Razgovor s novinarom i piscem Ratkom Martinovićem

Poštovani gosp. Martinović, već nekoliko godina vodite emisiju „Klopka“ na Slavonskobrodskoj televiziji, u kojoj obrađujete različite teme, često i one koje „mainstream mediji“ smatraju „politički nekorektnima“. Možemo li reći da su lokalne televizije jedine preostale oaze slobode kad je u pitanju medij televizije?

Lokalne televizije definitivno imaju više manevarskog prostora od nacionalnih i javne televizije. No moja teorija je nešto drugačija - ne bi vlasnici televizija i pripadajuće im političke interesne elite tako uspješno marionetski upravljale novinarima, spikerima i voditeljima da to oni i sami ne dopsute. Današnji problem nisu isključivo cenzura ili politička korektnost, već upravo autocenzura i kukavičluk. Novinari nisu cijepljeni od tekućih obveza, kredita i svega što muči prosječnog građanina pa su u toj međuovisnosti s poslodavcima zaključili kako bi bespogovorno trebali slušati njihove naredbe.

U medijima floskula 'Vlasnik je uvijek u pravu' ne smije ProfesionalnostImamo veliki broj vrhunskih spikera i profesionalnih novinara, no nisam siguran da svi grebu i dubinski istražuju probleme koji nagrizaju društvo u cjelini. Čak bih se usudio reći da su neki plaćeni upravo da te teme drže ispod površine.egzistirati, osim ako nije riječ o PR mreži, a ne o stvarnom servisu građana. Novinarstvo je poziv i tko ga ne želi savjesno obavljati bolje mu je u PR sektoru - veći su novci, a i poslovi su nerijetko kreativniji i zabavniji...

Iza Vas je već priličan broj godina bavljenja novinarskim i uredničkim poslovima, tisuće članaka, osvrta i tv emisija. Kako bi ocijenili stanje medijskih sloboda u Hrvatskoj i kvalitetu novinarske profesije?

Kao što rekoh, osobno nemam nekih problema s novinarskim slobodama i uvijek sam imao priliku raditi bez pretjeranih petljanja izvana. Što se medija tiče, osjetim neki grč među kolegama kada na red dođu teme od općedruštvenog značaja - poput pretvorbe i privatizacije, predstečajnih nagodbi, pa čak i klijentelizma i poslova u javnoj upravi. Nitko ih ne poteže ili su otvorene na krivi način radi manipulacije. Kako bi upravo mediji u tim poljima morali odraditi ključnu ulogu ne čudi što do danas u mnogim stvarima tapkamo u mjestu.

Profesionalnost ne bih uspoređivao s istraživačkim novinarstvom - imamo veliki broj vrhunskih spikera i profesionalnih novinara, no nisam siguran da svi grebu i dubinski istražuju probleme koji nagrizaju društvo u cjelini. Čak bih se usudio reći da su neki plaćeni upravo da te teme drže ispod površine.

Iako posljednjih godina postoje pokušaji da se ograniče slobode na internetu, nema nikakve sumnje da je internet danas najslobodniji medij koji je otvorio do njegove pojave neviđene mogućnosti širenja prostora slobode i istraživanja istine. Kako gledate na ulogu interneta općenito, a kako na njegovu važnost u hrvatskome medijskom prostoru?

Internet kao platforma nedvojbeno nudi bolje mogućnosti i više opcija od ostalih medijskih alata. Zašto? Zato što InternetInternet je tako napravio ono najnužnije - natjerao je prosječnog čitatelja da medijima ne vjeruje, što je definitivno veliki korak u osobnom razvoju svijesti svakog pojedinca.medijima omogućuje neovisno financiranje putem oglasa i drugih tehnika, a čim novac dolazi iz nekog neutralnog smjera - novinari imaju daleko otvoreniji manevar. Etiketiranje 'teorija zavjere' i 'lažnih vijesti' iz navedenih razloga neće proći, prvenstveno jer je oblikovanje javnog mnijenja znatno teže u situaciji gdje korisnik ima priliku vidjeti obje strane medalje.

Istina nikada nije crno-bijela i taj njezin spektar boja daje okvire da je se oblikuje po volji - najbolji primjer je rat u Siriji koji su 'mainstream' mediji obrađivali na drugačiji način od onog viđenog na samom bojnom polju. CNN se recimo u više navrata istaknuo kao 'borac protiv lažnih vijesti', a gledatelji su vlastitim očima mogli vidjeti manipulacije s anketama, predizbornim skupovima i izvještajima iz brojnih američkih ratova.

Internet je tako napravio ono najnužnije - natjerao je prosječnog čitatelja da medijima ne vjeruje, što je definitivno veliki korak u osobnom razvoju svijesti svakog pojedinca.

Pred nekoliko godina objavili ste knjigu pod naslovom „Subliminalne poruke – Okultna simbolika i društveni inženjering“. Koliko su subliminalne poruke prisutne u našoj svakodnevici?

Ako govorimo o subliminalnim porukama u hrvatskim političkim i marketinškim kampanjama, nisu pretjerano IstinaPreispitivači službenih teorija nisu pretjerano orni povjerenju prema vojsci, tajnim službama i političkim elitama - ostali iz nepoznatog razloga vjeruju navedenim organima i ne sumnjaju u službenu verziju priče, iako je jasno da iznošenje istine nije primarna funkcija obavještajnom sektoru.upotrebljavane jer oni koji bi ih trebali implementirati nisu na 'ti' s njihovim mogućnostima u praksi. To je zapravo i dobro. S druge strane, svakodnevica ukazuje na to da mi gubimo bitku i sa svjesnom manipulacijom pa nam ona podsvjesna ni ne treba. Ako u jednadžbu uključimo bombardiranje sadržajima iz SAD-a i EU, subliminalne poruke konstantno zagađuju medijski prostor. Od prilično kompleksne okultne simbolike do najjednostavnijih arhetipnih simbola - subliminali polako postaju dio marketinškog 'mainstreama', poglavito zbog lakog plasiranja i odličnih statističkih rezultata.

Autorima koji barem malo „zagrebu“ ispod površine političkih i društvenih zbivanja po „defaultu“ se lijepi etiketa teoretičara zavjere, premda su mnoge stvari daleko od teorije i predstavljaju surovu zbilju i realnost. Koliko se je teško nositi s takvim etiketama?

Nije teško, čak ni najmanje. Bitno je samo da ste načisto sa samom teorijom. Sjećam se prepirki davne 2007. godine oko bespilotnih letjelica. One su tada bile 'suluda teorija zavjere' i izuzev brojnih mutnih fotografija nisu postojale kao dio prihvaćene stvarnosti. Preispitivači službenih teorija nisu pretjerano orni povjerenju prema vojsci, tajnim službama i političkim elitama - ostali iz nepoznatog razloga vjeruju navedenim organima i ne sumnjaju u službenu verziju priče, iako je jasno da iznošenje istine nije primarna funkcija obavještajnom sektoru.

Mediji služe kao 'papagajski' kanal prijenosa takvih verzija, a današnji financijeri poput Soroša ni ne skrivaju da ih koriste u manipulacijske i špekulantske svrhe. Danas je i pojam 'teorije zavjere' toliko razvodnjen da je takva etiketa postala izlizana pa manipulatori posežu za drugima, poput 'fašista', 'komunista' i sl.

Osim novinarstvom bavite se i pisanjem SF priča. Otkud zanimanje za ovu književnu vrstu?

To i nije neko pretjerano iznenađenje - od djetinjstva čitam A. C. Clarkea, Philipa K. Dicka i druge, a kasnije sam se SFSF je odličan poligon za kritiku društva u kojem se nalazimo, no isto tako i kreativno razmišljanje, predviđanje društvenih kretanja i socijalni odgovor na kvantne skokove i promjene paradigmi. Nema zanimljivijih tema od promjene političkog spektra prilikom otkrića izvanzemaljske inteligencije ili utjecaja ekspanzije u svemir na geopolitičke relacije.zainteresirao i za romane kao što su 'Vrli novi svijet', '1984' ili 'Mi'. SF je odličan poligon za kritiku društva u kojem se nalazimo, no isto tako i kreativno razmišljanje, predviđanje društvenih kretanja i socijalni odgovor na kvantne skokove i promjene paradigmi. Nema zanimljivijih tema od promjene političkog spektra prilikom otkrića izvanzemaljske inteligencije ili utjecaja ekspanzije u svemir na geopolitičke relacije.

SF možda u osnovi je maštarija, ali na najsnažnijim mogućima temeljima - znanosti, društvu i vjeri. Brodsku SF konvenciju 'Marsonikon' iz navedenih razloga publici približavamo i kroz 'Marsonic', zbirku kratkih priča - a upravo tamo pišem vlastite kratke priče, nešto drugačije od uobičajenih uz dozu sarkazma i alegorije.

Kako u globalu ocjenjujete političku i društvenu situaciju u Hrvatskoj?

Kada bih je izražavao u ocjeni, dao bih joj 2 (dovoljan). Mislim da smo kao narod izuzetno slabo informirani i obrazovani u sektorima politike, ekonomije i snalažljivosti. Prosječan građanin ne poznaje osnove političke teorije pa desničaru nije problem glasati za stranke koje rade suprotno nacionalnim interesima, a ljevičaru za opcije koje grubo narušavaju radnička prava. Zato stranke prakticiraju ideologiju prema van, a konsenzusno rade na neoliberalnom planu iznutra.

Nitko nije upoznat ni s ekonomskim ili gospodarskim sustavom zbog više objektivnih razloga, a današnji mladi ne bi ni u slučaju velike kataklizme mogli vatru zapaliti u prirodi. Populacija je zbog navedenih razloga izuzetno ovisna o sustavu i tuđem radu/mišljenju - na temelju toga formiramo i vlastita razmišljanja. Dugo radno vrijeme i mučenje s dnevnim obvezama oduzimaju nam vrijeme da se sami značajnije informiramo pa većina ljudi nije ni svjesna koliko smo duboko u 'zečjoj rupi'. Bojim se samo da će s vremenom i taj 'dovoljan' polako prerastati u 'nedovoljan', naročito kada broj zaposlenih padne ispod broja umirovljenika.

Odrasli ste u Slavonskom Brodu, u Slavoniji koju posljednjih godina sve više napuštaju čitave mlade obitelji. Kako gledate na taj pogubni trend?

Trend jest poguban, no isključivo za nacionalne interese. A kako niti u jednom sektoru nemamo nacionalnu strategiju, stihijska politika je odgovorna za taj trend. A on definitivno nije negativan ako ga promatramo iz perspektive obitelji koja pod ovrhom, blokadom i deložacijom besposlena čeka čudo. Čim napuste Hrvatsku nakon dugo vremena imaju novca za saniranje dnevnih obaveza, povremenu luksuzniju večeru, kredit za prijevozno sredstvo, pa čak i kapacitet da rješavaju zaostale obveze u domovini. Kako su KarteVeć kroz odabir suradnika vidimo da Trump nije pretjerano ispremiješao karte - zato će biti zanimljivo ako stari i već viđeni ljudi iz poznatih struktura počnu radikalno mijenjati 'Status Quo'. To će biti pokazatelj kako je samo riječ o prilagodbi na nova kretanja.ekonomija i imigracija uzročno-posljedično povezani, jedini motiv za neodlazak van RH bit će snažnija ekonomija. Tako što će se nažalost teško dogoditi gledajući podaničku i koruptivnu politiku posljednjih dvadesetak godina.

Ovih dana Donald Trump dao je prisegu i postao 45. američki predsjednik. Hoće li prema Vašem mišljenju Trumpov izbor dovesti do bitnijih promjena u SAD-u i na globalnoj razini?

Ovisi što se razmatra kroz te bitnije promjene. Ako bi doista pokrenuo državni intervencionizam u ključnim nacionalnim pitanjima time bi već napravio tektonske geopolitičke razlike. Trgovinski rat s Kinom i eventualna prodaja obveznica kao revanš bi otvorili nove koridore u geopolitici, kao i eventualni savez s Rusima, povlačenje iz zauzetih zemalja... Već kroz odabir suradnika vidimo da Trump nije pretjerano ispremiješao karte - zato će biti zanimljivo ako stari i već viđeni ljudi iz poznatih struktura počnu radikalno mijenjati 'Status Quo'. To će biti pokazatelj kako je samo riječ o prilagodbi na nova kretanja.

U prijevodu, društveni inženjering postoji no on je izuzetno prilagodljiv prema novim obrascima - ako je borba protiv globalizma sljedeći korak u kreaciji korporatizma, onda će to tako i biti.

Radite li na nekoj novoj knjizi?

Ove godine mi izlaze knjiga 'Društveni inženjering' (21. 4.) i roman 'Kaleidoskop' (10.11.) pa je to sasvim dovoljno. Uvijek radim na nekim novim stvarima i trenutno sam u procesu pisanja knjige o psihoaktivnim biljkama i njihovom utjecaju na razvoj svijesti, a polako pravim i temelje za novi roman. U Hrvatskoj knjiga nažalost jako slabo pronalazi put do publike i to je isto tako prilično indikativno - pisci su tu da situaciju promjene na bolje...

Bavite se i športskim novinarstvom, pa nas za kraj razgovora zanima kako procjenjujete hrvatske izglede protiv Španjolske u rukometu?

Mislim da smo u krajnju ruku izjednačeni s njima, a s obzirom na nešto ležernije karakteristike španjolske reprezentacije vjerujem da nam najviše odgovaraju od svih najsnažnijih reprezentacija. Ako uspijemo zaustaviti Aguinagaldea pred vratima je polufinale gdje dobivamo ulogu velikog favorita. Trener je bio i ostao ključ prolaza.

Davor Dijanović

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.