Ususret dolazećim izborima za Hrvatski sabor obratili smo se svim relevantnim političkim grupacijama s pitanjima za koja smatramo da su važna za hrvatsku budućnost. Objavljujemo odgovore Mosta. (hkv)

Most o pitanjima koja se nameću prije održavanja izbora za Hrvatski sabor

Za dva tjedna očekuju nas izvanredni izbori za Hrvatski sabor. Iako neki ekonomski pokazatelji ukazuju na to da dolazi do oporavka hrvatskoga gospodarstva, sadašnje stanje je ipak ekonomski loše. Tu prvenstveno mislimo na broj nezaposlenih, visoke poreze i brojna administrativna ograničenja, stopu gospodarskoga rasta koja je i dalje bitno niža u odnosu na 2008. nakon čega je uslijedila ekonomska kriza, a posebice zabrinjavajuće je iseljavanje mahom mladih ljudi u inozemstvo. Stoga bismo razgovor započeli temama vezanima uz ekonomiju. Kojim konkretnim mjerama mislite da se može povećati broj zaposlenih u Hrvatskoj i zaustaviti iseljavanje najproduktivnijeg dijela stanovništva?

Most želi naglasak staviti na takve poslovne uvjete koji će biti maksimalno usmjereni na rast domaće proizvodnje, a samim time i na povećanje broja zaposlenih. Među ostalim, predlažemo sljedeće mjere aktivne politike zapošljavanja: pojednostavljenje radne regulative, poticanje zapošljavanja mladih kroz porezne olakšice i subvencije, jaču aktivnost Hrvatske gospodarske komore u dijelu prezentacije trendova u proizvodnji i uslugama na svjetskoj razini, osnivanje operativnih savjetničkih centara za poticanje poduzetništva (savjetnici – poduzetnici), smanjenje birokratskih ograničenja kod pribave financijskih sredstava, veća uloga PPI (poduzetničkih potpornih institucija) u razvoju poduzetništva, te poticanje mikro poduzeća. Iseljavanje najproduktivnijeg dijela stanovništva rezultat je loše ekonomske politike koja se u Hrvatskoj provodi desetljećima i koje se hitno mora promijeniti iz temelja.

Kako gledate na problem školstva i nepovoljne strukture studenata na sveučilištima, gdje i dalje prevladavaju upisi na studije za koje nakon njihova završetka nema posla. Kako hrvatska privreda može držati korak s konkurencijom ako nama dovoljno stručnjaka koji mogu pratiti razvoj visokih tehnologija?

Slažemo se da je potrebno motivirati studente na upis studija s kojim će lakše konkurirati na tržištu rada. U prvu ruku, studente se mora motivirati povećanjem broja i iznosa stipendija za studente tehničkih i prirodoznanstvenih fakulteta. Što se tiče stručnjaka koji mogu pratiti razvoj visokih tehnologija, nužno je poticati motivirati odabir profesorskog smjera na fakultetima stipendiranjem i posebnim dodatkom na plaću budućih profesora iz STEM-područja. Takav je nastavni kadar potrebno dalje konkretno i djelotvorno stručno kontinuirano usavršavati. Ulaganjem u suvremenije opremanje prirodoslovno-matematičkih i tehničkih kabineta u osnovnim i srednjim školama omogućio bi se kvalitetniji praktični rad učenika u školi u skladu s potrebama i razvojem u 21. stoljeću.

Navedeno se može potaknuti ukidanjem ili smanjenjem PDV-a na znanstveno-istraživačku opremu. Valja povećati i broj doktoranada i poslijedoktoranada u STEM-područjima uz nužnu kontrolu kvalitete rada mentora što se može postići automatskim raspoređivanje doktoranada i poslijedotoranada na projekte koji su pozitivno ocijenjeni u međunarodnoj evaluaciji (npr. projekti HrZZ, Horizon 2020, znanstveni centri izvrsnosti, projekti s međunarodnim financiranjem i slično). Dakle, rješenje postoji, samo treba početi sustavno raditi na njemu.

Koji ekonomski model bi Hrvatska trebala slijediti kad su u pitanju tržište i socijalna prava?Koji je Vaš stav o daljnjoj možebitnoj privatizaciji državnih strateških firmi i prirodnih bogatstava (vode, šume itd.)? Što je s povlačenjem novaca iz europskih fondova?

Zalažemo se za slobodno tržište, koje će osobito biti pogodno za poslovanje malih i srednjih poduzetnika, ali uz poštovanje svih socijalnih prava. Smatramo da sve strateške tvrtke, to jest one koje sadrže šume, vodu i energiju, odnosno sva Ustavnom zaštićena dobra, moraju ostati pod okriljem države.

Što se tiče povlačenja novca iz EU fondova, Republika MjerePotrebno je provesti sljedeće mjere: ojačati suradnju prijavitelja/korisnika i tijela u sustavu, poboljšanje sustava upravljanja ESI fondovima, racionalizaciju broja procesa u sustavu, povećanje alokacije uslijed velikog broja kvalitetnih prijava, ravnomjerni razvoj svih krajeva RH-a kroz sredstva EU fondova i provedbu cjelovite kohezijske politike.Hrvatska može koristiti navedena sredstva iz EU fondova temeljem Operativnog programa Konkurentnosti i kohezija 2014.-2020., programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. i programa Ruralnog razvoja. Imajući u obzir slabu apsorpciju sredstava u prve dvije godine, nužno je ojačati sustav kroz niz mjera, te olakšati sam proces prijave i evaluacije korisnika, te omogućiti da investicije dođu do investitora. Potrebno je provesti sljedeće mjere: ojačati suradnju prijavitelja/korisnika i tijela u sustavu, poboljšanje sustava upravljanja ESI fondovima, racionalizaciju broja procesa u sustavu, povećanje alokacije uslijed velikog broja kvalitetnih prijava, ravnomjerni razvoj svih krajeva RH-a kroz sredstva EU fondova i provedbu cjelovite kohezijske politike.

O reformi državne uprave do sada su govorile sve hrvatske vlade, no glede toga ništa konkretno nije učinjeno. Mnogi ekonomski i pravni stručnjaci upozoravaju na prekomjerni broj zaposlenih u upravi, što s jedne strane dovodi do stvaranja fiktivnih radnih mjesta (tzv. prikrivena nezaposlenost), a s druge strane do klijentelističke mreže birača ove ili one političke stranke. Kako racionalizirati i profesionalizirati državnu upravu, a da se otkazima ne stvori svojevrsna socijalna „bomba“?

Reforme javne uprave su neophodne u mnogim segmentima. Od najvažnijih izdvajamo: uvođenje sustava izvrsnosti kod plaćanja zaposlenika, sustav nagrađivanja prema realnoj proizvodnosti zaposlenika (bonusi i malusi), ujednačavanje koeficijenata plaća u svim tijelima javne i državne uprave, smanjenje i spajanje državnih agencija, racionalizacija troškova zakupa prostora, racionalizaciju rashoda vanjskih intelektualnih usluga i ostalih nespomenutih rashoda, omogućiti fleksibilnost unutar javnog sektora, dimenzioniranje svih javnih službi na principu količine posla koje treba obaviti umjesto na principu radnih mjesta (optimizacija javne uprave) i uvođenje definiranih rokova za rješavanje pojedine vrste predmeta. Također, nužno je profesionalizirati javni sektor kako bi se povećala njegova učinkovitost. Smatramo kako se time neće stvoriti „socijalna bomba“, jer će vrijedni, marljivi i sposobni pojedinci ostati u sustavu i dapače, i sami biti zadovoljniji svojim radnim mjestima.

U Hrvatskoj imamo fenomen tzv. lokalnih šerifa bez kojih nije moguće – kako se to pučki kaže – zaposliti niti čistačicu, a kamoli dobiti bolje plaćeni posao. Bez istih šerifa i provizija „ispod stola“ često je nemoguće investirati, neovisnom o kojem je području riječ. Kako riješiti taj problem?Koji je Vaš plan za reformu lokalne i regionalne samouprave?

Nažalost, Most je vrlo dobro upoznat s problemom lokalnih šerifa, i sami smo se borili protiv njih. Na tim temeljima je upravo i nastala naša stranka, jer smo željeli u lokalnim sredinama omogućiti pravedno i kontinuirano napredovanje i doprinos svome gradu/mjestu. Problem se PravosuđeSlažemo kako hrvatsko pravosuđe treba mijenjati iz temelja. Naš program predviđa sljedeće mjere: promjena Zakona o kaznenom postupku (ZKP), a onda pristupanje i izrada potpuno novog zakonskog okvira koji bi bio učinkovit alat tijela kaznenog progona, uz zadržavanje svih neophodnih prava građana i osumnjičenih, jačanje kapaciteta DORH-a u borbi protiv složenih kaznenih djela, uvođenje i jačanje transparentnosti u svim segmentima pravosuđa, provedba niza mjera za „sređivanje“ zemljišnih pitanja, povećanje učinkovitosti i transparentnosti sudskih postupaka, digitalizacija akata u pravosuđu...rješava temeljitim zaokretom u načinu upravljanja gradskom ili općinskom blagajnom, što mogu učiniti samo sposobni pojedinci. Što se tiče reforme lokalne i regionalne samouprave, država ne može imati nerazmjeran administrativni aparat u odnosu na vlastitu veličinu i snagu vlastitog gospodarstva.

Broj gradova i općina treba odgovarati upravo toj ekonomskoj logici, a mjesta koja to ne mogu podnijeti mogu dobiti nešto drukčiji status, pa zadržati određenu upravu, dijelom svakako i volontersku, dok njihove administrativne poslove može preuzeti grad kojem gravitiraju. A isto tako i teritorijalni ustroj treba ekonomski testirati i nakon toga se treba donijeti odluka koju će podržati i građani, a ne samo stranke. Jedno radno stručno tijelobi u okviru Vlade, odnosno Ministarstva uprave, provelo temeljitu analizu i nakon toga ponudilo optimalno rješenje kompletnog ustroja.

Na 12 zaposlenih u Hrvatskoj imamo 10 umirovljenika. Ako se nastave ovakvi trendovi uskoro će se njihov omjer izjednačiti što će dovesti do još većih proračunskih rupa. Što namjeravate učiniti glede tog pitanja? Treba li Hrvatskoj reforma i kakva mirovinskog sustava? Treba li povećati davanja za drugi stup ili građane treba educirati da osnaže svijest o štednjama kroz treće dobrovoljne stupove koji u perspektivi donose znatno veće prihode?

Što se tiče mirovinskog sustava, neke od mjera za njegovu promjenu koje predlažemo su: povećanje stope izdvajanja za drugi stup nakon 2020. godine, smanjenje naknade za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima te promjena zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima. Veća zaposlenost, rast BDP-a i racionalniji javni troškovi doprinijet će i rastu mirovina i znatno podići kvalitetu života. Smatramo kako je stopu izdvajanja iz bruto plaće u 2. stup potrebno povećati sa sadašnjih 5% povećati na iznose koji će sadašnjim mladim ljudima osigurati dostojnije mirovine u budućnosti, što bi u uvjetima bolje kontrole javnih financija, porastom ekonomije u cjelini bilo sasvim održivo.

Pravosuđe je jedan od karcinoma hrvatske države. I pravnim laicima vidljivo je da „pravna država“ u Hrvatskoj često ne funkcionira i da je upravo stanje u pravosuđu jedan od uzroka slabih investicija, jer je jasno da u državu gdje ne postoji pravna sigurnost nitko ne želi investirati. Kako reformirati pravosuđe i učiniti ga stvarno samostalnim i neovisnim?

Slažemo kako hrvatsko pravosuđe treba mijenjati iz temelja. Naš program predviđa sljedeće mjere: promjena Zakona o kaznenom postupku (ZKP), a onda pristupanje i izrada potpuno novog zakonskog okvira koji bi bio učinkovit alat tijela kaznenog progona, uz zadržavanje svih neophodnih prava građana i osumnjičenih, jačanje kapaciteta DORH-a u borbi protiv složenih kaznenih djela, uvođenje i jačanje transparentnosti u svim segmentima pravosuđa, provedba niza mjera za „sređivanje“ zemljišnih pitanja, povećanje učinkovitosti i transparentnosti sudskih postupaka, digitalizacija akata u pravosuđu... Radi se uistinu o nekoliko desetaka konkretnih mjera, koje su navedene u našem program na web stranici.

U Hrvatskoj se često pozivamo na primjere zapadnih demokracija kad je u pitanju stanje u ekonomiji, ekonomski modeli i reforme. Hrvatska, međutim, ima vrlo veliku emigraciju upravo u tim zemljama i mnoge iznimno kvalitetne stručnjake hrvatskog porijekla. Tu su također i poduzetnici hrvatskog porijekla koji zbog negativnih iskustava slabo investiraju u Hrvatsku. Kako dijasporu i iseljeništvo jače uključiti u gospodarski život Republike Hrvatske i kako razbiti lobije koji to uspješno sprječavaju?

Istina je da Hrvatska ima velik potencijal u svojoj dijaspori koja je mahom ekonomskog tipa. Ti su ljudi većinom rasli, žive i rade u kapitalističkim državama gdje politika nije glavna stvar i gdje većina ljudi niti ne zna tko su lokalni političari. Neki podaci govore da novčane transakcije hrvatskih iseljenika u Hrvatsku dosežu iznose DijasporaU hrvatskoj javnosti treba jačati svijest da su iseljeni Hrvati naša velika snaga, ne samo u gospodarskom, nego i u kulturološkom i sociološkom smislu. Potrebno je promijeniti stereotipe i percepciju o hrvatskim iseljenicima i dijaspori koja se temelji na ideološkim uvjerenjima. Ne smije se dopustiti skupljanje jeftinih političkih bodova propalom ideološkom dogmom o tome da iseljeni Hrvati ili hrvatska dijaspora nemaju više nikakve veze s Hrvatskom.od preko 1 milijarde eura. Ne smiju se zaboraviti niti investicije u nekretnine, doprinosi u turizmu.

Mjere koje Most predlaže u području gospodarstva, javne uprave i pravosuđa stvorile bi pozitivno okruženje i uvjete za otvaranje i poslovanje malih i srednjih poduzeća u Hrvatskojkoje bi bile poticaj Hrvatima koji su se iselili da se vrate u Hrvatsku. Potrebno je oslabiti politički utjecaj u društvu, dopustiti gospodarstvu da „diše“, a s druge strane reorganizirati postojeće institucije koje se bave iseljeničkom problematikom. Jedna od mjera je također i u području visokoškolskog obrazovanja gdje se treba težiti povezivanju i obrazovanju mladih znanstvenika u iseljeništvu.

U hrvatskoj javnosti treba jačati svijest da su iseljeni Hrvati naša velika snaga, ne samo u gospodarskom, nego i u kulturološkom i sociološkom smislu. Potrebno je promijeniti stereotipe i percepciju o hrvatskim iseljenicima i dijaspori koja se temelji na ideološkim uvjerenjima. Ne smije se dopustiti skupljanje jeftinih političkih bodova propalom ideološkom dogmom o tome da iseljeni Hrvati ili hrvatska dijaspora nemaju više nikakve veze s Hrvatskom.

Položaj Hrvata u BiH predstavlja jedno od ključnih vanjskopolitičkih pitanja RH. Što ćete učiniti da Hrvati u susjednoj državi postanu stvarno ravnopravan i konstitutivan faktor, odnosno što ako se dezintegracijski procesi u susjednoj državi nastave?

Zakon o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske propisuje brigu za skrb o Hrvatima izvan RH i navodi da su Hrvati izvan RH ravnopravan dio jednog i nedjeljivog hrvatskog naroda. Sukladno tome je dužnost RH i njezinih institucija da se zalaže za poštivanje i provođenje ugovora i međunarodnih instrumenata kojima se štite prava i položaj Hrvata izvan RH. To je temeljno polazište za koje se zalaže Most.

Briga za Hrvate u BiH ne može se prepustiti samo Državnom uredu za Hrvate izvan RH nego se jasno i aktivno iz službenih izvora, Ministarstva vanjskih poslova i hrvatskih predstavnika u Europskom parlamentu mora govoriti o položaju Hrvata u BiH, ukazati na njihove poteškoće, sugerirati moguća rješenja, inzistirati na njihovoj jednakopravnosti kao konstitutivnog naroda u BiH. Očuvanje opstojnosti BiH na temelju federalističkog ustroja i suživota više naroda, vjeroispovijesti i kultura je načelo na kojem se treba temeljiti i vanjska politika RH prema BiH.

Na planu Europske unije sve se više sudaraju dvije struje, s jedne strane eurofederalistička, koja se zalaže za što snažniju centralizaciju, a predvode ju Njemačka i Francuska, a s druge strane suverenistička, predvođena zemljama Višegrada, koje Europsku uniju vide kao zajednicu suverenih država i naroda. Kako se Hrvatska treba postaviti kad je u pitanju europska budućnost?

Europska unija trenutno prolazi kroz veliku krizu zbog izlaska Velike Britanije iz zajednice naroda i jačanja suverenističkih težnji u nekim zemljama srednje Europe. Otpori se javljaju zbog sve jače bruxellske birokracije i težnje za centralizacijom političke moći. Hrvatska je krvlju platila svoju samostalnost i neovisnost i teško se može prihvatiti gaženje svake, i najmanje vrste nacionalnog identiteta i individualnosti. Upravo zbog toga bi trebala štititi i one najmanje ostatke svog suvereniteta i zajedno se sa zemljama srednje i istočne Europe, koje predstavljaju njezino geopolitičko okruženje, zalagati za očuvanje EU kao zajednice ravnopravnih država i naroda, za izbjegavanje centralizacije političke moći i smanjenje ekonomskih razlika među članicama EU.

Kako gledate na sve složenije geopolitičke i geostrateške situacije na prostoru Euroazije, i trebaju li Hrvatskoj strateški partneri? Što je s ulogom Hrvatske vojske i eventualnog vraćanja obveznog vojnog roka?

Prostor Euroazije je trenutno u žarištu interesa svih svjetskih sila. Za razliku od SAD-a, Kinezi i Rusi se povezuju u zajedničkim projektima kao strateški partneri i uključuju i druge zemlje u svoje projekt. Kina je najavila gradnju KinaKina je najavila gradnju „novog puta svile“ i potiču euroazijske zemlje, ali i zemlje u hrvatskom okruženju (prije svega Madžarsku i Srbiju) da se uključe u realizaciju tog projekta. U Hrvatskoj je malo pozornosti upućeno ovoj kineskoj inicijativi koja uključuje nove autoceste, brze željeznice, luke i popratnu infrastrukturu na području od Kine, Turske, Rumunjske pa sve do Jadrana jer se misli da je to projekt budućnosti.„novog puta svile“ i potiču euroazijske zemlje, ali i zemlje u hrvatskom okruženju (prije svega Madžarsku i Srbiju) da se uključe u realizaciju tog projekta. U Hrvatskoj je malo pozornosti upućeno ovoj kineskoj inicijativi koja uključuje nove autoceste, brze željeznice, luke i popratnu infrastrukturu na području od Kine, Turske, Rumunjske pa sve do Jadrana jer se misli da je to projekt budućnosti. Malo je poznato da ovaj projekt uključuje i naše tranzitne pravce i da se radi na intenzivnom povezivanju Europe i Azije. Hrvatska ne smije ostati po strani jer niti geopolitički niti ekonomski ne može dopustiti izolaciju iz jednog takvog projekta.

Što se tiče eventualnog vraćanja obveznog vojnog roka, Most se zalaže za dobrovoljno služenje vojnog roka, ali uz istovremeno pojačavanje snage pričuvnih oružanih snaga, tj „nerazvrstane pričuve“ u kriznim situacijama. Njezine su mogućnosti velike, a prednost njenog ustrojavanja i upotrebe nemjerljiva u psihološkom, povijesnom, sociološkom i nadasve ekonomskom smislu.

Na političkoj sceni često se potenciraju ideološke podjele na razdjelnici Drugoga svjetskog rata. Treba li otvoriti sve arhive i popisati sve žrtve 2. svjetskog rata i na primjereni način obilježiti njihova počivališta?Je li moguće ovakva pitanja prepustiti struci, Domovinski rat postaviti kao temelj hrvatske države i postići nacionalni konsenzus glede bitnih nacionalnih interesa?

Nažalost, ideološke podjele su danas isključivo sredstvo političkog prepucavanja. Slažemo se da ta pitanja treba prepustiti struci. Domovinski rat i hrvatska pobjeda je uistinu temelj hrvatske države i tu ne smije biti prijepora. Što se tiče nacionalnih interesa, nažalost imamo neposredno iskustvo političara koji nisu brinuli o njima. To je imperativ svakog političkog djelovanja – ako svoj javni rad nećete posvetiti zaštiti nacionalnih interesa svoje zemlje, onda bolje da se i ne bavite politikom.

D. Dijanović, O. Barišić

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.