Ususret dolazećim izborima za Hrvatski sabor obratili smo se svim relevantnim političkim grupacijama s pitanjima za koja smatramo da su važna za hrvatsku budućnost. Objavljujemo odgovore stranke Bandić Milan 365 - Stranka rada i solidarnosti. (dd, mm)

 Bandić Milan 365 - Stranka rada i solidarnosti - o pitanjima koja se nameću prije izbora za Hrvatski sabor

Za dva tjedna očekuju nas izvanredni izbori za Hrvatski sabor. Iako neki ekonomski pokazatelji ukazuju na to da dolazi do oporavka hrvatskoga gospodarstva, sadašnje stanje je ipak ekonomski loše. Tu prvenstveno mislimo na broj nezaposlenih, visoke poreze i brojna administrativna ograničenja, stopu ProjektiDržava i lokalna samouprava trebaju otvoriti vrata poduzetnicima koji mogu otvoriti nova radna mjesta i razviti projekte u kojima se stvara nova vrijednost. Strateško planiranje velikih projekata treba nadopuniti i brzom realizacijom u interesu svih interesno utjecajnih skupina. Umjesto oslanjanja na ograničene proračune i odgađanja velikih projekta u nedogled, treba djelovati brzo, kompetentno i efikasno: iskoristiti EU fondove namijenjene Hrvatskoj te model javno-privatnog partnerstva kako bismo ostvarili brze i nužne efekte.gospodarskoga rasta koja je i dalje bitno niža u odnosu na 2008. godinu nakon čega je uslijedila ekonomska kriza, a posebice zabrinjavajuće je iseljavanje mahom mladih ljudi u inozemstvo. Stoga bismo razgovor započeli temama vezanima uz ekonomiju. Kojim konkretnim mjerama mislite da se može povećati broj zaposlenih u Hrvatskoj i zaustaviti iseljavanje najproduktivnijeg dijela stanovništva?

Država i lokalna samouprava trebaju otvoriti vrata poduzetnicima koji mogu otvoriti nova radna mjesta i razviti projekte u kojima se stvara nova vrijednost. Strateško planiranje velikih projekata treba nadopuniti i brzom realizacijom u interesu svih interesno utjecajnih skupina. Umjesto oslanjanja na ograničene proračune i odgađanja velikih projekta u nedogled, treba djelovati brzo, kompetentno i efikasno: iskoristiti EU fondove namijenjene Hrvatskoj te model javno-privatnog partnerstva kako bismo ostvarili brze i nužne efekte.

Sve ekonomske politike moraju se nasloniti na ostvarivanje najvažnijeg socijalnog cilja: radikalnog povećanja zaposlenosti u Hrvatskoj. Niska stopa zaposlenosti ukazuje na činjenicu da je hrvatsko gospodarstvo daleko od punog korištenja svojih proizvodnih i intelektualnih potencijala. Neophodno je formirati garancijski fond na podlozi prihoda iz dijela državne imovine i bez njezineprodaje.Sinergijsko djelovanje mjera fiskalne politike, industrijske politike te politike inozemnih ulaganja potaknut će nova zapošljavanja.

S druge strane treba, prema skandinavskim uzorima, razviti model e-fleksibilne zapošljivosti(uz pripadajuću sigurnost socijalnih prava, uz limitiranje rada na određeno vrijeme u ne-sezonskim djelatnostima) koji će omogućiti dodatno jačanje konkurentnosti i prilagodbu promjenama na tržištu. Promjene u radnom zakonodavstvu trebaju omogućiti trajno ulaganje u znanja, vještine i kompetencije zaposlenika.

Kako gledate na problem školstva i nepovoljne strukture studenata na sveučilištima, gdje i dalje prevladavaju upisi na studije za koje nakon njihova završetka nema posla. Kako hrvatska privreda može držati korak s konkurencijom ako nama dovoljno stručnjaka koji mogu pratiti razvoj visokih tehnologija?

Nužno je poticati simultana ulaganja u znanost, visoke tehnologije i industriju, a ne u trgovačke centre. Samo se tako može do novih radnih mjesta i smanjenja nezaposlenosti. Poticaji za istraživanja, razvoj i modernizaciju u industrijama vraćali bi se ulagačima kroz porezne olakšice. Dodatno treba poticati greenfield i brownfield investicije.

Bez uključivanja u svjetsku mrežu stvaranja znanja, Hrvatska nikad neće uspjeti u svojim nakanama i ostvariti ambiciozne razvojne ciljeve.

Osnova ovog programa je kompetentnost i sposobnost, stručnost i predanost na svim razinama. Obrazovanje, posebno za industrije novih tehnologija, treba biti uporište hrvatske sutrašnjice. Hrvatska ima manjak visokoobrazovanih ljudi. Stoga predlažemo:

1. znatno povećanje ulaganja u realizaciju Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije

2. poboljšanje efikasnosti obrazovnog sustava i smanjenje administrativnih prepreka u razvoju novih obrazovnih programa vezanih na potrebe gospodarstva i društva u cjelini;

3. ako se i treba zaduživati na razini državnog proračuna, onda prioritet u zaduživanju moraju biti ulaganja u obrazovanje, istraživanja i nove tehnologije;

4. uvođenje obveznog i besplatnog srednjoškolskog obrazovanja uz besplatan prijevoz i udžbenike.

Koji ekonomski model bi Hrvatska trebala slijediti kad su u pitanju tržište i socijalna prava?Koji je Vaš stav o daljnjoj možebitnoj privatizaciji državnih strateških firmi i prirodnih bogatstava (vode, šume itd.)? Što je s povlačenjem novaca iz europskih fondova?

Političke i ekonomske krize, obilježene povećanjem nezaposlenosti i siromaštva, ugroženošću socijalnih prava te općenito povećanjem jaza između bogatih i siromašnih, karakteriziraju svjetsku pa tako i hrvatsku ekonomsku zbilju. Unificirana rješenja za ekonomske probleme proizašla iz neoliberalnog pogleda na gospodarstvo, prema kojima se liberalizacijom tržišta (kapitala i rada), EkonomijaUnificirana rješenja za ekonomske probleme proizašla iz neoliberalnog pogleda na gospodarstvo, prema kojima se liberalizacijom tržišta (kapitala i rada), privatizacijom državnih poduzeća i javnih dobara, smanjenjem javne potrošnje i državnih davanja za zdravstvo i školstvo može postići napredak i opće blagostanje, nisu i ne mogu polučiti željene rezultate. Strukturalne determinante hrvatskog gospodarstva zabrinjavaju.privatizacijom državnih poduzeća i javnih dobara, smanjenjem javne potrošnje i državnih davanja za zdravstvo i školstvo može postići napredak i opće blagostanje, nisu i ne mogu polučiti željene rezultate. Strukturalne determinante hrvatskog gospodarstva zabrinjavaju.

Sve političke opcije nude isključivo inačicu neoliberalne stvarnosti, tržišni diktat bez odgovornosti, globalizaciju kao supstrat moralnih vrijednosti i rasprodaju „obiteljskog srebra“ (nacionalne vrijednosti u ključnim poduzećima, prirodni resursi i drugi potencijali zemlje) kao imperativ. Potrebna nam je dugoročna, a ne kratkovidna orijentacija, pri čemu javni interes mora biti ispred sebičnih interesa pojedinaca. Hrvatska treba promjenu paradigme: umjesto sebičnosti i oportunističkog ponašanja koje nameće prevladana neoliberalna paradigma, hrvatska ekonomija treba usklađeno djelovanje tržišnih i regulatornih mehanizama, s ciljem podizanja vrijednosti nacionalnog bogatstva u dugom roku. Rad, poštenje i pravica dio su hrvatskoga naslijeđa, a poduzetništvo i obrtništvo ključni sastojak hrvatskoga društva.

Država i lokalna samouprava trebaju otvoriti vrata poduzetnicima koji mogu otvoriti nova radna mjesta i razviti projekte u kojima se stvara nova vrijednost. Strateško planiranje velikih projekata treba nadopuniti i brzom realizacijom u interesu svih interesno utjecajnih skupina. Umjesto oslanjanja na ograničene proračune i odgađanja velikih projekta u nedogled, treba djelovati brzo, kompetentno i efikasno: iskoristiti EU fondove namijenjene Hrvatskoj te model javno-privatnog partnerstva kako bismo ostvarili brze i nužne efekte.

O reformi državne uprave do sada su govorile sve hrvatske vlade, no glede toga ništa konkretno nije učinjeno. Mnogi ekonomski i pravni stručnjaci upozoravaju na prekomjerni broj zaposlenih u upravi, što s jedne strane dovodi do stvaranja fiktivnih radnih mjesta (tzv. prikrivena nezaposlenost), a s druge strane do klijentelističke mreže birača ove ili one političke stranke. Kako racionalizirati i profesionalizirati državnu upravu, a da se otkazima ne stvori svojevrsna socijalna „bomba“?

Reforma javne uprave zadatak je od najvećeg prioriteta. Naglasak stavljamo na sljedeće programe:

1. Država i lokalna samouprava moraju biti efikasan servis građanima i poduzetnicima, a ne obrnuto. Potrebno je redefinirati ulogu javnog sektora i povećati njegovu učinkovitost. Sve potrebne usluge i procedure moraju se provoditi kompetentno i brzo, bez administrativnih zapreka koje usporavaju procese dobivanja rješenja,dozvola i drugih potrebnih dokumenata.

2. Potrebno je široko koristiti informacijske tehnologije i internetske okvire kako bismo poboljšali efikasnost (europski primjer: Estonija).

3. Osim toga, nužno je decentralizirati državu u svakom pogledu, ali ne na temelju postojećeg uređenja s ovim brojem županija. Nužno je hitno izraditi program smanjivanja troškova državne administracije na svim razinama.

4. Država svoje obveze u poslovnim aktivnostima mora izvršavati u predviđenim rokovima i ne smije dodatno generirati nelikvidnost. Trebaju nam promjene: državu mogu voditi samo kompetentni i stručni, s gorljivom predanošću u ostvarivanju nacionalnih strateških ciljeva.

Sve to nužno zahtijeva debirokratizaciju državnoga aparata. Hrvatska treba efikasnu i ne preveliku upravu. Upravljanje resursima u maloj zemlji nužno zahtijeva nerasipanje snaga i potencijala, smanjivanje sistemskih redundancija i fokusiranje na najbolje sposobnosti.

U Hrvatskoj imamo fenomen tzv. lokalnih šerifa bez kojih nije moguće – kako se to pučki kaže – zaposliti niti čistačicu, a kamoli dobiti bolje plaćeni posao. Bez istih šerifa i provizija „ispod stola“ često je nemoguće investirati, neovisnom o kojem je području riječ. Kako riješiti taj problem?Koji je Vaš plan za reformu lokalne i regionalne samouprave?

Odgovor je sadržan u odgovoru na prethodno pitanje. Što se pak tiče posla ispod stola sve institucije pravne države moraju podići stupanj efikasnosti svog rada.

Na 12 zaposlenih u Hrvatskoj imamo 10 umirovljenika. Ako se nastave ovakvi trendovi uskoro će se njihov omjer izjednačiti što će dovesti do još većih proračunskih rupa. Što namjeravate učiniti glede tog pitanja? Treba li Hrvatskoj reforma i kakva mirovinskog sustava? Treba li povećati davanja za drugi stup ili građane treba educirati da osnaže svijest o štednjama kroz treće dobrovoljne stupove koji u perspektivi donose znatno veće prihode?

Hrvatskoj treba sveobuhvatna reforma mirovinskog sustava koja zahtijeva širu elaboraciju. Kao jednu od značajnijih mjera treba usklađivanje visina mirovina provoditi prema najpovoljnijoj komponenti prema formuli usklađenja u odnosu na BDP, plaće i troškove života.

Bez odgađanja nužno je uvesti institut socijalne mirovine za osobe koje su bez mogućnosti ostvarivanja prava na mirovinu iz radnog staža. Također, osigurati trajnu novčanu pomoć umirovljenicima s mirovinom manjom od 1500 kuna.

Pravosuđe je jedan od karcinoma hrvatske države. I pravnim laicima vidljivo je da „pravna država“ u Hrvatskoj često ne funkcionira i da je upravo stanje u pravosuđu jedan od uzroka slabih investicija, jer je jasno da u državu gdje ne postoji pravna sigurnost nitko ne želi investirati. Kako reformirati pravosuđe i učiniti ga stvarno samostalnim i neovisnim?

Uz nužne organizacijske promjene i bolji teritorijalni ustroj potrebno je osigurati bolje materijalne i financijske PravosuđePolitiku plaća u pravosuđu treba urediti tako da osigura egzistencijalno siguran život djelatnicima u tom sektoru i na taj način podržavati njihovu neovisnost. Također, potrebito je pronaći mehanizme nadzora rada pravosudnih tijela koji neće zadirati u autonomiju pravne države, ali neće tolerirati nedodirljivost autoriteta funkcije.uvjete za rada pravosudnih tijela. Politiku plaća u pravosuđu treba urediti tako da osigura egzistencijalno siguran život djelatnicima u tom sektoru i na taj način podržavati njihovu neovisnost. Također, potrebito je pronaći mehanizme nadzora rada pravosudnih tijela koji neće zadirati u autonomiju pravne države, ali neće tolerirati nedodirljivost autoriteta funkcije.

U Hrvatskoj se često pozivamo na primjere zapadnih demokracija kad je u pitanju stanje u ekonomiji, ekonomski modeli i reforme. Hrvatska, međutim, ima vrlo veliku emigraciju upravo u tim zemljama i mnoge iznimno kvalitetne stručnjake hrvatskog porijekla. Tu su također i poduzetnici hrvatskog porijekla koji zbog negativnih iskustava slabo investiraju u Hrvatsku. Kako dijasporu i iseljeništvo jače uključiti u gospodarski život Republike Hrvatske i kako razbiti lobije koji to uspješno sprječavaju?

Hrvati u iseljeništvu čine dio jedinstvenog hrvatskog bića u nacionalnom, vjerskom, kulturološkom i tradicijskom smislu. Povratak silom prilika iseljenih Hrvata treba biti prioritet svake vlasti. Onima koji su u naponu snage i poduzetništva treba posebnim mjerama omogućit ćemo bržu realizaciju njihovih projekata, a onima koji svoju starost žele provesti u rodnom kraju kroz posebne institucionalne forme olakšat ćemo prilagodbu na, za njih ipak, drugačiji život. Brojni Hrvati diljem svijeta dokazali su se kao uspješni poslovni ljudi i mnogi od njih žele svoj biznis pokrenuti i u Hrvatskoj. Rade to iz dvojakih razloga, da pomognu razvoju Domovine ili da kroz posao potaknu povratak mlađih članova svoje obitelji koji su rođeni u inozemstvu. I u jednom i drugom slučaju radi se u konačnici o jačanju Hrvatske kako na gospodarskom planu tako i planu demografske obnove.

Položaj Hrvata u BiH predstavlja jedno od ključnih vanjskopolitičkih pitanja RH. Što ćete učiniti da Hrvati u susjednoj državi postanu stvarno ravnopravan i konstitutivan faktor, odnosno što ako se dezintegracijski procesi u susjednoj državi nastave?

Kroz potporu Hrvatima u Bosni i Hercegovini koja je jedna od odrednica hrvatske vanjske politike te kao takva uređena zakonom učinit ćemo sve što je moguće na pomoći narodima Bosne i Hercegovine na očuvanju njene državnosti.

Kako gledate na sve složenije geopolitičke i geostrateške situacije na prostoru Euroazije, i trebaju li Hrvatskoj strateški partneri? Što je s ulogom Hrvatske vojske i eventualnog vraćanja obveznog vojnog roka?

Hrvatska je geografski smještena na prostoru na kojem djeluje više globalnih sila, ima otvorenu privredu i ovisna je o stanju u međunarodnim odnosima. Iako je obvezna slijediti politiku Europske unije, naša zemlja mora razvijati i vlastitu politiku prema Europskoj uniji, prema drugim državama, međunarodnim institucijama i organizacijama. To proizlazi iz zadržanog suvereniteta te i iz odgovornosti prema vlastitom narodu i državi koji se ne mogu prenijeti na nadnacionalne institucije.

Kako bi unaprijedila svoju geoprometnu i geoekonomsku poziciju Hrvatska mora razviti sposobnosti istovremenog uključivanja u različite ekonomske i trgovinske blokove. Provodit ćemo vanjsku politiku usmjerenu na širenje mreža stabilnosti i jačanje multilateralne i transnacionalne snage kako bi se Hrvatska afirmirala u međunarodnim odnosima kao važna zemlja, iako nije ekonomska i vojna sila. Za to je potrebna dugoročna transformacija vanjske politike s ciljem jačanja gospodarskog prosperiteta zemlje.

D. Dijanović, O. Barišić

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.