s DS, na posljednim izborima je ista situacija osim činjenica da je lista našeg koalicijskog partnera u opoziciji.kulturu Vojvođanskih Hrvata duplira nadležnosti sa HNV-om, i međusobnim raspoređivanjem sredstava pojavljuje se kao nosilac projekta udruga kulture, što svakako nije njegova uloga u Zajednici. Ovakvim aktivnostima jasno nam je da se dodvoraju biračkom tijelu za izbore u organe zajednice kao i za političku stranku.

Vijećnik ste Hrvatskog nacionanog vijeća. Ocijenite rad ovog saziva HNV u protekle nepune tri godine?

Drugi mandat sam vijećnik u HNV-u. Ovaj koji je u tijeku obilježava veliku dominaciju DSHV liste, koji ima 21mandat, a nas 8 iz druge ne političke liste smo ocijenjeni kao opozicija koju ne treba respektirati. To znači da se glas barem 1000 Hrvata koji su nas podržali ne uzima u razmatranje, a kamo li da se prihvati prijedlog neke odluke. Vlada tehnobirokracija i centalizacija upravljanja Institucijama. Osobno smatram da će novi Zakon o Nacionalnim savjetima koji je u pripremi promjeniti prije svega način izbora za Nacionalne savjete te ukinuti mogućnost elektorskih – delegatski izbora, decentralizirati rad savjeta do razina lokalnih samouprava a sve prema uzorku na organiziranje savjeta iz Republike Hrvatske i Mađarske , gdje primjera radi, funkcionira 112 manjinskih lokalnih manjiskih Hrvatskih samoupava 7 županijskih i 1 zemaljska.

Po Vašem mišljenju jesu li Hrvati u Srbiji sačuvali svoj identitet? Ima li vidljivih rezultata i poboljšanja položaja vojvođanskih Hrvata?

Što se tiče položaja Hrvata u Vojvodini, u posljednje vrijeme ima poboljšanja položaja, i to u obrazovanju, zahvaljujući pristupnim pregovorima Srbije s EU, i ultimatumu Republike Hrvatske, nađeno je rješenje za poglavlje 26. I pored toga što je politička stranka DSHV 20 godina imala svoje zastupnike, u Republičkoj i Pokrajinskoj Skupštini, nije se postiglo gotovo ništa na poboljšanju položaja jer smo samo na prvim višestranačkim izborima imali svojeg zastupnika koji je izabran na samostalnoj listi DSHV-a. Svi ostali mandati su dobiveni na koalicijskoj listi s DS, na posljednim izborima je ista situacija osim činjenica da je lista našeg koalicijskog partnera u opoziciji.

Iz svega navedenoga ne može se realno očekivati boljitak iniciran Odlukama tih zakonodavnih organa. Ja sam osobno bio 4 godine zastupnik u Vojvođanskom parlamentu i svjedok sam da se niti jedna točka dnevnog nije bavila našim položajem, a bili smo na vlasti. Samo zajedništvom u Hrvatskom korpusu moramo artikulisati najvažnije zahtjeve i preneti ih nadležnim tijelima Republike Hrvatske i Republike Srbije i da se sa te razine pokreću rješenja.

Tko se danas žali na ugroženi položaj Hrvata u Srbiji taj je kratkog pamćenja ili nije bio svjedok vremena 90- kada su Hrvati a naročito srijemski trpili nezapamćenu ugroženost s vrhuncem protjerivanja. I u drugim krajevima Vojvodine bilo je bombardiranja obiteljskih kuća i prijetnji, ali neki su i ostali. Jesu li sve naše potrebe zadovoljene? Nisu ! a da li sami možemo učiniti više za naše zajedništvo? Možemo i moramo. Kao da smo zaboravili priču o snopu prutova. Samo zajedno smo neko i nešto a pojedinačno smo slabi.

Što Hrvati u Srbiji mogu očekivati od nove Vlade Hrvatske?

Hrvati u Vojvodini od nove Hrvatske Vlade očekuju, kako sam na u svom izlaganju na 22. Forumu hrvatskih manjina izneo, da se nadležni organi Republike Hrvatske informiraju o stanju Hrvatske nacionalne zajednice iz više izvora, prvenstvenosa svih područja Vojvodine kako bi stekli širi uvid u stanje u zajednici i na osnovi toga kompetentnije pristupili pregovorima sa nadležnim organima u Republike Srbije. Nije isto biti Hrvat u Subotici ili u Somboru ili Srijemu.

U svom izlaganju na 22. Forumu hrvatskih manjina sam ukazao na problem opstanka mladih u Srbiji, a koji se visoko obrazuju u Hrvatskoj, da se raznim mjerama podstiče njihov povratak kako bi koristili svojoj zajednici, u područjima za koje su obrazovani. Moj prijedlog je prihvaćen u zakljčcima Foruma koji citiram: „Predlažemo uspostavljanje sustava mjera, koji bi bio rezultat uske suradnje nadležnih tijela Republike Hrvatske i manjinskih zajednica kao i državnih tijela zemalja u kojima manjine živa, a koji bi imao za svrhu poticanje ostanka mladih, obrazovanih pripadnika hrvatskih manjinskih zajednica u sredinama iz kojih potječu. Sustav mjera mogao bi uključivati stipendije, jamstva olakšanog zapošljavanja i pomoć u rješavanju temeljnih egzistencijalnih potreba mladih pripadnika hrvatskih manjina.“ Nadam se da će se isti početi sprovoditi.

Kada možemo očekivati boljitak za hrvatsku zajednicu u Srbiji?

Boljitak za hrvatsku zajednicu u Srbiji možemo očekivati nakon što se u hrvatskoj zajednici u Srbiji postigne konsenzus KonsenzusBoljitak za hrvatsku zajednicu u Srbiji možemo očekivati nakon što se u hrvatskoj zajednici u Srbiji postigne konsenzus o bitnim pitanjima za život i opstanak zajednice i ulaskom Srbije u EU, koja ima regulirane odnose u multietničkim sredinama.o bitnim pitanjima za život i opstanak zajednice i ulaskom Srbije u EU, koja ima regulirane odnose u multietničkim sredinama.

Što biste poručili pripadnicima hrvatske zajednice u Srbiji?

Pripadnicima hrvatske zajednice u Srbiji poručio bih:

1. Da daju svoj doprinos u uređivaju odnosa između većinskog naroda i naše manjinske zajednice i iskoriste da tu mogućnos upisa u poseban birački spisak hrvatske nacionalne manjine, kao ostalih 19, nacionalnih zajednica, čime bi omogućili direktne izbore za HNV,

2. Da se na izborima na svim razinama ide samostalno jer nam izborni zakon daje šansu da osvojimo samostalne mandate.

3. Da u svojim obiteljima potičemo očuvanje hrvatskog identiteta, jezika , kulture i tradicije.

Zlatko Ifković

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.